VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170730

Evita Poder Absoluta iha Timor-Leste Liu Husi Opozisaun

Evita Poder Absoluta iha Timor-Leste
Liu Husi Opozisaun

Husi Quintiliano Belo

Quintiliano Belo Evita Poder Absoluta iha Timor-Leste Liu Husi Opozisaun
Resultadu final eleisaun parlamentar 2017 nebé entrega ona ba iha TR data 29 de jullu 2017 hatudu katak; Povu hakarak muda realidade nebé'e ita hotu kuinese; povu lakohi fo votus ba partidu ida mesak atu ukun; Povu hakarak nafatin Governu ida representativu tebes atu bele halibur ema hotu-hotu liu-liu jerasaun foun nebé involve-an iha partidu minoria sira atu esforsu hamutuk ho lider istoriko hodi halo Timor-Leste sai knua foun no merese ba Timor oan hotu.

Povu hotu espera ho hakmatek nafatin bainhira rezultado final husi TR anunsia ba publiku iha oras balun tan. Politiku sira hein dezisaun ne'e ho negosiasaun politika ho politiku sira seluk atu bele forma Governu ida forte aleinde opozisaun forte edukadu, rasional no konstrutivu. Maibe negosiasaun sira ne'e hein mos Maun Bot nia bensa ate halo analizador sira espekula tun no sae katak Maun Bot mak sai determinador prinsipal iha Timor-Leste, bainhira governu foun ne'e atu hamriik.

Analiza hirak ne'e obriga publiku anzi lansa informasaun falsu liu husi media sosial hanesan facebook no blog anonimu sira katak governu foun nebé mai lori Timor-Leste atu ba nebé kuandu Maun Bot la involve ate dehan katak eleisaun antisipada sei mosu iha tempu badak karik Maun Bot la fo nia bensaun.

Tanba ne'e hau sempre hanoin katak problema fundamental agora dadaun laos involve Maun Bot ka eleisaun antisipada maibe tenki hanoin dok no naruk katak importante maka Governu foun nebé mai labele maintem status quo. Importante liu tan entre lider politiku sira fuan no laran nakloke ba malu atu harii Governu ida dinamiku tuir evolusaun sira, prontu kombina idealismu ho realidade atu hahu futuru agora kedas no labele lakon tan tempu hodi hein futuru nebé atu mai iha loron aban no bain rua.

See konkorda ho rajuan iha leten, tanbasa tenki hein Maun Bot nia bensa? basa publiku mos hatene Maun Bot rasik laos mai husi partidu mais votadu. Alemde ida ne’e partido nebé hetan votus maioria rasik iha modalidade forti atu hetan konvite husi presidenti republika hodi forma aliadu ou bele mos avansa minoria ho konsensual ho partidu minoria seluk tuir lalaok no kultura demokrasia ezistenti sem Maun Bot autoriza.

Biar nune’e partidu mais votadu, konsistenti tebes ho linguazen politika nebé sai ona iha publiku katak governu foun ne'e tenki hamriik duni hamutuk ho Maun Bot maibe laos sira hotu nebé lao ho Maun Bot, karik Maun Bot nia partidu ba opozisaun sei bolu Maun Bot hanesan ema individual. Maske nune’e partidu mais votadu esforzu-an nafatin hodi oferese mos alternasaun opsaun sira ba partidu hirak nebé liu bareira atu eskoilha koligasaun ka sai opozisaun tuir kultura demokrasia nia lalaok.

Koligasaun no opozisaun iha kultura demokrasia natural. Opozisaun nia prezensa final no indiskutivel. Basa ho opozisaun nebé forti maka bele asegura dinamika politika no trava poder absoluta tuir Lord acton hateten ‘Power tends to corrupt, and absolute power corrupt absolutely’. Koligasaun nebé povu espera maka koligasaun nebé bele uza demokrasia nudar meius atu buka solusaun laos koligasaun ida nebé hamosu fali poder absoluta iha Timor-Leste. Tanba ne’e, pelu menus hili karik opozisaun sai opozisaun nebé bele trava poder absoluta hanesan tuir mai:

Opozisaun seremonial, nudar konseitu opozisaun nebé laos opositora katak subar-an deit ou bosok sai nudar opozisaun no akontese tanba requrimentu forma hodi hamosu actus unanimidade iha kualker diskusaun. Modelu opozisaun nune’e ikus mai bele loke mos dalan ba movimentu opozisaun sira iha liur atu hamrik hodi kontra no hamonu governu bainhira povu deskriminadu, lahetan oportunidade no laiha asesu ba rekursu husi estadu.

Opozisaun demokrativu-konstrutivu, nudar konseitu opozisaun ida nebé komunga demokrasia laos final maibe demokrasia nudar meius atu buka solusaun ba interese komun liu-liu ba bems star povu nian. Alemde ida ne’e tane ass interese nasional duke interese grupos no elite politiku sira nian.

Opozisaun oportunista destruktivu, nudar konseitu opozisaun nebé buka harahun no problematiza kualker politika ho maneira oin-oin hodi hadau governa iha kualker momentu.

Opozisaun idiolojia fundamental, nudar konseitu opozisaun radikal ba idiolojia fundamental hodi hadau governa, posivelmente truka idelojia sira bazea ba fundasaun ideolojia nebé sira kumunga. Opozisaun nebe mai ho esperitu idealismu sira hanesan relijaun, komunismu, nasionalismu no pluralismu ate regionalismu.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.