VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180520

Diskursu PR Lu-OLo Restaurasaun Independensia 20/5/2018


DISKURSU HOSI SUA EXELÉNSIA FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO
PREZIDENTE REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE
IHA OKAZIAUN ANIVERSÁRIU RESTAURASAUN INDEPENDÉNSIA BA DALA 16

Dili, 20 Maiu, 2018

Sua Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceto Guterres,
Sua Exelénsia Primeiru Ministru Mari Alkatiri,
Sua Exelénsia Prezidente Tribunál Rekursu Juis Deolindo dos Santos,
Sua Exelénsia, Maun-Boot Kay Rala Xanana Gusmão, eis-komandante Falintil no eis-Prezidente RDTL,
Sua Exelénsia, Maun-Boot José Ramos-Horta, eis-Prezidente RDTL, 
Sua Exelénsia, Maun-Boot Taur Matan Ruak, eis-Prezidente RDTL,
Suas Exelénsias Deputadus no Deputadas Parlamentu Nasionál,
Suas Exelénsias Membrus Governu,
Suas Exelénsias membrus órgaun soberania RDTL nian hotu-hotu,
Sua Exelénsia Prokuradór Jerál Repúblika José Ximenes,
Suas Exelénsias Xefe Estadu-Maiór Jenerál Falintil-FDTL no xefias militares aas liu,
Exelentísimus reprezentantes hosi instituisaun aas liu Estadu nian,
Suas Exelénsias Embaixadores no membrus Korpu Diplomátiku no Konsulár ne'ebé akreditadu hosi Repúblika Demokrátika Timor-Leste, 
Reverendísimus Bispus no reprezentantes Konfisaun Relijioza sira-nian,
Distintu konvidadu sira, señoras no señores
Maubere no Buibere sira, maun-alin no inan-feton sira

Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia saudasaun ba povu doben Timor-Leste. Ha’u sente orgullu boot ho responsabilidade ne'ebé mak povu fó mai ha’u, maski nakonu ho dezafius iha tinan ida ikus ne'e.

Ha’u nia hako’ak boot no obrigadu wain ba Ita-Boot sira ne’ebé ohin marka prezensa iha fatin ida-ne'e. Iha loron-boot ne'e ba Nasaun ida-ne'e, uluknanain ha’u hakarak saúda no agradese ita-nia povu, sidadaun hotu-hotu, feto no mane, ba ezemplu maturidade ne’ebé sira fó dala ida tan iha fulan hirak ikus ne’e, hodi hametin pás, estabilidade no demokrasia iha ita-nia rain.

Ha’u-nia hako’ak boot ba Timoroan sira hotu iha fatin ne’ebé de’it, iha rai-laran no namkari iha rai-li’ur. Ha’u-nia hanoin ho ita-nia maun-alin no inan-feton sira-ne’ebé serbisu iha rai-li’ur no hanoin tebes sira-nia família no ita-nia rain, liuliu iha loron-boot ida-ne’e.

Hafoin luta naruk ida ba libertasaun nasionál, Restaurasaun Independénsia sai loloos hanesan rekoñesimentu hosi komunidade internasionál ba identidade nasionál timoroan, ne’ebé hatudu ita-nia povu nia determinasaun no laran-metin. Iha kalan memoravel 20 Maiu 2002 nian, komunidade internasionál hakat mai Tasi Tolu hodi saúda ita-nia povu no fahe lisuk ita-nia sentimentu ne’e. Emosaun ne'ebé mosu iha kalan ne'ebá sei metin nafatin iha ha’u-nia fuan.

Fini nasionalista ne’ebé kuda hosi saudozu Nicolau no ninia maluk sira - balun sei moris hela - ikusmai fó fuan ne’ebé midar mai ita no ita-nia oan sira moris iha Timór nu’udar nasaun ne’ebé livre.

Loron 20 Maiu halo ita hanoin hikas fali no hatudu momoos ita-nia Nasaun nia kapasidade atu fó liman ba malu, reziste no manán.

Restaurasaun Independénsia hatudu momoos ita-nia Nasaun nia kapasidade atu halo ita-nia valores, tradisaun no lisan nakfila ba instrumentu hirak ne’ebé uza hodi halo sai realidade ita-nia mehi, no ita-nia bei’ala sira-nia mehi, atu harii futuru ida ne'ebé di’ak liután iha rain ida ne'ebé di’ak liután.

Ohin ita selebra Aniversáriu Restaurasaun Independénsia ba dala 16, hafoin ita-nia povu hatán tiha ba dezafiu foun ida, katak eleisaun antesipada. Durante prosesu tomak ne'e, ita-nia povu hato’o nia hakarak ho hakmatek, nune’e hametin demokrasia, estabilidade no pás, hanesan ha’u temi ona.

Ohin kompleta tinan ida ha’u toma pose nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi hala’o knaar ne’ebé povu fó fiar mai ha’u kaer. Tinan ne’e nakonu ho dezafius ba ita hotu-hotu.

Lakleur hafoin ha’u simu xefia Estadu nian, nasaun hasoru situasaun polítika foun ida ne’ebé hanetik ka hamosu obstákulu hasoru aprovasaun ba leis no instrumentu konstitusionál seluseluk ne’ebé importante tebetebes hodi bele ukun.

Ha’u enfrenta dezafiu foun ne’e, hodi foka ba preokupasaun fundamentál rua, no prioridade rua, mak hanesan: primeiru, halo tuir Konstituisaun RDTL no, segundu, halo tuir kompromisu sira-ne’ebé ha’u halo ba Nasaun hori-bainhira ha’u simu knaar xefia Estadu nian.

Ha’u hala’o konsultasaun ne'ebé kle’an ho sosiedade sivíl no tau konsiderasaun ba interese nasionál. Ha’u halo avaliasaun ba kondisaun estabilidade sosiál no estabilidade polítika iha Parlamentu ne’ebé nesesáriu hodi asegura kondisaun sira-ne’ebé presiza hodi lori ba oin ita-nia projetu nasionál atu dezenvolve nasaun no diversifika ekonomia nasionál.

Konstituisaun sai matadalan ba ha’u-nia reflesaun kona-ba kompromisu sira-ne’ebé mak ha’u foti hori-bainhira toma pose, atu:
- Sai garante ba unidade Estadu nian no karater unitáriu RDTL nian; no 
- Hala’o ha’u-nia knaar atu halibur povu tomak, sei la haree ba ema ida-idak ninia partidu, ninia estatutu sosiál no ekonómiku, relijiaun ka etnia;

Ne’e katak, ha’u-nia kompromisu atu sai hanesan Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu.

Ha’u foti konkluzaun, tuir avaliasaun ne’ebé ha’u halo, katak presiza halo konsulta foun ho sidadaun sira hodi rezolve situasaun polítika no klarifika didi’ak sidadaun sira-nia vontade.

Klaru ke opsaun hodi bá eleisaun antesipada lori risku balun, tanba iha momentu ne'ebá la posivel atu hatene loloos eleitór sira sei hili oinsá loos.

Maibé, buka kondisaun hodi hametin estabilidade no pás hanesan devér ita hotu nian: sidadaun sira-nian, ulun-boot sira-nian no órgaun soberania hotu-hotu nian tuir kompeténsia ne'ebé sira iha.

Sidadaun sira hatán ba dezafiu ida-ne'e ho maturidade, espíritu toleránsia no vontade atu fó liman ba malu, hodi dame nia naran.

Durante preparasaun no realizasaun ba eleisaun antesipada, hahalok sidadaun sira-nian iha territóriu laran tomak, ne’ebé hatudu hakmatek no maturidade, hamorin Timor-Leste nia naran iha rejiaun no iha mundu.

Sidadaun timoroan sira sai ona hanesan ezemplu di’ak ida ba ema hotu-hotu, inklui ulun-boot sira, atu banati tuir - ohin-loron no aban-bainrua.

Hosi ha’u-nia parte nu’udar Xefe Estadu, hodi hala’o ha’u-nia kompeténsia sira, ha’u fó-hanoin hikas fali katak, iha ita-nia sistema konstitusionál, Prezidente Repúblika la’ós de’it símbolu Nasaun ida nian, maibé mós órgaun soberania ida ne’ebé kaer responsabilidade aas liu atu lori ita-nia rain ida-ne’e ba dalan estabilidade no garante sistema polítiku la’o ho di’ak.

Prosesu polítiku ne’ebé ita hala’o ho susesu maka prezente aniversáriu furak liu ne’ebé ita bele hasa’e ba Nasaun, iha momentu ne'ebé ita selebra tinan 16 ba loron boot Restaurasaun Independénsia.

Loron 20 Maiu, 2002, sei hela iha istória Nasaun nian ba nafatin nu’udar loron iha ne'ebé Timoroan sira-nia determinasaun no sakrifísiu manán - no pás manán.

Iha momentu ne’ebé ita hamutuk selebra Restaurasaun Independénsia, ha’u hakarak hato’o liafuan espesiál parabens ba membrus Parlamentu Nasionál hotu-hotu, ne’ebé mak eleitu iha loron 12 fulan-Maiu. Ha’u agradese no hako’ak mós deputadus no deputadas ne’ebé mak serbí nasaun iha Parlamentu Nasionál sesante durante tinan ida ikus ne’e.

Lori povu no Estadu nia naran, ha’u fó parabens mós ba Primeiru-Ministru no membrus VII Governu Konstitusionál nian hotu-hotu, ne’ebé ukun ita-nia rain ne'e ho rigorozu, kompetente no ezemplár durante períodu ida-ne’e, no lori administrasaun ba susesu, hanesan rekoñese hosi ita hotu, maski hasoru kondisaun ne’ebé susar tebetebes, la’ós de’it iha nivel polítiku maibé mós iha nivel orsamentál.

Exelénsias,

Oras ne'e Timor-Leste soi maioria ida atu ukun. Iha tempu badak nia laran ha’u espera atu sai sasin ba abertura Lejizlatura Dalimak Parlamentu Nasionál nian no, hafoin, fó pose ba VIII Governu Konstitusionál.

Aniversáriu Restaurasaun Independénsia konvida ita atu halo reflesaun kona-ba responsabilidade aas ne'ebé mosu hosi governu maioria ida. 

Governu serve ba saida? Governu ida ne'ebé hili tuir dalan demokrasia nian, ho responsabilidade sira-ne'ebé sidadaun sira tau iha ukun-na’in sira-nia liman, serve ba saida?

Sidadaun sira fó ba nasaun maioria ida atu ukun. Maibé maioria ne’e la signifika katak governu ida, governu ne'ebé de’it, bele halo tuir nia hakarak. Lae. Ukun ne'e katak hili polítika hirak ne'ebé adekuadu, implementa medida hirak ne’ebé di'ak hodi hatán ba nesesidade sira povu nian. Ukun ne'e katak tane aas interese sira povu no nasaun nian.

Maioria ne’ebé rezulta hosi eleisaun antesipada fasilita serbisu ukun nian. Maski nune’e, hodi hametin konfiansa iha demokrasia, ukun-na’in sira tenke halo tuir promesa sira-ne’ebé halo durante kampaña eleitorál.

Liutiha Restaurasaun Independénsia, Estadu nia prioridade mak haburas kondisaun ne’ebé di’ak liu posivel hodi hametin soberania nasionál.

Hodi haforsa soberania no hametin ita-nia nasaun, ita tenke dezenvolve lailais ita-nia rain ne'e, hadi’ak kondisaun moris no hasa’e moris-di’ak ba sidadaun hotu-hotu.

Hodi dehan ho liafuan seluk: Ukun ho susesu mak atinje rezultadu hirak ne’ebé pozitivu: Haburas nasaun no hadi’ak kondisaun moris ema hotu-hotu nian mak ukun ho susesu! 

Ida-ne'e mak pontu-xave hosi reflesaun ne'ebé ha’u propoin ba ita hotu.

Mauberes, buiberes.

Demokrasia la’ós de’it partisipasaun sidadaun sira-nian iha eleisaun. Ukun liuhosi dalan Demokrasia signifika mós haburas kondisaun ba sidadaun sira atu partisipa loroloron iha solusaun ba problema sira-ne’ebé mak afeta sira-nia moris, signifika mós promove povu nia partisipasaun iha prosesu definisaun no implementasaun ba prioridade sira dezenvolvimentu nian, iha nivel nasionál no lokál.

Bazeia ba kondisaun pás, estabilidade no klareza polítika ne'ebé mak ita-nia rain iha daudaun ne'e, ha’u fiar katak iha tinan lima oinmai hosi V Lejizlatura, ne’ebé lakleur sei hahú ho abertura parlamentu Nasionál foun, Timor-Leste tenke fó hakat foun hirak ne’ebé metin hodi hasa’e kualidade ekonomia nian, kualidade dezenvolvimentu nian, atu nune’e ita bele realiza Objetivus Dezenvolvimentu Sustentavel ne'ebé ita promete atu halo tuir iha Nasoins Unidas nia oin, hamutuk ho komunidade internasionál.

Objetivu estratéjiku sira ba dezenvolvimentu nasionál la muda tanba de’it troka tiha governu. Defeza no promosaun ba interese nasionál ezije diálogu, konsertasaun no partisipasaun sidadaun sira-nian ho ativu.

Hanesan libertasaun nasionál hanorin mai ita, durante luta tinan 24 nia laran, unidade povu nian no unidade entre povu no funu-na’in sira importante tebetebes hodi lori pás ba vitória no restaura Independénsia. Ohin loron, só ho mobilizasaun sidadaun sira-nian iha territóriu laran tomak, só ho unidade povu nian no serbisu hamutuk entre Estadu no sidadaun sira, mak ita bele atinje meta nasionál sira-ne’ebé determina ona. Liuliu:

- Hasa’e Edukasaun nasionál nia kualidade;
- Hasa’e kualidade hosi uma-kain timoroan ida-idak nia 
saúde;
- Hasa’e ita-nia ekonomia nia rendimentu;
- No kumpre ambisaun atu halo ita-nia rain nakfila ba nasaun ida ho rendimentu médiu iha tinan 5 to’o 10 oinmai, ho kondisaun moris ne'ebé di’ak liután ba ita hotu-hotu.

Kompromisu sira-ne’ebé mak ha’u foti hori-bainhira ha’u eleitu ba Xefe Estadu, fó valór no atensaun maka’as ba ambisaun nasionál hirak-ne’e. 
Hanesan ha’u temi iha momentu ha’u hetan pose, durante ha’u-nia mandatu ha’u sei uza instrumentu sira-ne'ebé Konstituisaun fó ba Prezidente Repúblika hodi

- defende inkluzaun sosiál no ekonómika ba Timoroan hotu-hotu, feto no mane, liuhosi defende no promove polítika hirak ne’ebé Estadu tenke halo ba Edukasaun, formasaun profisionál, saúde, uma, asesu ba bee moos, saneamentu báziku no kria kampu serbisu; 
- No sai fatór ida ne’ebé kaer metin estabilidade polítika, pás no dezenvolvimentu.
Mauberes no buiberes, maun-alin no inan-feton sira,

Atubele alkansa Timor-Leste nia objetivu nasionál sira, Estadu no sidadaun sira, ita hotu, tenke haraik-an, onestu, laran-moos no serbisu hamutuk hodi fó liman ba malu hasoru dezafiu boot sira-ne'ebé mak mosu iha prosesu haburas ita-nia rain.

Ita tenke halo Timoroan sira sai unidu hale’u interese nasionál balun. Nasaun presiza opozisaun ida ne'ebé ativu, forte no kompetente, maibé sei iha dezafiu nasionál balun ne’ebé ezije opozisaun nia tulun no governu nia kapasidade atu rona no halo diálogu hodibele hetan susesu.

Nu’udar Prezidente Repúblika ha’u sei halo buat hotu-hotu tuir kompeténsia ne'ebé Konstituisaun fó mai ha’u, atu ajuda halibur hamutuk nasaun, promove sidadaun sira-nia partisipasaun iha dezenvolvimentu nasionál no serbisu hamutuk ho órgaun soberania sira seluk hodi fasilita definisaun no implementasaun ba polítikas dezenvolvimentu nasionál, iha nivel hotu-hotu.

Durante tinan dahuluk hosi ha’u-nia mandatu ne'e, ha’u nunka haluha kompromisu sira-ne'ebé ha’u halo ba povu bainhira ha’u eleitu.
Ha’u promete ba Ita-Boot sira katak ha’u-nia prioridade sira ba ha’u-nia mandatu iha tinan hirak oinmai sei nafatin, la muda.

Imi bele konta nafatin ho ha’u atu sai hanesan Prezidente Hotu-Hotu nian no ba Timoroan Sira Hotu, no mós fatór ida ne'ebé kaer metin unidade, diálogu no inkluzaun sosiedade nian. Hamutuk ita sei alkansa lailais liu metas dezenvolvimentu país nian no sei hadi’ak moris-di’ak ba Timoroan hotu-hotu.

Obrigadu barak ba Ita-Boot sira-nia atensaun!

Viva Povu Maubere!
Glória ba Povu!
Glória ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, ne'ebé serbí sidadaun sira!
Hamutuk ita sei manán.

Presidência da República Democrática de Timor-Leste
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=437072653411013&id=289592191492394

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.