LORON TO’O ONA, Demokrasia!
Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996
|
- Partidu sira hahú moris
iha Estados Unidos da America (USA) iha tinan 1820 no tinan 1830 nia let.
Partidu dehan katak asosiasaun (klibur) ne´ebé organizadu atu intervém iha
hahalok politiku, liu hosi realizasaun programa ida nian, no programa ne’e,
bazeia iha ideolojia ida, no hetan lejitimasaun hosi povu (emar).
Iha mos elementu ne’ebé halo
asosiasaun ida sai partidu: elementu dahaluk mak ideolojia ka baze ideolojika;
daruak, programa (halo saida ?) no finalidade (harii ba saida?); iha ema ne’e
tama iha partidu ne’e, naran “filiadus”; dahaat, iha vokasaun atu kaer ukun ka
poder no intervein iha moris sosiedade nian (=vida pública); tem ke iha apoiu
hosi povu; tem ke iha estrutura ne’ebé adekuada.
Bainhira prtidu ida la
serbiu ba interese ema tomak nian, no hanoin deit interesse líder sira nian, no
fo antesaun makaas ba nia klibur ida nee, ita bele dehan partidu nee sai tiha
ona faksaun ida.
Eksistensia partidu sira
nian lori ba realidade oin oin:
a) bele iha rejime “partido único”, ka partidu ida mesak. Bainhira akontese nune’e, iha rejime autokratiku ka ditatorial, ne’ebé hamosu ditadura (ukun ho hanehan ema nia direitu, ukun ho kroat, ukun ho mahú ka intel, uku ho kadeia no tortura). Iha ditadura laran la iha “liberdades e garantias individuais…).
a) bele iha rejime “partido único”, ka partidu ida mesak. Bainhira akontese nune’e, iha rejime autokratiku ka ditatorial, ne’ebé hamosu ditadura (ukun ho hanehan ema nia direitu, ukun ho kroat, ukun ho mahú ka intel, uku ho kadeia no tortura). Iha ditadura laran la iha “liberdades e garantias individuais…).
b) rejime bipartidáriu, dehan katak partidu rua de’it, ne’ebe troka malu atu ukun (iha “alternância de poder”). Banati tuir iha Estados Unidos (Partido Republicano no Partido Democrático); iha Inglaterra (Partido Trabalhista no Partido Conservador).
c) Partidu “multipartidário”
(dehan katak iha partidu barak) ne’ebé atu ukun tem ke halo koligasaun ho
partidu seluk.
Iha mundu raiklaran iha
korrente partidária barak:
- fasistas ka
“fascizantes”, ne’ebé ema bolu “extrema direita” ka hatur hosi lima los ou
ninin;
- konservador ka liberal,
ne’ebe ema bolu “direita” ka hatur iha
liman los;
- demokrata- kristaun,
ne’ebé ema hatur iha klaran ka sentru;
- sosiais demokrata, ne’ebé
ema bolu sentru-eskerda;
- Socialista, ne’ebé em bolu
no hatur iha” esquerda” ka liman karuk;
- Komunista, ne’e bé hatur
iha “estrema esquerda”, ka iha liman karuk los ka ninin.
Maibé ohin loron
denominasaun ida ne’e “arbitrária”; tanba ema iha ona sensibilidade atu kahur “valor”
sira nebé partidu sira defende.
Iha Timor Loro Sa’e, ema
hatene partidu sira nia programa ka lae? Partidu sira iha Timor serve duni povu
tomak nia interese no diak ka lae? Ita tama partidu ida, tanba ninia program
ka, ita tama tanba ema nébé kaer partidu ne’e? Partidu sira nee korresponde
duni ita nia ideal, buat ne’ebé ita hakarak ba ita rasik no ba nasaun? Ne’e
duni iha tinan oin mai, 2017, povu buka hatene didiak partidu sira nia
programa, atu nuen’e bele hili iha liberdade laran tuir ida-idak nia konsiensia
(konsesa). Ita labele tam partidu ida, tanba ema fo osan, fo foz; tanba ema
ne’e ita nia rian, ita nia belun, pertense
ita nia klube, no ita nia suku.
(sei tutan)
Amo
Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996
Premiu Nobel Paz 1996
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.