VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20200720

Juramentu ran no Barlaki

Juramentu ran no Barlaki (artigo 3)

Ximenes Belo
Wainhira tempu funu Manufahi remata (1912), reinu balu Governu kolonail portugés halakon tiha; reinu balu hatama/integra ba reinu seluk. Nune’e iha Timor, hahú tinan 1913 to’o tina 1941 la iha funu, ne’e duni liurai ka dato sira halo tan juramentu hemu ran atu ba funu.

Maibé mosu moruk ka aliansa seluk ne’ebé hametin nafatin relasaun amizade iha liurai sira let. Moruk hetan formatu seluk, naran barlaki (barlaque). Reinu ida hakarak halo paktu ho reinu seluk, sira tesi lia atu liiurai oan mane  ba hola feto reinu seluk, hodi  kaben ho liurai oan feto.

Iha ne’e, mosu kontestu foun: moruk halo laós ba funu ona, maibé atu habelar no hemetin relasaun familiar. Nune’e mos moruk la bazeia ona ba segredu, maibé, serimonia tesi lia hala’o iha públiku, katak, ema assisti, rona lia na’in sira dada lia iha ema barak nia oin. Dala ruma Lia-nain sira tesi laós iha loron ida ka rua nia laran, maibé, “tesi-lia” ne’e bele to’o semana ida ka rua.

Familiares ka parente hosi Liurai oan mane sai hanesan FETOSÁN; no familiares ka parente hosi parte liurai oan feto sai hanesan UMANE. Moruk ka aliansa la bazeia ona ba hemu ran. Iha ne’e ba oin, relasaun bazeia ba realidade foun: oin sa Fatosán iha kbiit atu bele lori liurai oan feto ba sira nia knua, no iha kapasidade atu selu tusan hosi parte  Umane  nian. Nune’e mos oin sa Umane sira iha kapasidade ka biit atu korresponde ba Fetosán nia ezijénsia.

Tuir paktu kazamentu no lisan Timor nian, Fetosán sira tenki fó karau, kuda, bibi  no surik.

Umane sira entrega fahi, tais, morten, brinku ho korrenti no uku-suku ne’ebé halo ho osan mean ka osan mutin.

Hametin tiha relasaun entre Fatosán-Umane, parte ida-idak sei iha obrigasaun atu partisipa wahira ema harii uma lisan foun (ka uma lulik), partisipa iha serimonia hakoi-mate ka funeral, festa kazamentu nian, no serimónia seluk tan. Waihinra parente ruma hosi Fetosán mak mate, maluk sira hosi Umane lori foos, fahi no tais. Iha ne’ebá sira labele han na’an fahi. Nune’e mos wainhira membru ida hosi Umane mak mate, fetosán tenki lori karau ka bibi no surik. Iha tempu ne’e, sira labele han na’an bibi ka na’an karau.

Ohin loron iha lisan foun: liu liu hosi parte umane ne’ebé lá izije ona kuda karau, maibé osan (dólar no Rupiah karik, juta ba juta;) ezije   tua, tinto garrafaun, botil tua-manas eh “aguardente”, no ezije  kaixa cerveja bara-barak…

Iha sermónia halo uma-lisan, ka hakoi-mate, ka selu barlaki, dala barak, mane-foun sira mak terus liu, tan ba Umane ezije buat barak, to’o mane-foun sira  dada iis ladiak. Maibé, pasiensiua de’it, tan ba tuir sira, ne’e lisan Timor nian…

Iha mós problema pastoral seluk, mak ema dada ka adia loron kazamentu, tan de’it motivu, dehan barlaki seiduak selu… (sei tutan)

Lisboa, 17 de julho de 2020

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.