VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160228

Deklarasaun Politika Bancada Parlamentar do Partido Democrático

DEKLARASAUN POLITIKA
BANCADA PARLAMENTAR DO PARTIDO DEMOCRÁTICO
DILI, 29 DE FEVEREIRO DE 2016

“Kaer metin ukun rasik an, no harii nasaun hosi baze”

Lurdes Bessa
Chefe de Bancada PD
Publiku tomak hatene katak ita haksesuk malu no oin buis ba malu tanba iha diferensa konseitu, estratejia no tatika oinsa atu ukun, jere no dezenvolve povu no nasaun ida ne’e, tuir Konstituisaun, lei no orden nudar nasaun ukun rasik an.

Partido Democrático, haka’as hodi rona barak hosi ema hotu-hotu, akompaina ho seriu, diverjensia nebe mosu dadauk, nudar polemika publika, iha nasaun ida ne’e. Tetu razaun fundamental nebe hatur iha kestaun legal, politika no sosial hosi autor sira, nebe la seluk no la let ida, mesak fundador no aman ba nasaun ida ne’e, lider no politiku nebe ukun dadauk Timor-Leste, país soberanu.

Partido Democrático konsiente katak Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak, Major Jeneral Lere Anan Timur, Maun boot Kay Rala Xanana Gusmão, maun José Ramos Horta, maun Mari Alkatiri, no maun Lu Olo, sira mak fundador no aman ba nasaun Timor-Leste. Hosi sira nia ulun no sira nia fuan mak mosu fini ukun-rasik-an, hodi kuda iha ita ida-ida nia leet nudar Timor oan iha Timor ida deit. Hosi sira nia dedikasaun no sakrifisiu, pensamentu lojiku no asaun estratejiku, mak fini ukun rasik an, nebe deklara iha 28 de Novembru 1975, sai boot no buras iha inimigu nia let durante tinan 24 nia laran. Hosi sira hotu mak no ikus mai, iha tinan 1999, Timor oan hotu-hotu hamrik hodi deklara ba mundu tomak, liu hosi referendum katak, to’o ona tempu ba Timor oan hodi halo restaurasaun ba nia ukun-rasik-an, no iha ona fatin ba Organizasaun das Nasoens Unidas ka ONU, fo lejitimasaun legal, politika no sosial, ba obra politika hosi fundador no aman ba nasaun Timor-Leste.

Ohin iha Timor-Leste ukun rasik a’an, ita hotu enfrenta dadauk susesu no dezafius iha prosesu de definisaun identidade no kultura demokratika, hodi materializa valor República Democrática de Timor-Leste, banune, Timor oan hotu-hotu bele kompromete hodi  kaer metin ukun-rasik-a’an no harii nasaun hosi baze.

Ezonerasaun Major General Lere Anan Timur husi Chefe Estado Maior General das Forças Armadas, no nomeasaun Brigadeiro General Filomeno Paixão de Jesus, ba Chefe Estado Maior General das Forsas Armadas husi Presidente da Repúblika, lori ona fundador no aman nasaun Timor-Leste, ukun na'in no politiku sira, sosiedade sivil no povu tomak, haka’as an hodi hatur pensamentu lojiku, iha aktus legais konstitusionais no etika moral politika, hodi fo solusaun ba diverjensia politika no asaun legal kona ba ezonerasaun refere.

Nudar forsa politika ida iha nasaun Timor-Leste, ohin 29 de Fevereiru 2016, Bancada Partido Democrático, haklaken nia pozisaun politika ba publiku tomak, katak, militantes no kuadru politiku Partido Democrático nian, hosi baze to’o Nasional, sei la kontra no minimiza fundador no aman ba nasaun Timor-Leste, nebe diferente iha sira nia pensamentu lojiku no asaun konkreta, nein, fo apoiu ba sira ida-ida hodi tane as iha fatin nebe los liu, no hatur sira seluk iha fatin nebe sala, hodi hadok sira hosi povu no ukun na'in sira seluk, iha nasaun ida ne’e.

 Pozisaun politika Partido Democrático hodi la kontra nein apoiu lider hirak ne’e, tanba razaun hirak tuir mai:

1). Timor-Leste sei iha prosesu de konstrusaun no konsolidasaun isntituisaun estadu nian, nudar país ukun-rasik-an. Tanba ne’e, presiza lider politiku, lutu nasaun hanesan F-FDTL no PNTL, no povu tomak nia kontribuisaun, hodi define identidade nasaun, hamoris kultura demokrasia tuir tradisaun no kultura Timor nian, hodi unifika pensamentu no asaun povu Timor-Leste tomak, hodi sai povu ida deit, hun ida, abut ida, iha Timor-Leste ida deit;

2). Politiku sira iha Timor-Leste hatudu dadauk katak, ita iha diferensa de ideas hodi hakilar malu, hatun malu no satan malu hosi ida ba seluk, hahuu iha ukun governu Fretilin no AMP nian. Maske nune, ita hatene rezolve ita nia problema rasik, nebe fo konfiansa ba komunidade internasional sira katak fundador no aman nasaun sira, politiku no ukun nain sira, sosiedade no povu tomak, iha duni maturidade no intelektualidade nebe haboot sensibilidade politika, sosial no legal, iha formulasaun programa de dezenvolvimentu nasional;

3). Tinan ida ne’e, tinan de tranzisaun ukun hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk, hosi fundador no aman nasaun nian, ba iha nia alin sira nudar jerasaun foun. Tamba ne’e, ita hotu iha obrigasaun moral politika atu tane no hatur didiak tranzisaun ne’e, banune, fini ukun nian hosi jerasaun tuan sira, bele moris no buras liu tan nudar nasaun ukun rasik an;

4). Unidade, asaun no progresu, nebe hatur iha espiritu de konsensu nasional, sai nudar izemplu ba nasaun seluk iha mundu. Partido Democrático deklara katak kuadru no militante sira orguilo ho susesu misaun humana nebe Timor oan halo hodi salva vida povu no nasaun irmaun Guine-Bissau no seluk tan. Ho razaun ida ne’e, mak ita nudar Timor oan, la bele minimiza obra ida ne’e, nein haluha katak ukun na'in Timor-Leste, extende ona konseitu konsensu nasional ho baze domin no dame nudar humanu, iha nasaun amigo Guine-Bissau, G7 plus, no nasaun sira seluk. Konseitu no asaun de unifikasaun humana nebe Timor-Leste halo iha Guine-Bissau no nasaun seluk, nudar susesu extraordinariu nebe fo ona lisaun ba nasaun sivilizadu sira seluk iha mundu rai klaran;

5). Timor-Leste haka’as an dadauk, hodi enfrenta dezafius boot ida, nebe sai nudar interese nasional mak define soberania nasaun nian no proteje riku soin Timor-Leste, partikularmente problema fronteira maritima no direitu ba exsplorasaun riku soin iha tasi Timor. Partido Democrático konsiente katak, problema ida ne’e, nesesita unidade iha pensamentu no asaun, estratejia no tatika iha bataila de negosiasaun, tanba ita hasoru nasaun sira nebe boot, matenek, politizadu no iha esperiensia.

Ho razaun hirak nebe mensiona iha leten, maka Partido Democrático apela ba ita hotu nudar Timor oan, nudar ukun na'in, liu-liu ba fundador no aman nasaun nian hanesan tuir mai:

1). Haka’as an nafatin hodi buka malu no tuur hamutuk iha biti boot ka nahe biti boot, hodi ko'alia ba malu nudar fundador no aman ba nasaun ida ne’e, nudar loder no politiku, no nudar Timor oan’;

2). Husu ba Prezidensia da Repúblika, Parlamento Nacional, Governu no Tribunal atu tetu didiak konsekuensia ba asaun politika no legal nebe ita halo, ho nia implikasaun tomak ba: primeiru, definisaun fronteira maritima no protesaun ba riku soin iha tasi Timor; segundu, implikasaun ba susesu misaun humana iha nasaun amigo Guine-Bissau, nebe hamorin Timor-Leste nia naran, iha mundu tomak; terseiru, esperansa povu nian ba dame no domin nudar Timor nia oan, mos estabilidade no seguransa nudar país ukun-rasik-an; Kuartu, implikasaun ba vontade no esperansa nasaun amigo nebe atu ajuda dezenvolvimentu Timor-Leste nian, liu hosi investimentu publiku no privadu hodi hadia povu nia moris;

3). Husu ba povu tomak atu hakmatek no fo konfiansa nafatin ba fundador no aman nasaun Timor-Leste sira, katak diferensas de ideas no problema hirak nebe halo ita preokupa, sei iha dalan atu rezolve no sei iha fatin atu hatur tuir konstituisaun, lei no orden, no tradisaun no kultura Timor nian, nudar ema fiar na'in iha Terra Santa ida ne’e. Fiar an la’o ba oin, hamutuk ita bele, hodi harii nasaun hosi base ba mudansa moris povu no nasaun nian, sai nudar povu ida nebe sivilizadu no demokratiku, iha Timor ida deit, Timor-Leste ukun rasik an.

Obrigada barak

Lurdes Bessa
Chefe de Bancada

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.