VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160218

500 ANOS - TINAN ATUS LIMA: Kapítulu 49 - Invasaun no Okupasaun Japonés iha Timor Portugés (1942-1945) (Parte dahuluk)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulu 49 - Invasaun no okupasaun japonés iha Timor Portugés (1942-1945) (Parte dahuluk)

Iha loron 1 fulan Setembru tinan 1939, Alemanha halo invasaun Polónia. Akontesimentu ida ne’e mak loke dalan ba funu boot daruak iha mundu raiklaran (2.ª grande guerra mundial), ne’ebé sei hotu deit iha tinan 1945. Motivu oinoin lori nasaun sira iha Europa funu hasoru malu, no ikus mai sei dudu mos Estados Unidos da América (USA) no Imperiu japonês tama iha funu. Iha funu boot ne’e nasaun sira halo aliansa militar boot rua: Aliados (Reino Unido, França, USA, Rússia, Países Baixos ka Holanda no Austrália), no Eixo (Alemanha, Japão no Itáli). Funu boot iha Europa habelar to’o Asia no Oceano Pacifico. Japaun hakarak domina iha Ásia. Ne’e duni imperador Horohitu haruka ninia Froças Armadas ba invade nasuan barak iha Ásia (China, Birmânia, Malásia, Indonésia, Filipinas; sira mos konsege okupa ilha balu. Iha funu boot ne’e, Governu portugés, iha Lisboa, la hola pozisaun. Nia la fo apoio ba Aliados ka Eixo, nia sai neutral.

Iha loron 7, fulan Dezembro 1941, aviaun japonês 360 semo hosi Japaun ba bombardeia “Armada da Marinha americana” iha base naval, Pearl Harbour (Hawai). Ho ataque ida ne’e, Estados Unidos da América tama iha funu. Iha loron 8, tropas japonés ba ataka Malásia. Japaun mos iha planu atu ba ataka Darwin, ne’e duni sira buka atu okupa Timor hanesan baze ida.

Iha loron 17 fulan Dezembru 1941, sei dadersan deit, konsul australiano iha Dili, David Ross, ba hasoru Governador Manuel de Abreu Ferreira Carvalho hodi husu nia atu simu oficial holendés ida no tenente-coronel hastraliano ida. Tuku 8 dader, ofisial holandês naran Weltig (ninia komandnate militar iha Koepang no tenente-coronel australiano W. Seggaf ba hasoru governdor hodi hato’o katak sira nia forsas sei hola pozisaun iha sidade Dili laran.

De facto, tuku 10.00 loron ne’ebá, ró holandês rua tama daudaun tasi Dili nian. Tuku 13:30, tropa aliada dezembarca iha aeródromo, besik sidade, hosi parte loro monu nian. Rona katak forsa sira tama, ema balu ses-aan hosi Dili no halai ba foho no vila seluk hanesan Ermera, Liquiça, Aileu no Maubisse.

Loron invasaun japonês ba Timor – 20 de Fevereiro de 1942.

Forsas Armadas hosi Japun ne’ebé avansa daudan mai, sira tama duni Dili iha loron 20 fulan Fevereiro tinan 1942. Aviaun japonês soe bomba iha Dili laran; tuku 6:30 dader, tropas joponés dezembarka iha mota Komoro nia ain, iha zona Komoro-Tibar. Tuku, 9:00 joponés sira nia karreta, jeep, kamioneta, motor nadodon tui-tuir malu lori tropas ba hatun iha Dili laran. Soldados japonês hamutuk ema na’in 1.500, hosi Regimento 228, ne’e bé pertense ba Divisão 38, hosi Exército Imperial. Sira nia comandante mak Sadoshiichi Doi.

To’o tuku 11:00 sidade Dili okupadu tiha ona. Japonés sira tama bairro sai bairro hodi sobu no sunu ema nia uma. Invazór balu tama repartisaun governu nian, lojas xina nian no funsionariu sira nian, no uma Missaun katólila nian, hodi lalin sasan hanesan: meza, kadeira, armariu, bikan, sana; balu fali soe ba liur no les livru, kadernu no sasan seluk; balu naok ema nia osan mean, osan mutin no riti, kadeli, brinku, relójiu no buat seluk tan. Hahú loron ne’e, 20 Fevereiro 1942, Timor sira hetan terus barak to’o tinan 1945.

Governu portugés iha Dili ho nia administrasaun la halo buat ida, tanba neutralidade, ne’ebé Dr. António de Oliveira Salazar husu nanis ona atu sira iha Timor la bele fo apoio ba ema australiano no holandês, nune’e mos labele fo apoio ba japonês.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.