VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120306

IGREZA TULUN KONA-BA OINSÁ ATU HALA’O DEZENVOLVIMENTU IHA RAI LARAN DI’AK LIUTÁN, MAIBÉ LA’ÓS ATU SAI HANESAN KORTINA

Husi: Joaquim dos Reis MARTINS
Estudante timoroan iha Ateneo de Naga University
Naga City, Philippines.

“A politician's goal is always to manipulate public debate. I think there are some politicians with higher goals. But all of them get corrupted by power. “By Dean Koontz http://www.brainyquote.com/quotes/keywords/politicians.html

Ho kuota simples ida husi autór amerikanu nian ida iha leten ne’e, halo ha’u reflete fali ba situasaun ita-nian dauduan iha Timór. Oras ne’e daudauk, iha nasaun doben Timór Lorosa’e, ema hotu preo-okupa ho situasaun kona-ba kampanya nian. Balu sai nu’udár simpatizantes no balu sai hanesan apoyantes. Nune’e ba kandidatu prezidente sira, ida-idak komesa dadauk halo kampainha lemo-lemo, promete tun sa’e, haksumik an iha povu ki’ik nia leet atu bele hetan votus mayoria iha eleisaun mai (Prezidente nune’e mós ba partidu nian). Okaziaun hanesan ne’e, bele sai mós hanesan oportunidade ida ba kandidatu sira atu halo finze (Pretending) lori kose-kose no hakbesik an ba instituisaun para atu lori hetan votus. Ezemplu hanesan Igreja. Maibé, karik depois de manán tiha, nunka mais atu temi netik instituisaun ne’e nia favór durante sira-nia ukun, pior liután mak fila kontra tan. Ho ida ne’e, atu hateten de’it katak Igreija la’ós kortina para bele hetan votus mayoria durante eleisaun.

Papél Igreja nian ba nasaun ida ne’e, ita hotu hatene. Karik Igreja la hola parte, ita-nia mehi ba ukun-an seidauk bele alkansa karik moos. Kna’ar amululik sira-nian sura la hotu, aleinde hala’o sira-nia knár loloos ne’ebé sira intrega an ba hanesan bibi-atan, sira mós hola parte iha knár isin nian, nein ho intensaun ida atu hetan pozisaun (Buka kadeira). Ezemplu hanesan durante okupasaun Indonézia nian, sira mós salva povu husi intimidasaun oioin ne’ebé Indonéziu halo mai povu rai ida ne’e. Maibé, ita bele husu fali pergunta simples ida katak “Ita-nia governu halo lerek ona saída ba ita-nia igreja iha Rai Timór iha tempu ukun an ida ne’e?”.

Iha tinan 1996, ita nia manu aman na’in-rua (Dom Carlos Filipe Ximenes Beslo ho atualmente Sr. Prezidente José Ramos Horta) simu prémiu Nobel da Páz iha rai Oslo, hatudu momoos katak papel Igreja iha rai Timór la’ós de’it ba klamar nian, maibé dalaruma ba mós isin nian. La’ós de’it natón ba ida ne’e, maibé sira mós ajuda parte iha frente klandestina nian durante okupasaun Indonézia nomos tulun sira seluk kona-ba relasaun ho rai seluk kona-ba ita-nia luta ba libertasaun ida ne’e. Papél seluk barak mós ne’ebé Igreja halo ba ita-nia luta naruk ida ne’e.i balu mós sai hanesan martíriu, Ezemplu hanesan Madre Guilhermina ho Diacno Fernando, ne’ebé mate iha Lospalos. Nune’e mós amu na’in tolu ne’ebé mate iha Suai iha 1999 (Pe. Dewanto SJ, Pe. Hilario, Pr no Pe. Francisco, Pr).

Iha parte seluk, parte Igreja nian sempre apoiu nafatin no oinsá buka koopera hamutuk ho Na’i-Ulun sira, mezmu ita-nia vitória da libertasaun nian alkansa tiha ona. Dalaruma, husi parte Igreja nian mak sai hanesan mediadór iha okaziaun istórika nian balu kona-ba dezenvolvementu nasaun ida-ne’e iha future. Ezemplu konkritu hanesan iha enkontru alagrada nian entre na’i-ulun Igreja no Nasaun nian iha Maubisse, ne’ebé lidera husi ita-nia sua exelensia Bispo Diocese Baucau; Dom Basilio do Nascimento, tinan kotuk; http://timorhauniandoben.blogspot.com/search?q=Igreja

Buat hotu la’ós atu konta ou sura Igreja nia kolen, maibé, makerek-na’in hakarak atu fanun de’it ita ita hotu, liulíu iha momentu kmanek sira hanesan ne’e, tanba ema balu bele fila fali Igreja hanesan kortina ou ponte atu lori hetan votus iha eleisaun ne’ebé hakbesik an daudauk. Aleinde ne’e, kandidatu balu mós, teki-tekir ho laran mamar hakbesik-an ba Igreja no husu atu Igreija sai hanesan parseira iha seitór edukasaun nian.

Segunda, 05 Marsu 2012 - 17:17:06 OTL “Seitor Edukasaun Sai Diak, Governu Tenki halo Parseira Igreja”. http://suara-timor-lorosae.com/berita-10828-seitor-edukasaun-sai-diak-governu-tenki-halo-parseira-igreja.html

Hafoin de lee notísia ne’e, fanun fali ha’u atu haklamar ba tinan 9 liubá (2004), kona-ba manifestasaun pasiva durante loron 20 ne’ebé organiza husi Igreija lori kontra primeiru governu konstituisaun Timór Lorosa’e, tan de’it Relijiaun atu sai hanesan lisaun pasiva iha kurikulum Timór ninian. No hetan aprovasaun husi Sr. Mari Alkatiri nu’udár primeiru ministru momentu ne’e ou bele dehan durante FRETILIN nian ukun iha primeiru governu konstituisional. FRETILIN mós hasoru dezastre boot ida iha momentu ne’e duni, tanba Sr. Mari Alkatiri tenki rezigna-an husi kadeira primeiru ministru Timór ninian.

Piór liután iha momentu ne’ebá eis ministru interinu Sr.Rogerio Tiago Lobato, ne’ebé oras ne’e daudaun hanesan mós kandidatu prezidenti nian ida ba periodu 2012-2017, ne’ebé hateten katak Padre sira halo polítika subar iha batina mutin nia ukus. Karik nia rasik la komprende no labele defini lolos kona-ba lei separasaun entre igreja ho nasaun iha momentu ne’e. Entre nasaun ho Igreja hamutuk iha povu ida de’it (Sarani i povu), nune’e, iha momentu ruma ne’ebé Igereja mós tenki hamriik no ko’alia koana-ba diginidade humana ninian, liuliu relevante ho povu ou sarani nia moris iha nasaun ida nia laran, hanesan hateten sai tiha dokumentu igreja nian balu (Konsili vatikanu II);

In any event, the statements in Gaudium et spes, like those in Dignitatis humane, represent aggiornamento. And they are programmatic for the future. From now on, the Church defines her mission in the temporal order in terms of the realization of human dignity, the promotion of the rights of man, the growth of the human family towards unity, and the sanctification of the secular activities of this world. http://woodstock.georgetown.edu/library/murray/1966h.htm, mezmu nune’e, iha realidade dalaruma sempre iha konflitu entre lideransa husi parte rua (Igreja no Nasaun) nian, hanesan hatateten sai iha kuota ida husi Autór, makerek-na’in i aprezentadór ida ho naran Michael Edward Palin nian;

Contrary to what the politicians and religious leaders would like us to believe, the world won't be made safer by creating barriers between people. http://www.brainyquote.com/quotes/keywords/politicians.html

Relasaun di’ak sempre la’o nafatin entre bibi atan Igreja nian no ukun-na’in sira, liuliu iha situasaun boot sira ne’ebé ke ita hotu hasoru. Ezemplu hanesan eleisaun. Portantu parte Igreja nian sempre nafatin tau matan no sama atensaun ba situasaun rai laran, nune’e mós ba klala’ok kandidatu nian balu relasiona ho sira-nian kampainha ba preparaaun eleisaun ne’ebé nakdoras mai daudauk. Hanesan ideas murak balu ne’ebé foin daudauk amu Bispo Diocese Dom Basilio do Nascimento sama hela atensaun. “Se kandidatu la halo kampania laos kandidatu, kandidatu sira mosu atu halo kampania depois povu mak hare hili ida nebe tuir povu nia hare ne’e, laos hare ida nebe promesa barak liu maibe ida nebe mak povu iha konfiansa,” Tersa, 06 Marsu 2012 - 16:11:12 OTL;

http://suara-timor-lorosae.com/berita-10855-kampania-laiha-laos-kandidatu-pr.html
Kandidatu balu komesa daudauk ona haknabir i buka haksumik an neineik, liuhusi Igreija nian. Karik ne’e hanesan medidas ida atu oinsá bele hetan votus mayoria iha eleisaun mai, ezemplu hanesan fó sai iha notísia loron Segunda, 05 Marsu 2012 - 17:20:58 OTL ”Lu-Olo Husu Tulun Moral Husi Igreja Katolika” http://suara-timor-lorosae.com/berita-10832-luolo-husu-tulun-moral-husi-igreja-katolika.html

Klala’ok kandidatu ba prezindenti husi partidu istóriku (FRETILIN) no eis prezidenti parlamentu nian ida ne’e, halo makerek-na’in (writer) sente laran makili los, wainhira de lee tiha notisia ida ne’e. Haklamar fali kona-ba tinan 9 kotuk hanesan temi iha leten kona-ba FRETILIN nian ukun, iha primeiru governu konstitusionál nian, no iha momentu ne’e nia ( Sr. Lu-Olo) mak asumi kargu nu’udár prezidenti parlamentu nian, i iha momentu ne’e duni mak governu hasai lei ida kona-ba RELIJIAUN ATU SAI HANESAN lisaun FAKULTATIVU ida iha eskola publika. Maski mayoria (95% povu timor relijiaun katólika). Rajaun husi sorumutu ne’e dehan atu husu moral, maibé ita bele husu fali pergunta ida katak “tansá la husu moral antes, maibé tenki husu durante de kampainya nia laran? hatudu momoos katak la’ós husu moral maibé ba buka votus. Nu’udár kristaun ida, Makerek-na’in atu sama de’it atensaun katak Igereja la’ós kortina ou ponte ida atu hetan votus.

Objetivu husi artigu simples ne’e la’ós atu konta Igreja nia kolen, maibé makerek-na’in hakarak atu fanun de’it ita hotu, nu’udár sarani kristaun katólika, dere netik ita hotu nia fuan, tanba iha okaziaun sira hanesan ne’e, ema balu bele aproveita hodi haksumik an iha Igreja nia leet atu bele haknabir an, lori bele hetan votus iha eleisaun ne’ebé sei mai daudauk (Prezidenti no partidus).

Makerek-na’in hanesan mós vítima ida iha tinan 9 liubá (Under pressure, mentally and emotionally), tan momentu ne’ebá sai mós hanesan mestri voluntário katekeze ba relijiaun katólika nian ida iha eskola primária numeru 9 Bidau-Akadiruhun durante fulan 6 nia laran, hetan mós pressure ne’ebé maka’as, liuliu infrenta iha sosiedade, tanba d’it iha momentu ne’e duni mak primeiru governu konstituisionál hasai lei ida katak Relijiaun Katólika atu sai hanesan lisaun fakultativa ida iha eskola públika iha Timór laran tomak. Nune’e mós hamutuk ho sarani katólika rihun balun, haksuhuk rai-rahun durante loron 20 nia laran, iha halimahon rabat kedas ho Palácio do Governo nian (Eis kodim nia oin), hamutuk ho estatua, kruz i spanduk lubuk ida, momentu ne’e. Vida mak sei naruk, selae kala sai mós hanesan martíriu ida iha momentu ne’e.

Prezensa Igreja katólika besik tinan rihun ida ona iha ita-nia rain, sai tiha ona mós hanesan kultura ida husi ema timoroan ninian. Tan ne’e, kristaun sira buka nafatin defende husi demónio at ne’e atu mai destroy no balu sakrifika mós sira-nia vida, la’ós atu buka privileziu ida maibé buka defende de’it ba Kristu. There were many others who defended Christ as God and the doctrine of the triune nature but did not have the privilege to give their lives but continued to live for the truth”. http://www.letusreason.org/Doct13.htm

Atu hakotu lia, makerek-na’in atu tatoli de’it lia menon ruma ba maluk povu no sarani timoroan tomak, katak fihir no deside didi’ak iha eleisaun mai. Haree hili kandidatu ne’ebé iha kualidade no poténsia di’ak, tau interese povu nian maka’ás liu duke interese privadu .la hafahe maibé sai maklibur na’in ba povu nasaun doben ida ne’e.

Adeus

VIVA TIMÓR LOROSA’E.

MARTINS

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.