VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151009

Tinan Atus Lima: KAPITULU 21 - Funu ema bulak sira nian iha Luca (A Guerra dos doidos- Luca)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulu 21Funu ema bulak sira nian iha Luca (A Guerra dos doidos- Luca)

Ita tempu 1766-1812, iha Timor mosu revoltas barak kontra autoridade portugés. Iha tinan 1766, iha Samoro, liurai Dom Bernardo Tavares Sarmento hirus amo lulik sira, tambá Padre Superior dominikanu la haruka missionáriu ba tur iha reinu Samoro. Iha domingo Páskua, liurai ne’e tama igreja, hatais tiha paramentus, haruka povu ba assiste serimónia. Iha serimónia fatin, nia hahú hananu aleluia, baku rahun kruz, no estraga sasan seluk.

Iha loron 16 fulan novembro tinan 1777, iha revolta ida hasoru governador Caetano António de Lemos Teles (1776-1779) atu hatun nia. Ema na’in tolu hanesan ulun revolta nian: Rimundo da Costa, sargentomor Praça Lifau ho male na’in rua, Alberto da Costa ho José da Costa. Governador haruka oho sira na’in tolu iha Dili. Tanba krime ida ne’e, governador hetan kastigu; nia sai hosi Timor no fila ba Goa, no ikus mai nia desterradu ba Mçambique.

Iha tinan 1781, iha governador José Anselmo de Almeida Soares (1781-1785) nia tempu, mosu revolta iha Luca. Liurai Dom Sebastião do Amaral mak hahú revolta ne’e, tanba nia ho nia povu la simu ukun portugés. Liurai hakotu lia katak povu Luca sei duni sai malae tan ba matebiam sira sei mai hamutuk ho sira atu duni sai portugés hosi Timor; tama iha revolta ne’e, xefi balu ne’be hatais roupa igreja nian, hanesan alva, casula, sobrepeliz, estola; ema mane, feto no foin sa’e sira, tara iha kakorok ai-abut, fahi-nehan, ikan-ruin, manu fulun, bibi-fulun, malus no bua, no ai-moruk seluk seluk tan no ikus mai, sira ba hein tropas governu nian iha rai-keta (baliza), no mota ninin hodi bidu, tebe, haklalak, hafoin sira see sira hirus-matan ba malae hodi hakilar katak malae nia bala la berani atu tiru mate sira.Tanba ida ne’e, malae sira bolu liurai Dom Tomás ho nia emar hanesan bulak (doido ou maluco). Malae portugés Luis António Pereira, delegado governo nian iha Viqueque ho liurai Viqueque Dom Dire dos Santos Pinto, ho nia emar mak funu hasoru “revoltosos de Luca”, hodi oho no prende ema barak. Reinu Luca lakon rai no knua balu. Jurisdição Venilale ne’ebé uluk pertense ba Luca, ho funu ida ne’ebá, sai reinu independente.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.