VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180213

Ho AMP, CNRT no PLP lakon identidade


Foto espesial!

Dili. Aliança Maioria Parlamentar (AMP) ne'ebe kompostu husi partidu 3 (CNRT, PLP no KHUNTO) muda sira nia naran ba Aliança Mudança ba Progresu (AMP) hodi hasoru Eleisaun Antecipada (EA) ne´ebe sei halao iha loron 12 fulan Maio tinan 2018. Fator Xanana vs Mari Alkatiri. Mos eleitorados ne´ebe mak sei determina iha EA mak votantes racional no votantes dahuluk sira. Tuir mai Forun Haksesuk dada lia ho João Viegas, observador Politika husi Universidade da Paz (UNPAZ) iha kampus UNPAZ, terça-feira (13/02/2018) iha Wasindo, Dili, Timor-Leste.

Forum Haksesuk (FH): iha biban liu ba wainhira harii AMP (Aliança Maioria Parlamentar) iha Parlamento Nacional ho 35 kadeiras, apresenta alternativa ba suporta VIII Governo Constitucional. Oinsa mak mak ita nia hare konaba AMP (Aliansa  Mundaça ba Progresu) muda naran husi aliansa maioria iha Parlamento ba Mudança no Progresu?

João Viegas (JV): Ho AMP ida prepara ba EA ne´e hatudu katak Partido sira, liliu CNRT ho PLP lakon sira nia identidade rasik. CNRT ninia slokan mak tradus liu husi lia fuan ka slokan "Fiar An Lao ba Oin (FALBO)". PLP nia mosu ho konstroe alternativa ba ukun no liliu ba governu ne'ebe mak lidera husi CNRT rasik, hamosu slogan mak: ``Riku soin fahe hanesan, rekursus fahe hanesan". Koligasaun mosu tanba iha prinsipiu tanba valores mak guia. Maibe realidade hatudu katak koligasaun CNRT ho PLP, laos tanba prinsipiu maibe tanba poder, maske lakon identidade rasik. CNRT ho PLP lakon identidade rasik nudar partido tanba orientasaun ba los ona mak ba kaer ukun.

FH: Se Partidu CNRT ho PLP, hare prinsipiu la hanesan, maibe realidade mak sira rua lao hamutuk. Harii AMP ba hasoru Eleisaun Antecipada (EA). ne'e tanba saida?

JV: Problema laos retorika ba povu nia moris diak no lori progresu no desenvolvimentu ba povu no rai Timor-Leste. Maibe problema mak ego husi maun Xanana, la simu lakon ba Mari Alkatiri ho FRETILIN.  Maun Xanana ho Taur Matan Ruak la simu lakon. Neduni esforsu oinsa mak bele halakon Mari no FRETILIN. Sira buka meius hotu oinsa mak bele ba ukun forma VIII Governu Konstitusional, agora prepara ba EA.

FH: Tanba ne'e mak oras ne´e dadaun mosu probaganda, Frenti Armada vs Frenti Diplomatica?

JV: Ne'e isu ne´ebe foti hodi fahe sira ho ami, ita ailaran ho sira rai liur. Ita funu sira sae aviaun. Slogan sira oportunista hodi atinji ba sira nia objetivu mak kaer ukun. Hanesan mos uja isu primordialismu sira ho deit objetivu mak atu kaer no ukun nafatin. Lakohi sira ukun, ami mak tenki ukun, sa tan Mari Alkatiri ho Fretilin. Ne mak problema nia hun lolos.

FH: Se hanesan Xanana nia objetivu mak lakohi lakon, neduni tenki agora husik hela slogan "FALBO no  la fiar an ona" hodi ba harii AMP (Mudansa ba Progresu)?

JV: Xanana la puas quandu lakon ho FRETILIN ne´ebe lidera husi Mari Alkatiri, maske AMP bele manan karik ba, maibe Xanana mos seidauk bele puas, tanba nia forsa rasik la manan FRETILIN nebe lidera husi Mari Alkatiri. Né problema piskolojika deit.

FH: Tanba sa mak Xanana lakohi lao ketak maibe lao hamutuk iha AMP ba EA?

JV: Hatama PLP ba koligasaun iha AMP, PLP rasik lakon identidade rasik nudar partido. Xanana konsegue lori TMR ho PLP tama hotu ba tahu laran. Problema ba Xanana mak duvida CNRT lao mesak tanba ladun fiar ba makina partidu CNRT nebe servisu la maximu no CNRT nia votus bele lakon ka tun tan deit. EA tinan 2018 la hanesan EPLAR tinan 2017.Tanba buat balun:
Ida (1);  Hare husi rekursus nebe CNRT mobiliza ho osan bót mak bele.
 Rua (2) ; Makina Estadu CNRT mobilize no partidariza.
Tolu (3);  Xanana sae palko dala tolu nulu ho resik (30 e tal).  
Hat (4); CNRT iha ELPAR 2017, halo kampane positiva, ható mensajen konaba saida mak halo ona,saida mak seidauk halo no atu halo.

Tanba ne'e mak Xanana duvida no hare katak CNRT dificil lao mesak tanba ladun fiar an ona no votus bele tun tan.

FH: Hanesan ita hateten, razaun psikolojika deit mak Xanana haruka harii AMP. Iha ELPAR 2017 Xanana hasai diskursu katak se la manan Maioria absoluta maka CNRT sei ba oposisaun, maibe realidade lakon no nem atinji maioria simples, maibe Xanana ho CNRT laos ba oposisaun maibe hakarak nafatin forma governo ho suporta husi Aliança Maioria Parlamentar (AMP) ho kadeira 35 no agora hakat ba EA. Sa diskursu mak sei adopta,manan maioria absoluta ka maioria simples deit mos bele?

JV: Baseia ba diskursu ho faktus, buat rua lao la hanesan, ne mak la iha konsistensia iha diskursu. Iha konferensia CNRT nian iha loron 4 fulan Agosto tinan 2017, hasae resolusaun katak, "CNRT hili ba oposisaun", maibe wainhira harii AMP iha fulan Setembru nia laran revoga hikas ona resolusaun ne´e. Mudansa ida ne'e hatudu katak CNRT ladun preparadu ba asumi nudar oposisaun tanba ne'e mak harii AMP ho target VII Governo Constitusional lidera husi FRETILIN no koliga ho PD ninia destinu badak monu iha fulan Novembro ka Dezembro tinan 2017. Maibe realidade tenki hakat ba EA. Porta voz AMP no Presidente PLP TMR asumi ona katak iha EA AMP bele atinji 50 kadeira.

Ne'e ambisaun ne'ebe diak maibe tenki sukat mos ho rekursus ne'ebe iha no evolusaun ba politika iha fulan lima nia laran. Mensajen ne'ebe pasa mak AMP mak sai boycotu ba Desenvolvimentu, chumba Programa, vota kontra Orçamento Retificativo (OR) no hakarak mak hadau poder. Neduni, dificil no presisa exercicio ida bót tebes husi partidu AMP nian ba esplika konaba situasaun iha fulan lima ka nem nia laran ne'e.

FH: AMP fiar katak sira aranka ho kadeira 35 no bele tan aumenta ba atinji 50. Tanba saida mak porta voz AMP bele fiar nune?

JV: Diskursu deit, realidade laos fasil, se uja mesmu formula, AMP aranka ho 35, koligasaun Fretilin ho PD mos bele dehan aranka ho 30. Agora AMP atu ba foti 15 kadeiras husi ne'ebe?Esforsu ba partidu sira iha AMP ho  koligasaun Fretilin PD, oinsa mak manten votus no buka atrai tan votus sira racional no votantes dahuluk sira. Iha EA sira mak sei determina.

FH: Tuir ita nia hare, votantes racional no votantes dahuluk sira sei inklina liu ka vota ba ne'ebe?

JV: Votantes racional, sira la iha ligasaun ho fator emosaun maibe sira pragmatis, fó votus ba programa laos ba ema no exekusaun ba programa rasik. Ukun ladiak sira muda sira nia votus.

Votantes dahuluk sira, interesante, diskursu ne'ebe mak bele kativu sira ba vota, votantes ne'ebe mak hetan influensia makas husi faktor teknolojia informasaun no partidu sira buka atu sai hanesan esperansa ba sira, atu nune sira bele fó fiar hodi ba vota. Tanba idade nurak buka atu esplora sira nia ideal no mehi ba buat ne´ebe mak los no diak. Neduni sira sei atrai ba diskursu ne´ebe positivu no sei la monu ba kampane negativu sira.

FH: Se nune iha posibilidade EA, votantes ne´ebe mak sei determina partido nebe manan mak eleitorados racional no votantes dahuluk sira?

JV: Ne'e laos barometer ida maibe posibilidade ida mos. Tanba iha ELPAR 2017, abstensaun mos ás, por volta 10 % votantes rejistu mak la ba vota. Oinsa mak resolve ida ne'e, Governo liu STAE ho CNE buka muda centru votasaun iha zona residensia no laos zona jeografika, atu nune bele reduz abstensaun. Seluk mos, dala ruma votantes sira «jenu» ho politiku sira, tinan rua nia laran Xanana-Mari mesra los, Xanana-TMR fila kotuk ba malu. Derepente Xanana hadok an husi Mari no hakuak fali ona TMR, ne'e mos halo ke eleitoradu hare baruk, afinal imi luta ba an rasik laos ba interese povu nian ida, kadeira hotu!  


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.