VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20171124

Orçamento Retifikativu mak bele selu Projetus sira neébe pluri anual

Konferensia imprensa ható husi OMP, sexta-feira (24/11/2017)  
Dili. Oposisaun Maioria Parlamentar (OMP) ne'ebe kompostu husi partidu sira hanesan CNRT, PLP no KHUNTO rejeita  razaun ho karakter urjente, neduni sira vota kontra iha Komisaun C no mos iha Plenario ne'ebe mak halao iha loron 20 fulan Novembru tinan 2017, proposta husi Governo atu Orçamento Retifikativu (OR) ho karakter urjente la pasa tanba OMP sira vota kontra ho total 35 votus no favor 30 votus.

Tuir Ministro do Prensidencia do Conselho Ministro (PCM)  Adriano do Nascimento haktuir iha Uma fukun Parlamento Nacional katak, "iha projetu barak mak Governo anterior nian, tenki selu, exemplo: aeroporto Comandante Em Chefe Kay Rala Xanana Gusmão Suai, Estado sei deve kompania Waskita Karya hamutuk 30 milaun Dolar Amerikanu ho ninia juros. Iha mos projetu barak neébe labele selu maske obra exekusaun 100% maibe labele selu".  

OMP/AMP liu husi konferensia imprensa neébe halao iha Sexta-feira (24/11/2017) haktuir katak, "osan iha ba salariu ba Funcionariu Publiku, F-FDTL, PNTL sira. Iha deklarasaun OMP/AMP nian ne´ebe AMP Media  publika, "Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2017 iha nia grau ezekusaun hamutuk 79,9%, ho saldu aktual hamutuk US$ 223,072,239.54".

Tuir Ekonomista Francisco da Silva husi Universidade da Paz (UNPAZ) haktuir katak, "saldo neébe hela deit  20% ne´e só kobre deit ba despesas korente sira hanesan salario no vencimento, maibe labele kobre ba item sira seluk liliu liga ba Capita Desenvolvimento (CD) no Capital Menor sira".

Tenik tan Francisco da Silva, dosente Faculdade Ekonomia UNPAZ ne´e, "projetus barak mak ninia exekusaun atinji ona 100% maibe seidauk bele selu, maske ninia volume trabalho avansa ona maibe osan la iha atu selu".

Haktuir tan Francisco da Silva, "OR atu selu dividas estado nian ba empresas sira nebe halao ona obra no liliu empresario Timor oan sira oras ne´e depende total ba pagamento husi teisouro maibe osan mak la iha".

 Hatutan Francisco da Silva, "problema neébe mak konsumidores sira hasoru mak inflasaun iha fulan tolu tutuir malu (Agosto,Setembro no Outubro sae quase 200%) ninia impaktu ba konsumidores sira". 

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.