VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181118

Konaba g7+: maka’as iha teoria, namlele iha praxis. Anotação pós debate TVe

Konaba g7+: maka’as iha teoria, namlele iha praxis.
Anotação pós debate TVe

Martinho G. da Silva Gusmão
Docente Filosofia Politica


Secretario geral g7+, Dr. Helder da Costa liu husi Televisão educativo (TVe) husu hau atu tuir debate konaba knar no acção g7+, organização intergovernamental husi Estado frágil sira. Hau ba nudar académico. Nune’e, hau ko’lia mos nudar académico.

Hatan ba hau nia analisa, Dr. Helder da Costa dehan, “hau mos uluk académico, agora hau mai tur iha ne’e laos atu lecturing maibe atu explica de’it lalaok ... pragmático” g7+ nian. Hau la hatene Maun Helder nia sensação nudar académico. Maibe, liafuan hirak ne’e atu hatudu de’it katak liafuan “académico” ka “intelectual” ne’e desprezo (menjijikkan) ba politico sira. Claro katak Helder da Costa ninia devoção politica mak “pessoa eminente” sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, Emilia Pires, Ramos Horta no Tomas Cabral. Tan ne’e, hau koko atu lakohi temi let ka ko’alia falso konaba “santissimo” sira ne’e. Tan ida ne’e bele sai hanesan “penistaan agama” ba Helder. Sa tan, iha kotuk nia hetan back up husi “religião maioria absulota” – AMP.

Ba hau, la iha eis-académico! Ema hotu-hotu nebe halao knar alto nível, nia tenki académico (Dr. Helder dehan nia hare an hanesan “tecnocrático” – significa académico ho qualificação técnico). La’os tur iha fatin aas, le surat tahan oan ida de’it mos la hatene; koalia mos bilan boot! Tan sa g7+ la hili hau nia vizinho iha Venilale naran Degu-tena ka Wono-loi atu sai secretario geral? Degu-tena ka Wono-loi ho Helder da Costa mai hotu husi Venilale. Maibe, Helder mak hetan fatin tan nia académico! Eis académico ne’e ema sira nebe halo rungu-ranga tiha, ka vota sala tiha mak hanoin tuir fali maibe halo tan sala foun fali (eis académico: uluk iha ulun atu hanoin, ohin loron ulun gripa tiha ona)! Wainhira Helder koko atu explica konaba g7+ ninia lalaok pragmática, nia koko atu hasai ninia subtilitas inteligendi – saida mak nia hanoin no hatene no halo atu ema seluk compreende. Nia halo hela the art of understanding possible!

Tan ne’e hau sente desgosto tebes se dehan “hau mai iha ne’e la’os atu hatoo lecture”! Aat ida nusa ne’e?! Tuir hau nia hare, experiencia, lalaok advocacy no diplomacia g7+ ne’e buat mesak kmanek no furak. Husi Dr. Helder nia explicação hau hare katak buat hotu mesak diak no sukses, tan nia hatoo ho logica, sistemática no estruturada. Dala ida tan, ne’e só académico mak hatene ko’alia hanesan ne’e!

Hau nia pergunta ba Dr. Helder da Costa iha debate mak ne’e: saida mak g7+ nia hanoin no hare konaba situação actual Timor-Leste ne’e? Saida mak g7+ dehan mai Timor: ita ne’e tama nafatin “Fragile state” ka sai ona? Husi explicação nebe secretario g7+ hato’o, hau sente katak nia koko atu ko’alia konaba “advocacy” no “diplomacy” iha rai liur, maibe la dun hatene saida mak mosu iha rai-laran! Iha debate nia laran mak hau “sadar”: afinal “fragile state” ne’e problema teoria nebe Timor-Leste estuda iha g7+, maibe iha praxis ita la’os lori solução mai Timor – ita mak sai fali problema nia hun no abut! Hau hanoin katak g7+ ne’e maka’as iha teoria, namlele iha praxis.


Statebuilding”: Maka’as iha Teoria

Iha sessões konaba “International Dialogue on Peacebuilding & Statebuilding” (2010), Helder da Costa husu hau atu ba ko’alia nudar académico Timor-oan (koalia grátis tan! La iha ampao hanesan académico internacional sira). Iha Comoro no Marconi hau ko’alia konaba conceito 3 nebe hakait malu: “State-building, Nation-building, Character-building”. Ikus mai, hau hare katak hau nia ideia balun konaba “Nation-building” no “Character-building” ba sena tama hotu iha “peace-building”. Nune’e, wainhira hare relatório sira konaba g7+, hau hare deit mak “state-building” (harii Estado) no “peace-building” (harii dame).

Saida mak “state-building” (harii Estado) ne’e? Iha Timor-Leste, Estado hatudu ba “órgãos de soberania” hanesan (1) Presidência da Republica, (2) Parlamento Nacional, (3) Governo no (4) Tribunais! Pelo menos too agora, Lei Inan RDTL temi mak sira ne’e. Ne’e duni, wainhira dehan “state-building, ne’e hatudu de’it ba oinsa mak hametin no hasae capacidade maquina Estado nian ne’e! Conceito “Maun Boot”, “Veterano”, “Funu-na’in” – sira ne’e la’os Estado. Maski sira sai ona “pessoa eminente” iha g7+, maibe sira la’os Estado. Bele sira mak duni sai Indonesia husi Timor, tiru malu maka’as ho TNI, mak ita manan funu no ukun rasik-an, maibe sira la’os Estado. Bispo no Padre sira mos la’os Estado.

Saida mak “fragile state” (estado frágil) ne’e? Liafuan “fragile” tenki hatudu katak PR fraku; PN rungu-ranga gaul habis; Governo hatudu ba Ministro sira be le surat la hatene no koalia gagu; Tribunais la hatene lei atu julga ema (to’o julga padre ida, maibe órgão judiciário la hatene katak iha duni lei no regulamento atu lori padre ida ba tribunal). Hodi liafuan seluk, ita nia Estado iha Timor-Leste hakarak hatais roupa mos de’it, maibe lakohi fase roupa foer. PR soe sala ba Governo no PN, PN+Governo lekar roupa foer ba PR nia leten, Tribunais kaer koruptor kelas teri sira, maibe ikan boot sira bele nani ba fatin hotu.

Hau nia problema: Ita iha liafuan “Orçamento Geral do Estado” (OGE). Osan barak atu halo makina Estado nian bele lao. Ho osan barak liu husi OGE tinan-tinan, facilidade prado, pensão vitalícia, oportunidade ba rai liur hela de’it atu tuir conferencia, workshop no visita de trabalho ... ninia resultado mak “fragile state”? Pergunta todan liu: ita nia Estado ne’e Fragil ka Forte? Diretamente ba g7+ nia secretario geral: saida mak Estado sira be Fragil iha Asia ho Afrika ko’alia konaba Timor-Leste? Claro, sira kala gaba hela ita mak ne’e! Tan, ita nia osan barak atu sustenta sira husi Asia ka Afrika no Caribia ninia custo hotu.

Hau nia conterrâneo “Venilale (brini-lale) anan” Helder da Costa halo explicação konaba “fragile state” halo hau compreende mos kedas! Wainhira nia halo explicação, significa nia halo “teoria”. Teoria nebe di’ak, wainhira ema ida explica halo ema seluk be rona ne’e hare ninia “compreensibilidade” (bisa memahami dengan jelas). Au-wai Helder da Costa ko’alia konaba g7+, ninia objectivo, missão no visão, plano acção, no new deal.

Hau tau fali pergunta: programa ka projecto “advocacy” saida mak g7+ lori mai atu bele hadi’ak relação politica iha Estado Timor-Leste nia laran? Oinsa sira nia analisa konaba relação entre PR no PN, PN ho Governo hodi lori ba Nação tomak?

Hau bele sala! Maibe, too agora hau la hare oinsa mak “figura eminente g7+” tuir Helder da Costa nia lista hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, Ramos-Horta, Emilia Pires no Tomas Cabral buka atu resolve problema Estado nian. Xanana nonok mak barak (tempo tomak ba tasi laran, oituan liu mak mai rai-maran). Ramos Horta ko’alia mak barak. Emilia Pires halai mak barak. Tomas Cabral lao mak barak, la hatene halo lerek saida.

Nee duni “statebuilding” ne’e teoria mak makaas. Maibe, wainhira Timor-Leste tama nafatin iha “fragile state” nee hatudu katak ita nia prognosis no diagnosis ba “state of fragility” (hau fohin mak rona husi teoria Helder nian) furak los, kmanek oinsa nee! Maibe, too atu fo receita hodi kura moras mak la hetan. Timor “fragile” tiha ona, lao mos kudeuk no iis atu kotu ona iha “failed state” (estado falhado).  


Nationbuilding” (Peacebuilding): Namlele iha Praxis

Atu hateten lolos karik, hau la dun capta didiak saida mak Helder da Costa koalia kona “state of fragility”. Hau hetan confusão wainhira Secretario Geral MNEC fo ninia hanoin konaba “diplomacy” ba hamutuk ho “advocacy” (g7+). Iha sorin seluk, Maun Ato Lekinawa da Costa hatudu “praxis”: saida mak mosu iha Timor-Leste; liu-liu konaba povo nia moris iha ita nia rain rasik. Nia ko’alia bebeik konaba relatório CAVR, nune’e mos CVA. Keta haluha, katak ko’alia konaba “peacebuilding”, iha crise barak husi 1974-2018, Igreja Catolica mak sai fatin atu ema sira be terus no susar halai ba buka moris iha neba!

Ato Lekinawa nia posição hanesan atu dehan “thingking globally, acting locally”. Resposta husi g7+, tuir Maun Helder nian, hanesan fali “acting globally, no thingking locally”.

Saida mak Ato Lekinawa hatoo, la ses dok husi saida mak iha 2010 hau ko’alia iha Comoro no Marconi atu harii g7+. Agora, Ato Lekinawa mak “telat mikir”, ka, g7+ mak la iha “kemajuan”? Hodi liafuan seluk, hau ho Ato futu lia ida de’it: g7+ ninia praxis mak namlele karik! Hau hanoin Ato Lekinawa sei concorda ho hau nia statement katak g7+ ne’e tenki “thingking locally, acting locally, talking globally” (se lae ema dehan ita Timor-Leste mesak “big mouth”).

Tuir hau nia hare, g7+ seidauk fo solução konaba fenomenologia politica iha Timor-Leste. Hau hatudu sikun 3 nebe ema sira iha g7+ bele hatan ba!

Ida uluk (1), desorganização! Tuir saida mak hau hatene, g7+ ne’e hanesan organização intergovernamental husi rai sira fraku (fragile state). Nia ema sira mai husi membro Governo nian. Hau nia pergunta: se mak iha autoridade ka poder atu haruka membro governo ba neba? Primeiro Ministro mak manda ka qualquer ema ida bele ba no obriga Governo atu selu viagem tomak? Membro governo ida nebe? MNEC ka Ministro seluk?

Iha Constituição RDTL nia laran, wainhira ita tuir convenção ruma ka organização internacional nian depois hetan “obrigação” atu assina convenção ne’e, PN mak ratifica no PN mak aloca osan ba. Hotu tiha PR mak promulga diploma. Hau la iha duvida katak ita tuir ona dalan ne’e – legalidade.

Hau nia problema: g7+ ne’e tama iha tutela ministério ida nebe? MNEC ka PM ka ministério seluk? Iha situação ida ne’e hau hare katak explicação husi Dr. Helder da Costa la convencido! Justificação husi Secretario Geral MNEC nian balar liu tan. Nune’e ba hau, atu hatene didiak “fragile state” ne’e g7+ mak sai modelo ba desorganização estado nian. Maski nune’e, PN aloca nafatin orçamento ba neba. Afinal osan ne’e bele usa atu harii Municipio ka Suku ka Aldeia ruma.

Tuir mai (2), desintegração! Saida mak g7+ discute ka ko’alia konaba “Estado” nia lalaok, sira la husu tuir saida mak Nação ida hasoru! Ita lalika ba dok – mai hare ita nia uma laran iha Timor-Leste no ita nia esforço iha Guine-Bissau. Hau orgulho katak ita ba resolve sira nia problema. Iha 1975, Nicolau Lobato hetan apoio husi Guine-Bissau atu lori “caso Timor-Leste” tama iha agenda “Comissão Nacional para a Descolonização” (CND). Guine-Bissau mos hakarak fo “jatah” atu Nicolau Lobato ba koalia iha Assembleia Geral ONU nian (tuir agenda, Julho 1975).

Tinan 40 resin, afinal sira la resolve sira nia problema uma laran! Desde que sira nia combatente balun oho tiha Amilcar Cabral, babeur sae sira to’o ohin loron la hotu rai. Será que ita nia combatente sira be mate iha funu laran nia ran mos lanu ita, nune’e “malisan Guine Bissau” mos sae ita? Wuallahu-alam!!!

Maibe, buat ida nebe hau nota momos katak ita matenek atu resolve Guine-Bissau. La hatene ita usa método saida. Maibe, tan sa mak ita labele resolve ita nia conflito interno rasik? Ita kala hobby ba tau kanuru tohar iha ema nia uma laran, maibe fila mai uma lori tama fali ema nia problema mai, laos ita nia solução. Ne’e mak hau hanaran desintegração. Helder da Costa gaba ita nia “advocacy” iha Guine Bissau. Hau mos haksolok. Maibe, g7+ taka ibun no taka matan wainhira hare problema nebe hanesan iha Timor-Leste.

Hau nia posição la subar: PR Lu-Olo declara eleição antecipada, hau mak critica hasoru nia. Maibe, wainhira PR la fo posse ba AMP nia ministro hau fo sala ba “negociação politica” nebe failha entre PR ho AMP. Ikus liu, wainhira PN vota contra viagem PR nian ba Vaticano, hau condena! Tan sa? Tan hau hare katak iha desintegração politica, maibe la sobu integração sosial iha Povo nia let.

Ikus liu (3), desorientação! Hanesan ita rona bebeik buat ki’ik boot PN dehan bebeik katak sira foti cartão mean ka verde tan “orientação” husi Maun Boot sira iha AMP. Vota hotu tiha mak mosu “impasse”, sira tuda rai rahun ba PR. Wainhira hau hakerek artigo konaba “Diplomacia” ho Vaticano, ema sira husi CNRT foti lia maka’as hasoru hau, too ataca hau nia personalidade. Maibe, tan hau nia artigo mos hetan apoio husi Povo, nune’e AMP desorientado. Sira loke fali agenda atu husu PR ba hasoru Amo Papa Francisco iha Vaticano. Deputado sira husi CNRT, inclui PPN Arão Noe hatudu oin “desorientado”.

Hau mak sente estranho: tan sa mak ema “eminentissimo” nebe sai “reverencia” ba AMP halo desorientamento ida fatal hanesan ne’e? Ita nia diplomacia no advocacia iha g7+ taka ibun, taka tilun no taka fuan. So what githu, lho!!!

Desorientação sai boot liu wainhira ita hare iha CNRT Media Center ka Fretilin Media Center ... sira la ko’alia konaba Estado ninia lalaok no Nação nia moris, maibe koi sira nia partido nia husar. Lider partido sira la fo orientação nebe di’ak no furak, nune’e partido sira disorientado.

Conclusão hipotética

Hau sente biasa de’it se g7+ gaba “pessoa eminente” mak koko atu resolve “fragile state” iha processo “statebuilding” (harii Estado).

Maibe, wainhira temi konaba “peacebuilding”, ne’e hau la dun hare “pessoa eminente” sira nia oin. Iha conferencia Comoro, Mana Boot Emilia Pires ko’alia konaba “buying peace”, oinsa mak halo projecto no Estado tau “osan” hodi bele resolve problema refugiados, deslocados ... no seluk tan. La hatene, osan hira mak fakar ba “buying peace”.

Ita nia problema mak ne’e duni, “peacebuilding” mai hamutuk ho liafuan “buying peace”. Husi ne’e mak hau hare katak “nation-building” no “character building” ne’e lakon. Tan sa mak hau nia conceito rua ne’e lakon tiha husi g7+ nia programa? Hau la hatene.

Hau sugere ba g7+ atu hanoin mos konaba “nation building” no “character building”! Ninia sasukat mak “uma Kreda” (Católica), no hau aumenta tan “interfaith dialogue” (hamutuk ho Protestante no Islam); “uso costumeiros” (lisan sira firaku-kaladi; dadi-tetum); instituição ba memoria nian (CAVR, Veterano), no seluk tan.

Hau hanoin, iha g7+ nia laran Timor-Leste ninia imagem kala hanesan lalenok nakfera. Hela furak wainhira g7+ mos hatama ema “eminente” sira husi Igreja Catolica hanesan Dom Carlos F.X. Belo, SDB no Bispo sira iha Conferencia Episcopal Timorense (CET), Lia-nain sira nebe hatene ko’alia konaba lisan no cultura, Veterano sira nebe sei iha fuan atu hanoin povo nia terus (la’os hanoin de’it sira nia projecto); sociedade civil (liu-liu sira nebe hakesi-an ho CAVR ka CVA). Sira ne’e mak sai componente no exponente ba “Nationbuilding” no “Characterbuilding”; ka usa g7+ nia liafuan “peacebuilding”. Nune’e, Timor-Leste hatudu duni ninia imagem ba mundo.

Keta haluha, Nationbuilding la hanesan ho Statebuilding!!!
-->

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.