VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160225

Konsolidasaun Estrutura PD iha Suai-Vila

 SIMU BA HOTU-HOTU HAN, NE’E IMI NIAN, NE’E ITA HOTU NIAN

Iha loron 21, fulan Fevereiru 2016, PD halo konsolidasaun ba ninia estrutura iha Posto Administrativu Suai, nebe hola fatin iha Suku Suai Loro. Partisipante sira hamutuk atus nen resin partisipa iha konsolidasaun ne’e. Iha konsolidasaun ne’e partisipa lider PD sira husi estrutura nasional nian hanesan Adriano do Nascimento (Presidente PD), Lurdes Bessa (Vise-Presidente PD), Francisco Borolaco Soares (Vise Sekretariu-Jeral), Samuel Mendonça (Vise Sekretario-Jeral), Carlos da Silva Saky (Membro CPN no Vise Presidente KEEP), Rui Menezes (Sekretariu Ezekutivu), Nivio Magalhães, (Presidente Juventude Democrático), Benjamim Martins (Membro CPN no KEEP), Marcos da Cruz (Membro KEEP), Florindo Pereira (Membro KEEP), no seluk-seluk tan, no estrutura PD husi Munisipiu Kovalima nian.
.
Prezidente PD, Adriano do Nascimento, iha Suai Loro (21/02/2016)
Iha tomada de posse ba estrutura sira iha Posto Administratitu Suai Via, Lideransa. Nasional fo juramentu ba membru PD sira nebe halo parte estrutura PD husi nivel suku to’o aldeias hamutuk ema 288. Posto Administrativo Suai Vila iha Suku 5, mak Suku Debos, Lakonak, Beko, Kamanasa no Suai Loro. Iha tempu rezistensia aumenta tan Suku rua, Suku Holbilis no Labarai.

Konsolidasaun estrutura PD iha Posto Administrativo Suai Vila hahuu ho missa, nebe diriji husi amo Paroko Suai. Missa ne’e oferese ba saudozu Fernando La Sama, Prezidente PD, no membru PD sira nebe mate iha Munisipiu Kovalima.

Iha konsolidasaun iha Postu Administrativu Suai Vila, Prezidente PD, Adriano do Nascimento, nebe hanesan mos Suai oan, nia fahe ninia intervensaun ba asuntu tolu: (1) saida mak PD, (2) oinsa hametin no haburas PD iha ida-idak nia suku, aldeia no iha Timor laran tomak, no (3) politika atual nebe la’o hela iha Timor.

Adriano do Nascimento, nebe hanesan mos Vise-Prezidenti Parlamento Nasional, esplika ba partisipante sira konsolidasaun katak, PD harii iha 2001, harii husi joven ho estudanti sira nebe mai husi tempu Rezistensia nia, hanesan husi RENETIL, Dewan Solidaritas, OPJLATIL, Fitun, FPI, no seluk-seluk tan. Nia realsa katak harii PD ho preokupasaun oin-sa atu hametin demokrasia no lori progresu no dezenvolvimentu ba Timor-Leste nebe foin ukun-an.

Lider PD sira husi Nacional, iha Suai Loro (21/02/2016)
Lider maximo PD nian ne’e, afirma katak se mak hakarak rona ema konta historia de’it, ninia fatin la’os iha PD, se mak hakarak rona no simu orden de’it mos ninia fatin la’os iha PD. Se mak hakarak rona ema konta historia, diak liu ba partido historiku sira. Se mak hakarak atu simu orden deit, ba partido sira nebe ninia lider sira fo ordem deit. Se mak hakarak halo diskusaun hodi buka solusaun ba problema sira nebe Timor hasoru, ninia fatin mak iha PD. PD nudar fatin nebe ita atu halu diskusaun hamutuk, buka solusaun hamutuk no hola desizaun hamutuk liu husi demokrasia Timor nian, nebe bolu biti boot. Hotu-hotu tuur iha bitu boot nia leten, lok bua ho malus ba malu, tuur hamutuk hodi diskuti no fahe hanoin ba malu, oin-sa atu lori Timor-Leste ba iha moris diak.

Prezidente PD nian ne’e mos  esplika luhu ka kova nebe hetan iha bandeira PD katak kova reprezenta kultura no identidade Timor nian. Demokrasia PD nian reprezenta husi biti boot. Hotu-hotu tuur iha biti boot mak fahe hanoin politika ba malu, politika nebe atu lori dezenvolvimentu no progressu ba Timor oan tomak.

Atu hametin PD iha nivel hotu-hotu, segundu Prezidenti PD nian ne’e, fo hanoin ba estrutura sira hotu, tenki la’o hamutuk, la’o hamutuk nudar familia nebe tenki habelar dame no domin iha Timor laran tomak.

Nia sublina katak, sai lider iha PD, labele dehan “hau mak PD uluk, imi PD ikus”. Iha PD nia laran, la kuinese se mak PD uluk ho se mak PD ikus, hotu-hotu mesak PD nebe ho vontade no espiritu atu serbisu ba Timor. Nune’e, se lider ida troka ho seluk, ka membru ida kuandu la konsegue fatin iha estrutura PD laran, labele hanoin halai ba partido seluk atu buka pozisaun de’it hodi bele hetan lais pozisaun hanesan deputado ka membro Governo. Nia fo exemplo, iha PD nia laran, membro PD balun, la tuur iha estrutura laran, maibe sira matenek, sira bele sai deputado no sai membro governo. Nia afirma katak, ema PD nebe diak, mak sira nebe bele lakon ninia fatin iha PD laran, atu nudar prezidenti ka sekretariu jeral munisipiu nian, ka la konsegue hetan fatin iha partidu laran, nia la sei halai, hela nafatin iha partido laran hodi kontribui ba dezenvolvimentu Timor nian. Maibe, Prezidente PD nian ne’e mos sublina, “PD mos la obriga ema ruma atu tama iha PD, no la bando mos ema rua atu sai husi PD.”

Adriano do Nascimento mos afirma katak, ema tuir PD seidauk barak, maibe sei sai barak. Nia halo komparasaun PD ho guerrilheiro sira, katak iha tempu rezistensia, guerrilheiro sira hela uituan deit, maibe sira konsegue reziste no halo ema barak tuir sira. Sira dada ita hotu hamutuk, sai barak, hodi luta no hetan duni ukun-rasik-an ba Timor-Leste. Neduni, nia husu ba lider sira PD nian, “sai lider tenki buka konvense ema atu tama mai iha partido laran hodi hamutuk sai forte liu tan. Se lider ida la lori ema ruma mai iha PD, ne’e signifika, la’os sai lider nebe diak, sa tan lider nebe halo ema sai hotu husi partido.”

Membro PD sira iha Zumalai (20/02/2016)
Relasiona ho politika atual, Prezidente PD nian ne’e sublina katak, PD ninia politika ho filozofia mak “kaer metin ukun-rasik-an no harii nasaun husi baze”. Nia esplika katak, politika ho filozofia ida ne’e mai ho hanoin ida atu tau atensaun maka’as ba baze, tanba povo moris iha baze. Iha baze maioria nudar agrikultor. Nia esplika katak, atu hadia moris ema agrikultor sira nian, mak bainhira Mariano Sabino Assanami, Sekretariu-Jeral PD nian, sai ministru Agrikultura no Peskas, nia luta maka’as hodi tau osan ba sosa trator hodi tulun agrikultor sira. Tanba sa? Tanba PD hakarak halo agrikultor sira halo serbisu diak no bele moris diak liu husi produsaun sira nebe sira produz. Ho hanoin ida ne’e mak hodi sosa trator hodi fahe ba agrikultor sira. Assanami sosa duni trator no fahe ba agrikultur sira iha Timor laran tomak, maibe agrikultor sira hotu seidauk hetan trator. PD hakarak sosa tan trator hodi fahe ba agrikultor sira, maibe PD lakon, tanba iha Parlamento PD iha kadeia 8 deit. Sira seluk kontra PD nia hanoin atu aumenta osan dolar juta 2 resin tan hodi sosa trator, tanba sira dehan, sosa aviaun ho kapal cepat mak importante liu. Maibe (agrikultor) sira sei la sa’e aviaun, maibe karik sosa trator, imi bele uza iha toos ho natar. Trator mai imi uza hodi halo imi nia to’os ho natar, aviaun mai imi la sei uza. Kapal cepat mai mos imi la sa’e, tanba kapal ne’e halai husi Dili ba Oekusi, hanesan aviaun mos semo husi Dili ba Oekuse. Sosa aviaun ho kapal cepat se mak atu sa’e? PD defende sosa trator, tanba ami hatene, sosa trator, imi hotu sei uza, sira mak la uza tanba sira la’os agrikultor hanesan imi. Iha Parlamento Nasional, ami foti liman no foti an hotu atu tau tan osan hodi sosa trator, maibe PD lakon tanba PD iha kadeira 8 de’it. Sira defende tau tan osan dolar juta hitu resin hodi sosa aviaun, sira manan, tanba sira iha kadeira barak.

PD mos defende tau osan hodi sosa karau hodi agrikultor sira bele hakiak, maibe laliu. “Hau rona imi balun halo ona karau luhan, no balu loke rekening ona. Maibe karau ruma la sei mai, tanba sira prefere sosa aviaun ho kapal cepat. Aviaun ho kapal cepat mak importante liu duke sosa karau ba agrikultor sira hakiak”, dehan tenik Adriano do Nascimento.

Adriano do Nascimento mos konta nia esperiensia katak, bainhira Eng. Mario Carrascalhão sei nudar deputado husi PSD nian, sira na’in 2 involve iha diskusaun ida maka’as iha Parlamento Nasional. Eng. Mario Carrascalão kontra maka’as politika PD nian nebe hakarak sosa trator ba agrikultor sira. Adriano defende tenki sosa trator ba agrikultor sira hodi dehan ba Eng. Mario Carrascalão: “Ita boot koalia kona-ba agrikultura tanba ita boot estuda kona-ba agrikultura, hau la estuda kona-ba agrikultura, maibe hau hanesan ema agrikultor, hau hatene agrikultor sira nia difikuldade. Hau ema agrikultor, halo toos no natar, molok sai deputado, hau hatene diak tebes agrikultor sira nia moris ho sira nia susar, tan ne’e politika atu sosa trator ne’e presiza tebes hodi tulun agrikultor sira”.

Politika sosa trator konsegue liu duni iha tempu neba ho apoio husi Frente Mudansa nian. Tuir Adriano, foin daudaun, iha debate Orsamentu Jeral Estado ba 2016,  PD hakarak tau osan hodi sosa tan trator, maibe PD lakon. Tinan ida ne’e la sosa trator tanba sira dehan sosa trator la importante, importante liu mak sosa aviaun. En vez de tau osan dolar juta rua resin hodi sosa trator, sira tau fali osan dolar juta hitu resin hodi sosa aviaun, tanba dehan aviaun mak importante liu. Importante liu ba sira mak sosa aviaun ho kapal cepat, la’os trator. Maibe se mak sei sa’e aviaun ho kapal cepat? Klaru la’os agrikultor sira, dehan Adriano do Nascimento.

PD mos defende atu tau osan ba saude, hodi hadia klinika ho ospital sira, hodi sosa aimoruk sira, maibe sira dehan, ne’e la importante. Importante ba sira mak sosa aviaun ho kapal cepat. Mate sira sei dudu ho gerobak, tanba sira dehan sosa uluk aviaun ho kapal cepat lai”, dehan Prezidente PD nian ne’e.

PD mos defende tau osan ba edukasaun hodi hadia eskola sira, hodi sosa meja ho kadeira, hodi ita nia oan sira tuur hodi estuda, ne’e mos sira dehan la importante, importante mak sosa aviaun ho kapal cepat.

Membro PD sira iha Tilomar (20/02/2016)
Agora sira hamosu Fundo Autonomo, fundo ida iha nebe sira bele uza konforme sira nia hakarak hodi sosa saida deit bainhira sira hakarak, tanba halo ajudikasaun direkta sein fronteira. Sira hakarak atu fahe osan ba nia maluk sira mos bele, tanba ema ruma la kontrola fundu ne’e. Uluk, fundo de intra-estrutura, sei bele kontrola, agora ho fundo autonomo, ho ajudikasaun direkta sein fronteira, laiha ema ida bele kontrola. Ho orsamentu ne’e, Autoridade Oekusi bele hatudu kompainia konforme nia hakarak, tanba bele halu ajudikasaun direkta sein fronteiras.

Prezidente PD mos realsa katak, eleisaun besik ona, partido balun sei lori osan bornal boboot mai hodi fahe, hodi sosa imi nia votos. Sira sei fahe osan, fo projetu ho fo pozisaun ba imi. “Hau hakarak dehan ba imi hotu, simu ba hotu-hotu han, ne’e imi nian, ne’e ita hotu nian”. Tanba osan nebe sira fahe ne’e la’os sira nia osan, osan povu nian. Sira nebe mai ho osan, la halo politika ho fuan. Sira mai sosa imi nia kiak, ne’e la digno, no la umanu. Sira hatene hela povo barak sei kiak, sira mai sosa povu nia kiak. Se hakarak ajuda povo, entaun labele hein eleisaun mak lori osan mai hodi sosa povu. Se hakarak ajuda povo entaun tau osan hodi sosa trator hodi fahe ba agrikultor sira hodi halo natar, hodi hadia sira nia moris, maibe sira buka mak sosa fali aviaun ho kapal cepat. Sira lakohi povo moris diak, tan ne’e sira lakohi sosa trator, hodi husik povo kontinua moris kiak, para iha tempu eleisaun hodi sira lori osan mai fahe hodi halo povu kontente hodi fo votos ba sira. Sira mai ho osan 25 dolares ho fos karun ida, fahe ba imi hodi hili sira, depois imi hili tiha, sira la mai tan ona fahe osan. Presidente PD nian afirma tan dala ida, bainhira sira mai fahe osan tan, imi simu de’it hodi hotu-hotu han, tanba osan ne’e la’os sira hasai husi sira nia bolsa, osan povo nian mak sira uza fali partido nia naran hodi fahe ba imi. Simu de’it hodi hotu-hotu han, maibe kuandu ba vota, vota ba imi nia partido, tanba voto sekretu, sira mos la hatene imi vota ba se.

Iha konsolidasaun ne’e, Adriano do Nasimento, Prezidente PD nian ne’e mos fo instrusaun ba estrutura sira PD nian katak, “sai lider, labele halo promesa no labele bosok povo. Labele halo violensia. Se ema halo violensia, ita sees, tanba PD defende dame ho domin.” Nia mos husu ba lider PD sira, atu banati tuir Prezidenti PD, saudozu Fernando La Sama, nebe moris simples. Halo politika ho honestidade no simplisidade. Nia dehan La Sama mate, “husik hela osan dolar 300 deit ba nia oan ho fen. Adriano husu ba membro PD sira tenki halo politika ho laran moos, tuir La Sama nia hanorin, labele lori osan estado nian tau iha karun atu fahe.

Membro PD sira simu Posse iha Fatululik (20/02/2016)
Iha konsolidasaun ne’e, Adriano do Nascimento la’os agradese de’it ba amo Paroko nebe halo missa ona iha konsolidasaun ne’e, maibe agradese mos ba Sr. Abel Gusmão, Sr. Silvino Amaral, Celestino, Apolinario no Xefe Suku Dato Tolu, nebe mai tuir hotu konsolidasaun PD nian no manifesta ona sira nia prontidaun hodi fo apoia PD.

Sr. Abel Gusmão, eis Sekretariu Zona iha tempu rezistensia nian, no nudar lider Fretilin radikal ida iha Kovalima. Uluk, se mak hateten aat FRETILIN iha Kovalima, Sr. Abel haruka husu deskulpa, se la husu deskulpa, nia haruka tara ou oho. PD harii foufoun iha Munisipiu Kovalima mos la fasil, tanba Sr. Abel Gusmão la simu, nia haruka atu tara tiha Julio “badak”, maibe ohin loron nia mai hamutuk ho PD, tanba PD liman nakloke atu simu ema hotu nebe hakarak kontribui ba hametin demokrasia, paz, estabilidade, progresu no dezenvolvimento, dehan Adriano do Nascimento hodi taka konsolidasaun iha Suai Vila.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.