VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151203

Deklarasaun Politika Bancada Partido Democrático Iha Debate Jeneralidade Orsamentu Jeral Estado 2016

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO IHA DEBATE JENERALIDADE ORSAMENTU JERAL ESTADO 2016

Lurdes Bessa
Prezidente da Bancada Democrática
Excelentissimo Sr. Prezidente do Parlamento Nasional, Vise Prezidente sira,
Sua Excelencia Sr. Primeiro Ministro,
Maluk Deputado sira no Membros do Governo, Publiku tomak no Povu Doben Timor-Leste tomak.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Harii Nasaun Husi Baze”

Hafoin rona, haree no tetu esplikasaun husi Governu iha diskusaun jeneralidade kona-ba OGE 2016 Bancada Partido Democrático deklara katak apresia ba esplikasaun balun nebe ita hetan ona maibe iha materia balun nebe Bankada Partidu Demokrático hanoin katak ita sei presiza diskute klean liu tan.

Iha abertura ba debate dahuluk nian, ami hato’o ona ami nia lia menon hodi dehan “wainhira ita halo buat ruma ho serteza no konfiansa sein rona malu, ita sei hakotu ho preokupasaun no inserteza iha ita nia asaun no produsaun rasik”.

Atu ita iha serteza no konfiansa ba ita nia asaun no produsaun iha implementasaun politika no OGE 2016, maka ami husu ba ita hotu para ita tenke rona malu no diskute hamutuk aspetu no komponente hotu hotu hodi dezenvolve ita nia rai.

Excelência sira:

Bankada Democrática hakarak bolu nafatin Governu nia atensaun ba asuntu balun:
  1. Iha debate ne’e, governu esklarese ona katak alokasaun orsamentu ba setor produtivu hanesan agrikultura, turizmu, komersiu, saude no edukasaun tun tanba sektor sira ne’e nia dezempeinu la diak iha prosesu ezekusaun. Tuir PM katak Ministerio hirak ne’e nia ezekusaun menus liu. Tanba taxa ezekusaun la diak, maka tinan 2016 governu hola desizaun politika hodi hatun sira nia osan. Desizaun ida ne’e la konvense ami atu simu no fo ami nia apresiasaun. Tuir ami nia hanoin katak desizaun ida ne’e la konsistente ona ho padraun ka kriteriu nebe governu halo hodi tau prioridade nasional. Realidade hatudu, iha ministeriu balun nebe ninia ezekusaun mos menus liu, maibe governu aumenta tan orsamentu nebe boot tebes, hanesan infraestrutura;

  2. Iha parte seluk, Bancada Democrática hakarak nafatin bolu Governu nia atensaun ba possibilidade de diskriminasaun ba dotasaun orsamento ba gabinete membru do Governu sira. Ami konsiente katak, dotasaun bazeia ba planu no nesesidade gabinete ida-idak nian, maibe, iha Gabinete membru do Governu balun (hanesan Ministerio Estatal) nebe tuir lei, laiha kompetensia propria, hetan dotasaun orsamentu kategoria bens e servisus nebe boot liu fali Ministru Estadu ida nian, ka metade husi orsamento Bens e Servisus Gabinete Primeiru Ministru. ida ne’e, maski hetan ona esplikasaun balun husi Governu, ami konsidera nafatin ezajeradu.(Ministério das Finanças, Ministério da Educação iha orsamento Bens e Serviços nebe ho montante boot, maibe orsamentu hirak ne’e maioria aloka iha Diresaun Jeral Korporativu ou Diresaun Administrasaun Finansas).

  3. Kestaun mega projetu sira hanesan ZEEMS no Projetu Tasi Mane (auto-estrada) nebe mak hetan orsamentu boot, resposta Governu nian, kontinua la konvense Bancada Democrática tanba aprezentasaun jenerika, nebe Primeiru Ministru refere iha nia esplikasaun, laiha fundamentu klaru ba numerus nebe aprezenta. Dala ida tan presiza ita diskute klean liu tan no halo anzlize ba viabilidade dos projetus, possibilidade atu atrai investimentu internasional, no seluk seluk tan, hodi ita bele iha sertezas kona-ba retornu ekonomiku, finanseiru no sosial.
Ho preokupasaun hirak ne’e hotu, mak Bancada Democrática husu ba Governu atu:
  1. Halo ajustamentu ba proposta OJE 2016 hodi aumenta orsamentu ba setor produktivus no setor sira ne’ebe mak fo kontribuisaun maka’as ba dezenvolvimentu ba kapital umanu, hanesan agrikultura, turizmu, komersiu no industria, edukasaun no saude.
  2. Hamosu Lei ida, nebe regula kona-ba relasaun entre Governu Sentral ho RAEOA, atu evita sobrepozisaun de funsoens, evita interpretasaun pessoal, evita viola prinsipiu estadu unitariu no deskreve responsabilidade nebe klaru entre governu sentral no rejiaun.
  3. Aumenta dotasaun ba programa bolsa da mãe hodi bele kontribui ba redusaun pobreza no hadi’a mos kualidade edukasaun no saude ba ema vulneravel sira.
  4. Husu ba ita ukun nain sira, membru PN no governu atu haka’as an hodi muda mentalidade de konsume osan iha kofre do estadu, sein iha preokupasaun ba reseitas domestikas nebe hakdasak hela no produsaun mina nebe menus dadauk. Muda mentalidade ukun na’in sira nian, nebe iha tendensia atu lori estadu sai estadu de karidade hodi la tetu balansu entre ajuda internasional ho Produtu Internu Brutu, nebe nasaun riku sira hanesan Amerika, Australia, Japaun, Europa, etc., uza hodi fo ajuda ba rai liur.
  5. Husu ba governu atu jere didiak subsidiu ba veteranus sira nian, atu nune’e bele muda uzu subsidiu ne’e hosi karateristiku konsumista ba karateristika produktivu liu hosi harii koperativas, hotel, banku, mikrofinansas no negosiu ki’ik no medio sira ka setor produktivus sira seluk. Hodi nune’e fundus ne’e bele fo kontribuisaun direta ba dezenvolvimentu ekonomiku iha baze.
  6. Halu reforma ba administrasaun publika. Bancada Democrática konsiente katak, reforma ne’e prosessu ida nebe sempre la’o ho dinamika, maibe importante, Governu presiza defini politika da reforma administrasaun publika, atu evita, instituisaun ida-idak halo reforma tuir nia hakarak ka gostu, tuir ida-idak nia persesaun, no tuir ida-idak nia matenek no badaen, mesmu ho intensaun diak, maibe rohan laek!
  7. Iha setor edukasaun no saude, Bancada Democrática husu nafatin, atu Governu tau atensaun makaas, iha infrastruturas bazikas ba iha eskolas no klinikas ka sentru de saude sira. Tau atensaun la’os deit liu husi deklarasaun politika, maibe presiza asaun konkreta, liu husi aumentu dotasaun orsamentu ba setor sira ne’e. Bancada Democrática, bolu atensaun ba membru Governu no Diretor sira nebe responsavel ba area edukasaun no saude, atu tau prioridade hodi hadia programas balun nebe sai polemika, hanesan merenda eskolar, mal gastus orsamentu konsesoens eskolares, tratamentu saude ba rai liur nebe “ diskriminativu “ ou la seletivu no hamosu despezas boot ( ema balun, fani deit mos hakarak ba check up iha Bali).

Excelencias,

Bancada Democrática, konsiente katak iha kestoens barak mak ami foti iha debate OGE 2016, nune mos bankada sira seluk, tanba ne’e, ami espera katak governu sei bele konsidera iha diskusaun espesialidade no Bancada Democrática prontu atu kontribui!!

Maka ne’e deit deklarasaun politika Partido Democrático nian!!!

Obrigada wa’in

Dili, 3 de Dezembro de 2015

Lurdes Bessa
Prezidente da Bancada Democrática

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.