VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170311

Entervista Suara Timor Lorosae (STL) ho Prezidenti da Republika, Xanana Gusmao (XG)



Iha 2007, STL halo entrevista ida ba Maun Boot, Xanana Gusmão, iha nebe Maun Boot koalia konaba nia alin Lu-Olo ho seluk-seluk tan. Tuir mai ita le hamutuk entrevista husi STL ba Maun Boot Xanana Gusmão nebe publika hikas iha blog ida ne’e: 

http://manufahi.blogspot.com/2007/04/prsident-xanana-of-east-timor-luolo.html?m=1 Entervista Suara Timor Lorosae (STL) ho Prezidenti da Republika, Xanana Gusmao (XG)

Objektivu Partidu CNRT Laos Servi Partidu XG: Hau deside tama fali iha politika liu-liu iha krizi nia laran. Bainhira hahu krise hau hasoru sira nebe simu kilat, mai koalia ho hau.

Sira kaer kilat laos deit atu ameasa Fretilin Mudansa maibe hodi kilat nemos atu ameasa ema iha eleisoes. Hau dehan se nune ita mate ona. Hodi ida ne mak hau komesa hare ona, katak se polisia mak governu kaer ona hodi halo hanessan instrumento Governo nian, FDTL mos lao tuir Governo nian hakarak. Se buat hotu-hotu akontese hanessan ne, ita sei la muda situasaun. Kilat iha hotu poder nia liman, i ita hotu sei terus. Tamba ne, nudar Prezidenti hau senti katak buat nebe mak hau bele hau halo i buat nebee mak labele halo hau la halo tuir Konstituisaun. Mas hau nian experiensia katak nudar Presidenti labele influensia barak. So iha Governo mak ita bele muda situasaun ne.

Ho nunee hau se deskansa, bele moris diak ho familia ho oan sira laos moris tuir riku nian, maibe bele diak. Bainhira hau hare fali ba povo hau bele dehan katak povu nee uluk kedas terus luta ho fo konfiansa ho esperansa ba hau. Hau sente ladiak wainhira ukun an tiha hau bele moris diak kuandu povu nee sei terus nafatin. Nemak hau nian razaun.

STL: Bele dehan katak, Ita boot fiar an sai Primeiru Ministru (PM) sei rezolve problema hotu?

XG: Hau fiar ida nee. Hau fiar ida ne laos tanba atu sai PM tenki iha kursu ida, ida neba. Balum dehan katak tenki doutor mak sai PM. Maibe hau sempre dehan katak hau admira Soeharto hanessan Bapak pembangunan Indonesia nian. Ita hasai tiha buat sira hanessan ditadura, violasaun direitus humanos ho buat at seluk. Bapak pembangunan povo Indonesia hatene liu hau, maibe se nia bele, laos deit nian mak halo buat hotu-hotu, laos nia mak implementa. Mas bainhira atu sai PM ita iha ideias atu fo no atu husik ema halao. Sei halo. Tamba hau bele dehan deit iha 1978 bainhira hau rona i buka hatene tuir katak iha regiaun sentru ho oeste membrus Komite Sentral seluk ho komandantes Falintil seluk nebe senior liu hau mate hotu ona. Hau mos lakonfia hau nian an. Mas hau hanoin katak laos hau mak ba hassoru soldadu Indonesio sira nian tirus mas hau trasa planu, hau trasa estrategia. Nebee hau sente katak PM laos atu kontrola buat hotu-hotu, atu asina buat hot-hotu, atu hare tender, kontrola tender ba ida ne, ou muda ba mai fo vantagen ba familia ida. PM atu trasa planu, atu orienta, fo oportunidade i husik ema halo i implemnta. Hau nian experiensia katak bahinra ami uluk iha gerilia, balun sai komandante kompania hosi soldadu. Katak nia sei sai lai komandante seksaun, depois foti sae ba komandante pelotaun hafoin sai komandante kompania. I depois ita fo inisiativa ba sira, sa mak sira halo. Neduni hau fiar katak naran ita iha ideia diak atu apresenta no konfiansa ba sira atu halao. Laos atu resolve hotu problema maibe sei halo buat ruma.

STL: Karik Ita boot la sai PM, ita boot sei sente moe?

XG: Hau senti katak lae, hau sei la gagal. Tanba sa? Tamba objektivu CNRT nian laos atu servi partidu. Tanba ida nee mak iha primeiru ano atu kurizi buat hot-hotu. Atu kurizi arogansia politika, atu kurizi kultura arogansia politika, atu kurizi nepostismu politiku nebe iha, atu kurizi korupsaun nebee ita iha. Sei ita kurizi buat sira hotu. I se ita fiar katak iha lei. Lei ba ema hotu hahu hosi bot to’o kiik, hosi leten ba kraik. Se ita halo kontraktu trabalhu ho ema nebe ita hili ba ministru ne tenki professional. Laos tamba nia partido ida nian, maibe tamba nia professional. Ita dehan kedas ba nian ita servisu lalos, hola limapuluh (50) sen sai’i. Ita bot laserve sai’i. Nia tenki hatene kedas, Povo tomak tenki hatene kona ba ida ne’e. Ida ne’e hau sei fo atensaun bot.

Hau nia esperiansia durante tinan 5 nudar Prezidenti nee, hau hare katak ita sempre nunka implementa ita nian orsamentu didiak. Mas ita nunka kurizi ida ne. Ita tinan-tinan mak sempre halo nafatin, halo nafatin buat nebe sala. Sei atu ba i halo tuir ida nee hau sei la ba sai PM. Hau lakohi. Hau ba atu kurizi, hau ba atu kria kultura ida nebe dehan katak atu iha fatin nee atu servi nasaun no servi povu. Nee duni hau fiar katak sei ba oin.

STL: Nudar Ita bot hatete katak laos deit CNRT mak kaer Governu se manang eleisaun. Bele esplika konaba planu ne?

XG: Hau nian problema mak oras ne hau sei Presidente. Partidu mos foun, i prepara an ba Kongressu. Maibe hau nian ideia iha ona atu forma tim trabalu ida. Atu komesa estuda areas hotu-hotu. Tamba se ita dehan katak saida mak ami sei apresenta ba povo? Planu sei apresenta mak nune. Tinan ida reforma politika, reforma do governu, reforma da administrasaun i reforma buat hotu-hotu nebe ita hare ladiak ho lalos. Durante tinan ida ne, diskusaun ho apresentasaun master plan. Master plan nebe ita bele atu hare ekipa agrikultura atu halo saida? Ekipa edukasaun atu halo saida? Ekipa sistema judusiario nian atu korize ho hadia buat nebe lao lalos, hanessan ne mos sectores pesca, turismo do seluk tan. Buat ne hotu ita bele dehan katak iha planu integrado ida nebe sei diskute ho povo. Iha primeiru ano sei hadia lalais iha parlamentu konaba divisaun administrativa. Hau halo tiha ona workshop iha 2003 konaba divisaun administrativa ho poder lokal. Bele foti fila fali buat sira ne hotu hodi hare. Bele mos mosu ideia seluk nebe atu bele hadia karik. Hau koalia bebeik, bainhira Mari Alkatiri sei kaer Governu iha nian diskursu ruma nia hateten, ema balum teme konaba desentralizasaun. Hau atu desentraliza saida? Hau atu desentraliza korupsaun ka inefisiensia? Ema balun ne, refere mai hau. Tamba hau sempre koalia konaba desentralizasaun. Tamba ita iha tempu Indonesia nian mos ita iha ona experiensia desentralizasaun. Hau dehan ba nian, katak hau lahatene tamba hau nunka governa. Maibe Primeiru Ministru ne, presidenti konselho ministru nian. La deside barak. Ita diskute tiha, conselho ministru aprova, kada ministru mak implementa nian planu. Lae, buat kiik oan ida primeiru ministru mak asina, atu fo tender deit mos primeiru ministru mak asina. Atu hasai osan mos primeiru ministru mak asina. Atu tama osan apalagi. Buat hanesan ne, saida mak ne?

STL : Oin sa ita sei forma iha nian ekipa?

XG: Hau hatete katak iha jovens barak. Foin dadaun ne, iha kampanha presidensial ema barak hateten katak entrega ona ba jovens sira. Hau la konkarda ho ida ne. Iha politika jovens ne 45 anos ba leten. Laos dehan katak 30 anos mos tamba joven, neduni rai ne atu entrega ba sira ona. Lae! Ita tenki kombina esperiensia, tenki kombina maturidade hanoin ho hanoin foun nebe joven sira lori ho dinamismu nebe joven sira bele fo. Neduni hau fiar katak ita iha ema barak atu halao buat sira nebe hau hanoin.

STL: Ita boot atu pimpin CNRT to’o tinan hira? Tinan 5 ka 10?

XG: Hau atu pimpin nee laiha problema. Mas CNRT karik, hau senti tinan 5 hau senti nia tenki kontinua, mas se tinan 10 mak tuir objektivu nebee mak trasa katak povu iha uma diak ho moris diak ona. Hau hanoin objektivu alkansa ona, CNRT mos bele kontinua ou taka. Maibe se labarik foin sae hakarak kaer nafatin, kaer nafatin ba. Mas se hakarak taka mos a vontade. Nebee partidu ida nee mosu atu koloka an mesak ka ho partidu seluk atu halo reforma ho atu fo esperasa ba povu.

STL: Partidu CNRT lakon iha eleisaun mai nee?sa mak ita sei halo?

XG: Se lakon? Sei iha oportunidade seluk. Maibe hau senti iha oportunidae atu halo koligasaun. Maibe Fretilin sei la husu atu halo koligasaun CNRT. Maibe se partidu seluk mak mosu ho husu atu halo koligasaun ne tenki diskuti lai. Tanba CNRT nia entendimentu koligasaun nee laos atu preense partidus nian membrus ba ministrus maibe atu partisipa iha diskusaun konaba solusaun ba problemas.

Nebe koligasuan CNRT nian laos para atu manan suara, mas partisipa aktivimente. Nee duni laos ami fo imi kadeira hira no ami hetan kadeira hira, nee laos objektivu CNRT nian.

STL: Oinsa, se CNRT gagal total iha elesaun?

XG: Nee ami sei sai opozisaun. Se la manaan e porke povo fiar katak korupsaun iha familia ida nia uma laran diak ba ita. Ita hare katak fardamentu ba polisia familia ida nian, fardamentu ba FDTL familia ida nian, armamentu ba polisia ho FDTL familia ida nian. Kombustivel familia ida nian. Agora fos mos familia ida nian. Projetu sira taka kuak loke kuat estrada familia ida nian. Neduni see povu senti katak nee diak ba povu ho ba ita hotu entaun, hili nafatin ba laiha buat ida, ami lakon laiha buat ida.

STL: Ho eleisaun prezidensial nebee foin liu, ho naran boot deit la to’o atu bele menang. Oin sa ita nia reasaun?

XG: Nee los, ho nunee ami tenki servisu makaas. Los, tenki servisu makas. Ne aprendizazem ida mos ba partidu foun ne iha processu regista an. Tenki serbisu makas tamba hau mos hakfodak. Ema hotu-hotu komplain ba hau. Tamba hau la iha servisu intelengensia ida mak fo informasaun mai hau. Ema komplain ho hakerek mai hau mak foin hau hatene buat sira ne. Sira komplain ba hau katak iha kalan ida to dader kandidatu ida hetan kedas 30.000 suara. De repente deit. Roket ida ne ba kedas fulan. (ho hamnasa hateten) Ne lisaun bot ida ba CNRT. Tamba sei hasoru partidu nebe nian makina to’o tiha ona kedas iha suku ho aldeia. Maibe iha suku balun iha ezemplu katak ema nain 9 deit mak hili Fretilin, nemak chefe suku Fretilin nian, nia oan ho familia sira. Ne hatudu katak makina to’o tiha ona suku ho aldeia neduni tenki serbisu makas.

STL: Momentu iha situasuan krizi foin hahu, ema barak husu ba ita boot atu disolve parlamentu maibe itaboot lakohi. Balun dehan Ita Bot ragu-ragu. Oin sa ita nian komentariu?

XG: Diak liu, nudar primeiru prezidenti eleitu hau tenki salvaguarda katak Konstituisaun ita respeita. Se mak iha fali futuru, por kualker koisa ita bolu katak krise ita disolve, ita halimar ho parlamentu, ne ita salah. Nebe hau kontenti to’o oras ne, embora nudar presidenti hau la konsege evita krise ida ne, la iha kbiit atu konvence povo atu halo lakon krise ne. Hau kontenti teb-tebes tamba ita bele halo fali siklu eleitoral tinan 5, tinan 5 ho diak. Hau bele dehan katak, se hau bele kontenti ho buat ruma durante kaer presidenti ne, nemak mak hau konsegue kaer nafatin Konstituisaun. Tamba MUNJ mos mai , i ikus ona, bainhira Rogerio iha problema iha tribunal. Sira mai dehan ami representa 13 distritus, ami entrega poder ba ita bot. Ita bot halo, hatete mai ami. Hau dehan katak lae. Se hanesan ser humanu, iha tinan kotuk iha oportunidade atu hau hola poder, mos hau lahalo ona. Ikus ona buat hotu atu ladiak ona, imi mai entrega poder. Hau dehan katak lae.

STL: Ne problema konstituisaun ka tamba ita bot ragu-ragu?

XG: Laos. Hau bele bangga oituan, bele dehan nune. Hau konsege kaer Konstituisaun hodi entrega ba presidenti foun.

STL: Agora dadaun itaboot deside tamafali ba politika. Nee, hatudu katak itaboot la fiar ka laiha ema ida kee sai hanesan itaboot ka Horta?

XG: Laos ida ne. Hau la temi Horta ka hau. Maibe hau temi katak nova jerasaun labele haluha katak dinamismu deit la too. Tenki iha esperiensia, tenki iha maturidade oituan. Nebee kombinasaun ita nia sosiedade nia. Ita labele dehan nee tempu jeraun foun. Lae. Tempu ba hot-hotu bele partisipa. Purke politika tinan 5, 6 ka tinan 7 nian laran nee, ema balun deit mak hatene, ou grupu ida deit mak hatene, ema seluk beik ten hotu. Ida nee mak marjinaliza ita hotu. Atu katuas mos se laos sira nia sae, apalagi jovens. Maibe buat ida katak rekonstrusaun, nebe CNRT nian rekonstrusaun ne katak rekonstrusaun ba mentalidade, rekonstrusaun ba politika, rekonstrusaun ba buat hotu-hotu nebe at i salah. Iha rekonstrusaun mak se ita nian konstituisaun hatete para atu resolve problemas nasionais tenki iha partisipasaun povo tomak nian. Entaun ita tenki halo tuir. Ita tenki fo oportunidade ba ema hotu. Tamba ne ita tenki iha formula politika atu prepara kondisoes para jovens sira kapasita an. Fo uluk oportunidade ba balun ho prazo atu hola responsabilidade i depois sira seluk prepara dadaun an labele iha liur deit. Maibe buat hotu-hotu atu kapasita an tenki iha orden, tenki ser iha disiplina. Partidu CNRT partidu foun ladun preokupa ho Governu. Tamba sei buka envolve ema nebe iha kapasidade hosi organizasaun, grupo ka partidu seluk. Hare se mak iha liu kapasidade i kompromete an atu servi povu. Liu hosi partidu ida ne, halo kontratu ho povo. Hau ba iha neba atu serve, hau ba iha nebe atu halo. Hau prontu atu fo fali hau nian kargu ba partidu atu hili ema seluk se hau halo korupsaun, se hau taka matan ba korupsaun, se hau halo nepotismo politiku, se hau laserve ho buat at seluk-seluk tan. Ne kontratu ho povo, ita labele halimar.

STL: Opiniaun balu, dehan ita boot harii partidu CNRT nee, atu bosok povu?

XG: (Xanana husu fila fali. Atu oin sa? Bosok povo? Xanana nonok tiha oituan, encosta tiha ba kadeira,foin hatan). Bosok povu konaba saida? CNRM ho CNRT uluk se bosok povu karik (Xanana hamnasa) ita seidauk liberta an. Dehan katak hau aproveita. Hau la aproveita, CNRM mosu, Fretilin iha liur neba hot-hotu la konkorda. Dehan hau oho Fretilin. Hosi 1987 sira lakonkorda to’o 1990 bainhira hau husu, i bainhira Horta mos fila i dehan katak apresenta an atu serbi politika nebe trasa iha rai laran, Fretilin iha liur tur nonok. Tamba ami la fo kartusu sira atu tiru, hau fo ba CPDM. CPDM mak divulga ho publika hau nian dadus hau nian informasoes sira ne, sira (Fretilin) nonok lakon. Nebe buat ida, mak hatete fali hau aproveita saida mak lideransa Fretilin mak halo. Lideransa Fretilin se? Lu-Olo? Bainhira 1978, lakon tiha base de apoiu, ema barak mate, gerilireiros sira kuase rende hotu. Hau lao ain tanan, buka sira, Luolo subar iha Builo. Hau mai Remexio tiru malu iha ne, ba fali Aitana neba, haruka maluk sira seluk ba buka sira iha Same ho Ainaro Luolo sei subar. Nebe lideransa Fretilin mak Luolo? Hau tama Fretilin Luolo APODETI, hau sai membru Komite Sentral Fretilin, Luolo sei sekretariu zona hau nia bawahan. Hau sai tiha Fretilin mak nian sai Presidenti Fretilin. Mari! mak halo Magna Carta CNRT nian? Ema kaer hau nia dehan katak hau hakarak rende, hau hakarak halai. Buat barak. Ema kaer hau iha Dili, statement Sr. Mari nian iha Maputo katak hau prepara an halai, halai tama ro ida mak ema kaer hau. Hau sei husu ba Mari. Iha tempo kampana nian mai ne hau hakarak debate deit ho ema nain 2 Luolo ho Mari. Sira aceita ita halo debate.

STL : Debate ho Mari Luolo ne, ita hakarak bahinra? Iha tempo badak nia laran?

XG: Iha kampana eleitoral ba parlamentar mai antes hahu ne, ami debate kedas. Koalia ba historia kotuk, koalia ba historia oin ka koalia ba historia agora dadaun ne, hau prontu. Laos atu defende an. Mas atu dehan katak ita labele bosok ema seluk. Iha Dezembru Mari ba tiha Portugal, ba Mocambique halo propaganda barak, acusa hau oi-oin. Nia fila fali komo 8 Dezembru Governu prepara hela serimonia ida iha oin neba (palacio do Governo) be ami hassoru malu. Hau dehan ba nian. Mari imi bele acusa hau to’o iha neba, lahalo hau bot liu kiik liu. Imi bele bosok tun, lohi tun, lohi sae konaba hau. Hau la manas liu la malirin liu. Mas Mari hau avisa kedas ba imi. Imi bosok povu, imi sama hela Xanana nian ain. Nebe sira agora ne, sira sama hela hau nian ain. Hau sei la permite tamba hau mak lao ho povu ne hodi liberta sira, laos Mari, laos Luolo. Nebe hakarak koalia, hakarak debate hau prontu. Hakarak debate ho Jose Reis hau hakarak. Bele debate. Hotu-hotu hatene katak Jose Reis Zacky Anwar nian anak emas. Hakarak koalia ho se tan mos hau prontu atu debate.

STL: Tan sa mak itaboot fo apoiu makaas ba kandidatu prezidenti, Jose Ramos Horta?

XG: Ramos Horta hau nia kandidatu desde tinan 2003, laos agora. Kostuma iha fim do ano, ema Governu sira mai fo boas festas ano novo. Ba sira ne hotu, hau sempre halimar hau dehan ba sira hotu katak hau nian sucessor mak ne (Horta). Iha Setembru 2005, ami ba Nova Yorke, Mari ba hau nia kuarto iha Nova Yorke dehan katak senhor Taur Matan Ruak Igreja parace ke apoia, sociedade sivil parece ke apoia. Hau dehan ba nian, lae. Laos tamba hau gosta Ramos Horta, Ramos Horta hau nia familia. Maibe iha Maio 2006 Umiset atu ba ona. Tamba ita iha ona petroleo,osan hosi petroleo. Rai barak iha mundo ne problema barak liu ita nian. Komunidade internasional sei komesa husik ita. Mundo internasional nian domin fo tiha ona ba ita. Nian osan oituan atu ajuda ita, nia fo tiha ona ba ita. Mas agora ema seluk precisa nia tenki ba iha neba. Nebe hau dehan, ba hau, koalia tuir estadu, koalia tuir ita nian rain i ita nian povu Horta mak diak atu sai presidente. Tamba nia konese mundo,konese liders mundial nian hodi ba temi netik katak ita ne lao oin sa. Ita presisa ka laprecisa sira nian apoio. Nemak hau dehan, se Fretilin hakarak prepara Ruak ba presidenti diak liu prepara ba 2012. 2007 ba 2012 hau hare ba estadu, hau nian mak Horta. Laos katak foin mak apoia. Sira Fretilin hatene.

STL: Opozisaun hakarak mudansa. Maibe idak-idak avansa ho nian kandidatu. Oin sa ita nian komentariu? Kecewa ho opisaun?

XG: Ita bele hare husi anglu rua. Ida, ita bele poupa tempu i Horta manaan, sira hotu apoia karik. Mas ida fali, ita hare hosi anglu positifu. Positivu hodi hatudu ezersisiu demokratiku povu nian ne oin nusa? I hau hatene katak Mari Alkatiri kontenti teb-tebes mas Mari podia hanoin katak iha 2001 sira manaan ho 57%. Ohin, sira manaan ho 28% ho estrutura hot-hotu nebee sira iha, kontrola buat sira hotu. Nebe, hau mak iha Mari nian fatin hau bele dehan katak ita lakon. Bele manaan agora mas dehan ita lakon. Fretilin lakon. Hau husu bot se iha nafatin osan ba, selu ita hotu ba be vota nafatin ba Fretilin.

STL: Kazu Mayor Alredo nian, ema barak husu atu resolve lalais?Iha konsiderasaun foun ruma?

XG: Kazu Maijor Alfredo prosesu kontinua nafatin, la para. Por um lado operasaun lao nafatin. Ita hotu hatene operasaun nee lao oinsa. Por outru lado ami hein nafatin katak advogadu sira nia kontaktu. Hau nunka hetan advogadu Alfredo nian kontaktu maibe sira koalia deit ba jornal sira. Ami hein sira, ami fo tempu, sira iha duni vontade ka lae? Hau husu ba Sr. Bispo, hatan dehan katak seidauk kotakta ho sira to’o agora. Nebe ita buka tok, oin sa? Kazu petisionariu sira nian, uluk hau husu forma komisaun ema la aseita. Maioria iha Parlamentu dehan katak problema nee laos politika maibe problema militar. Mas sira halo tiha manifestasaun 24 Abril, ikus mai halo duni Komisaun Notaveis. Prontu dehan agora tenki hotu-hotu aseita tiha ona be, komisaun notaveis fo rekomendasaun lubuk ida, fo liu salah mai hau, hau aseita. Maibe iha rekomendasaun 2 katak sei halao dialog franco i aberto entre Komando FDTL ho petisionariu sira. Buat nebe uluk hau husu maibe komo sai hosi hau neduni la simu. Maibe hau husu atu hare oin sa mak halao. Maibe ho eleisaun nemak adia oituan. Ho tan salarius. Salarius nebe uluk hau husu ba Mari, katak primeiru ministru atu selu,iha ne (fatin presidenti) nian promete tiha ona atu selu maibe nian sai fali ba, ba jornais sira nia dehan fali atu selu salariu? Ne Gastao mak mehi. Mas no fim Komisaun Notaveis dehan katak salarius petisionariu tenki selu. Nebe buat sira nebe sai hosi hau ladiak hotu, tenki sai hosi sira tamba sira mak kaer poder. Tuir sira nia poder nebe hatudu ona iha relatorio, ne ami sei halao. Problema tamba kampana sira ne, mak seidauk mak adia oituan.


STL: Komentariu Ita Bot nian konaba opiniaun katak Ita mak autor krizi nebee akontese.

XG: Sim, hau mak autor krizi, hau mak autor golpe. CNRT nia aman mak golpe, CNRT nian inan mak krizi. Nebe sira tauk saida? Hau dehan nunee, povu hotu hatene katak se Xanana maka halo krizi ho golpe ho halo konspirasaun tan, sira lalika tauk. Nusa mak sira ataka ( Xanana ho hamnasa) hau se tur nonok hau nian, sira ataka bebeik hau. Sira lalika tauk. Hau senti katak hau sei lakon tanba hau mak autor krizi. Provadu ona katak hau mak fo kilat ba Rogerio (eis ministru interior) atu fahe. Hau mak autor krizi.

STL: Tuir Ita nian hare tamba saida mak sira (Fretilin) tauk CNRT?

XG: Hau senti katak sira tauk lakon osan. Imi hare tok problema fos ninian ne, imi hare ba orsamentu US$7 miloens resin, iha fundu security ne. Ne agora iha hotu partidu Fretilin nian liman, iha familia Alkatiri nian liman. Hau hatene ministru se mak fo osan hira, empresariu sira fo osan hira. Ema kala la konfia iha hau mak mai koalia ho hau. Maibe ema balu hakarak fo osan nia direitu. Nia lahatene usa osan, neduni fo ba ema seluk laiha buat ida. Ema balu hatete Ministru balu la fo hotu osan nebe sira hola, i tau balu iha sira nian bolsu, ne ita bele labele akusa. Tamba ita laiha evidensia. **

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.