VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120222

Selebrasaun Loron Mundiál ba Lian-Inan, 21 Fevreiru Tema ba tinan 2012: “Instrusaun ho Lian-Inan no Edukasaun Inklusivu”

Tamba sá mak mundo tomak selebra loron ida ne’e?

Husi: Agustinho Caet

Loron 21 Fevreiru proklama ona husi UNESCO hanesan loron mundiál ba Lian-Inan ne’ebé selebra kada tinan ho atividades oin-oin ho objetivu prinsipál mak atu promove konsensia linguistiku no diversidade kultural no multilingualizmu bazeia ba komprensaun, toleransia no dialogu. Diversidade linguistiku no kultural reprezenta valores universál ne’ebé hametin unidade no koezaun ba sosiedades. Rekuñesementu ba importansia husi diversidade linguistiku mak hamosu desizaun husi UNESCO atu selebra loron mundiál ba lian-inan kada tinan. Ba tinan ida ne’e UNESCO hili tema “Instrusaun ho Lian-Inan no Edukasaun Inklusivu” atu enkoraja membrus hotu atu promove lian-inan hanesan parte intergral husi direitu ba edukasaun no promove instrusaun no edukasaun iha lian-inan. Loron importante ne’e anunsia ona husi UNESCO iha 17 Novembru 1999 no hetan rekuñesementu formál husi Asembleia Jerál Nasoens Unidas liu husi rezolusaun ida ne’ebé fó sai iha tinan 2008.

Istória husi loron ida ne’e hahú husi loron movimentu ba lian ne’ebé selebra iha rai Bangladesh (uluk ho naran Pakistaun Leste) iha tinan 1952 wainhira estudantes sira husi Universidade Dhaka hetan oho husi Polisia Pakistaun iha Dhaka durante protesta Movimentu Lian Bengali. Estudante sira ne’e hala’o protesta tamba la satisfas ho desizaun governu Pakistaun ne’ebé deside lian Urdu deit mak sai hanesan lian ofísial no nasíonal ba Paskitaun oeste no leste. Iha tinan 1947 nasaun Pakistaun estabelese ne’ebé kompostu husi rejiaun rua: Pakistaun oeste (barat) no Leste (timur) no kada rejiaun iha ninia kultura, tradisaun no lian rasik. Pakistaun Leste depois deklara an sai nasaun ida mak agora ho naran Bangladesh. Lian ne’ebé ko’alia iha Pakistaun oeste mak Urdu (lian minoria ne’ebé ema elite deit mak ko’alia) no Pakistaun Leste ko’alia Bangla (lian maioria). Iha tinan 1948, governu Pakistaun fó estatu legál ba lian Urdu atu sai hanesan lian ofísial ba rai Pakistaun iha rejiaun rua ne’e. Desizaun ne’e hetan protestu maka’as husi rejiaun leste tamba sira labele komunika ho lian Urdu, maibe sira iha sira-nia lian rasik mak hanesan Bangla ne’ebé la hetan rekuñesementu legál husi governu. Protesta ne’e hanesan esforsu politiku atu obriga governu rekuñese lian Bangla hanesan lian ofisial hamutuk ho lian Urdu, nune’e bele uza iha instituisaun governu. Protestu ne’ebé hala’o ho pás hetan atuasaun husi Polisia ne’ebé tiru no oho estudantes no ativista lian nain haat mak hanesan Abdus Salam, Rafiq Uddin Ahmed, Abul Barkat and Abdul Jabbar mate tamba defende sira-nia lian rasik hanesan sira-nia identidade kultural. Konflitu ne’ebé lorin tinan barak hafoin hetan resposta husi Governu sentrál liu husi dalan fó estatu legál ba lian Bangla hanesan lian ofísial hahu iha tinan 1956 no ho ida ne’e mak remata konflitu iha rai neba.

Iha tinan 2000 UNESCO deklara loron 21 Fevreiru hanesan loron mundiál ba lian-inan atu fó onra no valorizasaun ba ema sira ne’ebé mate atu defende sira-nia lian rasik, nomos ba movimentu lian no direitus etno-linguistiku ba ema hotu iha mundo. Iha Bangladesh rasik loron ida ne’e hanesan loron feriadu nasíonal no governu harii ona monumentu ida ho naran “Shaheed Minar” iha Dhaka, kapital Bangladesh, atu fó onra boót ba vitima sira. Kada tinan ema rihun ba rihun ba vizita monumentu ne’e no kari ai-funan hanesan gestu solidaridade ba sira ne’ebé brani mate defende sira-nia lian. Monumentu hanesan mos harii ona iha Tokyo, Japaun, Estadus Unidos, Inglatera, Italia no rai seluk tan.

Loron importante ida ne’e sai hanesan reflesaun no lisaun boót ba Timor-Leste atu bele aprende husi esperensia ne’ebé mosu iha nasaun Bangladesh. Rekuñesementu ba diversidade linguistiku ne’e importante tebes ba nasaun foun hanesan Timor-Leste basa ida ne’e sei kontribui maka’as ba prosesu harii no mantein unidade nasional.. Iha kontestu Timor-Leste, lian sira hotu hetan estatu legál iha Konstituisaun RDTL maski estatu ne’e la hanesan tamba haree ba papél kada lian. Tétum no Portuguese hetan estatu ne’ebé hanesan atu sai lian ofísial ne’ebé sei fasilita komunikasaun orál no eskrita iha instituisaun governu no estadu hotu no iha eventu/seremonia formál ne’ebé governu no estadu organiza. Maibe realidade la’o oin seluk. Iha nivel implementasaun iha tendensia husi ukun-nain no elite sira atu foka liu ba uza Portuguese no la dun fó antensaun maximu atu uza Tétum tamba konsidera hanesan lian mukit ne’ebé sidauk dezenvolvidu no avansadu. Asaun ida ne’e hatun dignidade ema Timor oan no hanehan sira-nia direitu atu uza lian ne’ebé mak sira kompriende ho diak iha sira-nia moris lor-loron nian. Ida ne’e bele hamosu frustrasaun ba sosiedade ne’ebé iha pontensia boót atu hamosu konflitu sosiál hanesan esperensia husi rai Bangladesh. Lolos ne’e Estadu no Governu tenke fó antensaun maka’as ba lian Tétum hanesan lian ofisiál tamba maioria Timor oan ko’alia lian ida ne’e. Iha parte seluk, maski konstituisaun fó ona mandatu legál ba Estadu atu dezenvolve no promove lian-inan sira seluk maibe sidauk iha asaun konkretu husi Estadu atu realiza dezenvolvimentu ba lian-inan sira. Lian-inan sira ne’ebé eziste iha rai ne’e presiza valoriza no dezenvolve ho diak tamba sira hanesan ponte save atu hatutan ita-nia valores kultural husi jerasaun ida ba jerasaun seluk. Lian-inan sira mos hanesan ponte xave ba kualidade edukasaun tamba labarik sira sei aprende ho diak iha sala laran no kompriende materia ne’ebé profesor sira hato’o karik sira uza sira-nia lian-inan rasik iha prosesu aprendizajen. Ida ne’e signifika katak karik la dezenvolve no promove lian sira ne’e mak ponte ne’e sei tohar no valores kultural labele hatutan husi jerasaun tuan ba jerasaun foun. Identidade própriu hanesan Timor oan lolos ne’e bele lakon.

Ikus liu, hakerek na’in hakarak bolu atensaun ba Governu no Estadu atu implementa didiak artigu 13.1 no 13.2 iha Konstituisaun RDTL atu bele evita konflitu sosiál ne’ebé bele mosu iha futuru. Presiza iha tratamentu hanesan ba lian ofisiál Tétum no Portuguese tamba iha konstituisaun rasik la defini hirarkia uza lian rua ne’e. Lia-fuan “co-official” signifika katak lian rua ne’e uza hanesan iha orál no eskrita no iha kualker eventu formál tenke uza lian ofisial rua ne’e ho persentajen hanesan. Diskriminasaun hasoru lian Tétum bele hamosu deskontente ba Timor oan sira no karik ida kontinua sei bele mosu protestu atu eziji governu respeita no valoriza lian ida ne’e. Estadu mos presiza estabelese ona planu konkretu oinsá dezenvolve lian-inan sira seluk tamba ita kaer metin prinispiu ida katak lian sira sei lakon karik ema la uza ona iha era globalizasaun agora dadaun ne’e. Opsaun ida ne’ebé prova ona iha mundo katak introdusaun lian-inan sira iha sistema Edukasaun bele salvaguarda lian sira ne’e atu labele lakon basa sei enkoraja labarik sira hanesan jerasaun foun atu kontinua sira-nia lian. Lian-inan sira kaer papél importante tebes iha sistema edukasaun faze inisiu. Estudus barak ne’ebé UNESCO halo hatudu katak labarik sira presiza kontinua uza lian uma nian iha faze inísiu sistema edukasaun atu nune’e bele harii fundasaun metin iha sira-nia lian dahuluk tamba bele tulun labarik sira aprende ho diak. Estudus hirak ne’e mos prova ona katak karik labarik nia fundasaun la metin iha lian dahuluk mak sira sei la konsege aprende tan lian daruak no datolu. Agora depende ba Estadu no Governu atu hili dalan ida ne’e ou esplora tan dala seluk atu dezenvolve lian-inan sira ne’e. Importante mak tenke buka meus atu kontinua uza no dezenvolvi lian hotu ne’ebé eziste iha rai ne’e tamba sira iha papél importante ba dezenvolvimentu nasínonal. Mai ita hotu selebra loron importante ida ne’e atu promove diversidade linguistiku no kultural iha ita nia rai no kaer metin prinsípiu ida katak unidade iha diversidade mak xave ba pás no estabilidade.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.