Fretilin Forma VII Governu ho Koligasaun: Primeiro Ministro ho Nia Ekipa
Tenke Mos Husi Korupsaun
Husi: Moisés Vicente
Iha
semana hirak liu bá debate hamanas los iha mídia social sira hanesan le’e iha jornál
diária, facebook sira, hare’e iha Televisaun,
rona iha rádio, akademiku sira koalia, igreja sira mos fó nia hanoin, sosiedade
sivil sira fó nia idea no ba to’o povu babain sira. Hanoin no debate hirak ne’e koalia kona-bá se los mak sei
tur hamutuk ho partidu FRETILIN manan maioria simples sei forma VII Governu constitusional?.
Eleisaun Parlamentar remata ona, dekcore iha ambiente
paz no tranquilidade nia laran. Resultado ida ne’e, resulta husi maturidade
polítika lideransa partidos politikus em partikular no eleitoradu em geral.
Resultado final hetan validasaun husi Tribunál de Recurso (TR) maka tuir mai
ne’e: partidos ne’ebé hakat liu barreira 4% maka partidu FRETILIN 23 kadeiras hetan
votos 168.480 ka 29,7%, partidu
CNRT 22 kadeiras hetan votos 167.345 ka 29,5%, PLP 8 kadeiras hetan votos 60.098 ka 10,6%, PD 7
kadeiras hetan votos 55.608 ka 9,8%, ikus liu Partidu KHUNTO 5 kadeiras
hetan votos 36.547 ka
6,4%. No partidu 16 partidus konkorentes lulun biti hotu
tanba total numero votantes la sufisiente atinge 4% nune’e elegivel hodi hetan
kadeiras. Maibé realidade
povu hakarak partidu politiku 5 deit mak hetan asentu iha Parlamentu Nasional
ba periodu 2017-2022.
Perguntas mak ne’e se partidu Fretilin mak forma VII
Governo constituicional ho koligasaun Primeiro Ministru ho nia ekipa sira tenke
mos husi korupsaun. Partidu politiku
ida mos la hetan manan maioria absuluta iha Parlamentar ne’e signifika no hatudu
katak partidu Fretilin manan maioria simples deit tenke mos halo koligasaun ho
partidu politiku sira seluk ne’ebé hetan asentu iha Parlamentar. Agora dadaun
ita hotu hatene hela maun Xanana Gusmão liu husi konferénsia iha CCD-Merkadu
Lama, Díli partidu CNRT nian durante loron tolu nia laran dia 4-5-6 Agostu 2017
hatudu katak CNRT foti dezisaun hakarak sai opisisaun ida forte iha Parlamentar.
Entertantu Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak
afirma, PLP la iha posibilidade atu
involve iha governasaun ida ne’ebé sei mai, maibé mantein opozisaun no lá
konkorda eleisaun antesipada. “PLP la iha posibilidade integra iha ukun,
opozisaun e opozisaun,” Taur Matan Ruak informa ba Jornalista sira hafoin
enkontru ho estrutura Partidu Fretilin iha Ótel Novu Turismu, Kinta,
(10/08/2017). Signifika katak partidu Fretilin tenke loby makas ba partidu politiku sira seluk seluk tan atu oinsa bele sai
barometro hodi forma VII Governo Constituisional ida ne’e.
Iha
ne’ebé bazeia ba ita nian Constituição da República Democrática de Timo-Leste
(CRDTL) artigu 106 nomeasaun alinea 1 hatete “Primeiru-Ministru hili hosi partidu ida ne’ebé iha votu barak
liu ka husi aliansa partidu sira-ne’ebé iha nia ema barak iha Parlamentu no iha
nomeasaun husi Prezidente-Repúblika, wainhira rona tiha partidu polítiku sira
ne’ebé iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasionál”. No alinea 2 hatete “Membru
Governu sira seluk, Prezidente-Repúblika mak sei hili liu husi Xefe-Ministru
nia proposta”. Iha
artigu 85 (d) CRDTL hatete “foti no
fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria
parlamentár sei foti, wainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu
Nasionál”; no artigu 106 CRDTL Primeiro Ministru (PM) indigita husi partidu mais
votadu minimu 33 kadeiras iha PN ka aliansa partidu politiku maioria
Parlamentar minimu 33 kadeiras iha PN. Nune’e VII Governo sei forma husi
koligasaun ka aliansa partidu politiku maioria Parlamental tanba la iha partidu
politiku ida hetan kadeira 33 iha PN. Koligasaun bele lidera husi FRETILIN
nudar partidu mais votadu ou husi CNRT nudar partidu mais votadu daruak. La iha
dalan ba formasaun governu minoria ne’ebé la hetan
suporta maioria Parlamental tanba Governu la estavel no monu (artigu 111 no artigu 112 CRDTL). Artigu
74 CRDTL hato’o Presidente Repúblika (PR) garanti unidade, estabilidade ho
regularidade funsionamentu instituisaun demokartiku, nune’e PR sei no la bele
simu Governu minoria sein suporta maioria Parlamental. Kuaze lider partidu
politiku sira ne’ebé hetan asentu parlamentar la suporta eleisaun antisipada.
Tanba ne’e lider partidu politiku sira la iha dalan seluk tenki buka negosia
hodi forma koligasaun no indigita Primeiru Ministru no forma governu.
Koligasaun
ne’e bele tuir senariu: 1. FRETILIN ho CNRT (kadeira 45). 2. FRETILIN, PLP ho
PD (kadeira 38) 3. FRETILIN, PLP ho KHUNTO (kadeira 36). 4. FRETILIN, PD ho
KHUNTO (kadeira 35). 5. CNRT, PLP ho PD (kadeira 37). 6. CNRT, PD ho KHUNTO
(kadeira 34). 7. CNRT, PLP ho KHUNTO (kadeira 35). Opsaun koligasaun ne’ebé mak
hetan hodi indigita Primeiru Ministru no forma governu depende ba kapasidade
negosiasaun, fó konsesi no hetan konsensus. Opsaun koligasaun ida ne’ebé deit
mak hetan husi opsaun sira temi leten ne’e konstitusionalmente legal tuir duni
artigu 85 (d) no artigu 106 CRDTL, no PR iha obrigasaun tuir artigu 74, artigu
85 (d) no artigu 106 CRDTL tenki simu PM ne’ebé aprezenta husi koligasaun sira
ne’e ida hodi forma Governu. Espera lider sira fuan bo’ot hodi halo negosiasaun
didiak hodi forma VII Governu ba interese nasional. Populasaun sira iha baze hein hela rezultadu formasaun
VII Governu Constituisional ida ne’e. No se los mak sei sai ita Primeiro
Ministro da RDTL ba periodu 2017-2022?. Perguntas ida ne’e soe hela ba partidu
FRETILIN manan maioria simples atu hare’e no tetu didiak tamba kna’ar no dever povu
nian votos fó ona iha loron eleisaun 22 Jullu 2017 liu ba. Ba hakerek na’in nia prespektiva diak liu
pasta Primeiru Ministru ema mai husi Fretilin hanesan Dr.
Rui Maria de Araújo, Dr. Anisceto Guterres no Ir. Estanislau Aleixo da Silva no
sira seluk-seluk tan iha VII Governo
Constituisional. Depois mak membru do Governo hanesan Vice-Primeiru Ministro,
Ministro sira no Secretariu Estado sira ne’e bele mai husi partidu politiku koligasaun
sira seluk nune’e bele ukun to’o tinan liman (5) mai. Se enquando ida ne’e mak FRELILIN
la forma VII Governo konstitusional no la iha solusaun entaun Prezidente da
Repúblika (PR) iha posibilidade sei bele bolu fali segundu mais votadu partidu
CNRT nian hodi halo fali koligasaun ho partidu politiku sira seluk.
Iha parte
seluk, igreza mos fó ninia idea katak igreza
hakarak forma Governu estavel, igreja katolika husu ba lider partidu politiku sira
atu konsidera povu nia votu no iha serteza politika, nune’e bele forma Governu ne’ebé
estavel. Igreja katolika liu husi Bispu Diocese Maliana Dom Norberto Amaral
hatete ba jornalista Suara Timor Lorosa’e (STL) wainhira partisipa iha enkontru
entre Bispu ne’ebé halao iha salaun enkontru Episcopal Diocese, Lecidere Díli,
Kuarta (09/08/2017). Dom Noberto Amaral hatete katak atu hatan ba formasaun
governu la’os kompetensia sidadaun nian satan povu simples babain maibé sidadaun
babain ezerse tiha ona ninia direitu iha eleisaun Prezidensial no Parlamentar,
agora intrega fila-fali ba iha lider politiku sira ne’e mak hatur an didiak ba
atu konjuga didiak. “Hau
hanoin lider husi partidu ida-idak hatur an didiak hodi halo dialogu atu bele
forma governu ne’ebé mak estavel tamba halo dialogu ne’ebé mak branco, sincere
atu dura ba tinan lima nia laran,” dehan Dom Norberto Amaral.
Iha lidun seluk , hakerek na’in husu ba partidu Fretilin ka koligasaun
ne’ebé kaer Governu foun mak sei ukun tinan lima mai ne’e tenke halakon korupsaun
iha país RDTL ida ne’e, liu-liu iha estrutura Primeiru Ministru ho nia ekipa
tomak. Tuir hakerek na’in nia observasaun durante ne’e katak país Timor-Leste
hetan ninia restaurasaun independensia tinan 2002 liuba no agora halo ona tinan
15 liu dadaun ona no atu hakat ba dadaun tinan 16 nian. Durante tinan hirak liu
ba kotuk kazu korupsaun mosu barak iha país Timor-Leste liu-liu mak iha
eis-Membru Governante balu ne’ebé mak ukun iha Quatro (IV) Governo
constitusional, Kinto (V) Governo constitusional nia tempu. Eis-membru Governu
balu hirak ne’e balu tama ona prizaun Becora, Díli hanesan eis-Ministru
Edukasaun arguido João Cancio Freitas. Nomos sei iha eis-membro Governante balu
sira seluk-seluk ne’ebé mak seidauk ba prizaun preventiva ho eis-membru
Deputadu Parlamentu balu. Maibé partidu Fretilin ho partidu sira seluk ba kaer
ukun iha tinan lima (5) mai Governasaun ida ne’ebé forte tenke governasaun ida transparante,
akuntabilidade, efisien, efikas no kombate mos korupsaun. Se lae Governasaun ida
ne’e ita bele dehan korupsaun mak buras ba bebeik iha país Timor-Leste ida
ne’e.
Ikus liu rekomendasaun ba Parlamentu Nasional
(PN) foun ne’ebé membru PN hamutuk 65 partidu FRETILIN, CNRT, PLP, PD no KHUNTO.
Deputadu-deputada foun mai ida ne’e keta haluha katak durante tinan lima (5) mai
ne’e, primeiru tenke luta makas halo Lei Anti Corrupção (LAC) ne’ebé ate agora
seidauk halo debate no aprovasaun husi Deputadu/a tuan sira husik hela. Proposta
Lei Anti Korupsaun hirak ne’ebé mak hato’o husi Comissão Anti Corrupção (CAC). Mesmu
que Lei Codegu Penál Timor-Leste (CPTL) no Codegu Prosesu Penál Timor-Leste
(CPPTL) nia iha ona, maibé oinsa mak LAC importante hodi fortika Lei sira
seluk. Nomos lei sira seluk-seluk tan ne’ebé papel Parlamentu nian ne’ebé
konsagra ona iha konstituisaun da RDTL artigu 92 “Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania
Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu
halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika”. Nomos artigu sira seluk-seluk tan
artigu 93 e artigu 95 konstituisaun da RDTL nian.**
*Artigo ida ne’e
larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no
argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Hakerek na’in Alumni:
Universidade da Paz, (UNPAZ) 2008. Iha sujestaun ruma bele haruka iha
e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com.
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.