VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160106

RDTL: Funda Fasil, Defisil Defende ninia Existensia

RDTL: Funda Fasil, Defisil Defende ninia Existensia

              
Filipe Rodriguês Pereira*

Polemika konaba Fundadores Estadu Timor-Leste mosu wainhira Pe. Martinho Gusmão hahu’u so’e-sai asuntu ne’e ba’a publiku  iha diskusaun nebe’e halo husi Renetil iha 28/11/2015. Tuir Pe. Martinho Gusmão, Fundador do Estadu Timor-Leste mak Nicolau Lobato no Xanana Gusmão. Pe. Martinho Gusmão ninia opiniaun ne’e hetan resposta husi belun Jose Maria Guterres nebe’e hatu’un ninia opiniaun iha Diario, STL no Timor Pos iha 9 Desembru 2015 no hetan mos komentarius lubuk iha sosial media, facebook.

Publiku presiza fo’o obrigadu ba’a Pe. Martinho Gusmão tamba soe-sai ona asuntu importante ida ne’e atu sosiadade politika Timor-Leste bele ta’u hanoin lesuk no konsidera, embora Pe. Martinho Gusmão justifika a’an ho ninia razaun rasik tambasa nia soe-sai asuntu ne’e ba’a publiku. 

Klaru, atu harí organizasaun ida maka tenki hahu’u ho Ata Fundadores organizasaun nian. Sera que estadu nebe’e nudar organizasaun supra tenki hamosu ho Ata fundadores?! Harí organizasaun supra hanesan estadu la hanesan ho harí organizasaun bai-bain. La’os buat ida fasil atu garante preparasaun ba’a kriasaun de estadu ida nian ho perfeitu iha tempu kolonial nia ukun ka iha kondisaun la hakmatek nia laran. Kondisaun politika iha tinan 1975 la fo’o biban naton atu halo preparasaun nebe’e diak ka hamosu hanoin atu prepara Ata ba’a Fundadores do Estadu tuir ema balun nia hanoin. Tamba iha Dili proklama independensia, iha BatuGade funu namanas hasoru ona militar Indonesia no ninia Partisan sira, Timor O’an nebe’e iha fileira UDT no APODETI nebe’e halai tama Atambua iha tempu neba’a. 

Karik mak tempu neba’a iha Komisaun Organizadora ba’a Proklamasaun Independensia no iha mos Ata Fundadores do Estado nebe’e ta’u iha Palacio Governo nia oin iha lorokraik neba’a, 28 Novembru 1975, Hakerek’nain fiar katak ho konsciensia no esperitu Ukun Rasik A’an sei motiva ema prinsipal lubun nebe’e partisipa iha tempu neba’a atu asina Ata Fundadores de Estadu. Maibe realidade hatudu, em nome du povu no lider politiku sira nian, Francisco Xavier do Amaral mak hamrik proklama independensia Timor-Leste nian. Se’se deit mak tempu neba’a haleu sira a’an entres figura prinsipal rua, Francisco Xavier do Amaral no Nicolau R. Lobato antes Proklamasaun Independensia presiza buka tuir liu husi  peskiza ida klean atu nune’e bele hatene ho lolos. Tamba em jeral, Fundadores do Estadu mak entidade hirak nebe’e brilhante iha pensamentu, vizaun no brani hamrik iha oin hodi sunu no sudi-ahi (esperitu) nasionalismu no defende prinsipius Ukun Rasik A’an maske tenki saran a’an ba’a terus ka mate. 

Bazeia ba’a konsiensia no esperitu kolektiva ba’a Ukun Rasik A’an maka antes Proklamasaun Unilateral Independensia 28 Novembru 1975 ema lubuk oferese a’an ona ba’a terus no mate iha Fretilin nia fileira, independensia total. RDTL la mosu liu husi ema ida ka rua nia obra, RDTL mos la’os foin mosu iha tinan 1999 ou 2002 liu husi Referendum no Conselho Konstituante. Konselhu Konstituante legaliza deit desizaun politika nebe’e a’as liu, kriasaun estadu Timor-Leste nebe’e proklama nanis ona iha 28 Novembru 1975. Karik bele halo komparasaun, membru Dewan Konstituante (Conselho Konstituante) Indonesia nian nebe’e estabelese ikus depois Sukarno-Hatta proklama Indonesia ninia Independensia, sira la tu’ur nudar Fundadores do Estado Indonesia nian ho razaun membru Dewan Konstituante.

Tamba ne’e, konsiensia no esperitu koletivu Timor O’an lubuk-bo’ot iha Fretilin ninia fileira mak harí RDTL iha 28 Novembru 1975. RDTL funda husi ema lubuk ida nia ideias wainhira rona ona governu foun Portugal tempu neba’a hakarak termina ninia kolonializasaun iha Timor-Leste, no uit’oan ka barak, kriasaun RDTL hetan mos inspirasaun husi movimentu/revolta nebe’e Dom Boa Ventura halo iha tinan 1912. Maibe atu simu ka la’simu, kriasaun de estadu Timor-Leste nebe’e proklama iha 28 Novembru 1975 konsidera nudar proklamasaun extra-ordinaria ida.

Hanesan ita hotu hatene katak, kondisaun politika no siguransa nasional Timor-Leste iha tinan 1975 la’os iha kondisaun normal. Proklamasaun Unilateral Timor-Leste Independente halo iha kondisaun nebe’e iha ameasas externas nia laran. Proklamasaun presiza halo imediata hodi hatudu ba’a mundu katak Timor-Leste hourik-a’an ona nudar nasaun independente. Proklamasaun independensia sai mos nudar guarda-choke hodi koko atu tahan invazaun husi militar Indonesia iha rezime Suharto no Adam Malik nia ukun.

Ameasas externas liu husi invazaun mak hamosu natureza proklamasaun independensia ho kondisaun extra-ordinaria. Ba’a Timor-Leste iha tempu neba’a impotante mak imidiatamente halo proklamasaun independensia, la’os hili fundadores do estadu, no la’os mos atu hanoin halo kedan konstituisaun nebe’e perfeitu ba’a Timor-Leste independente iha tempu neba’a. 

Hakerek’nain fiar katak lideransa Fretilin tempu neba’a, antes de proklamasaun sente no konsidera ona katak, fasil atu proklama kriasaun estadu Timor-Leste maibe sei defisil atu defende proklamasaun ne’e rasik, defende liu husi esperitu nasionalismu no aktus patriotika iha lider no povu sira  nia moris. Atu defende Proklamasaun RDTL mak servisu nebe’e todan ka defisil tebes. Lideransas diak barak no populasaun provolta 200 e tal mil habitantes tenki mate no lubuk tenki terus ba’a funu ne’e nia todan hodi defende RDTL. Prosesu defende proklamasaun RDTL liu husi funu nia naruk no todan  komprova (menguji) mos lealdade politika lider balun nian. Historia Timor-Leste hatudu momos mai ninia jerasaun sira, ho funu nia naruk no todan halo figuras  importantes balun nebe’e uluk hamrik firme mos iha pensamentu Ukun Rasik A’an tenki mate, balun muda-a’an iha ninia pozisaun politika, balun sai apatiku, balun la iha interese maximu, balun tun-mai rende, balun halo politika ain-rua iha tempu okupasaun, e balun hamrik ho firmeza hodi defende Proklamasaun RDTL to’o funu ne’e nia rohan. Tamba ne’e Hakerek’nain fiar mos katak, iha kontextu Timor-Leste sei la iha dalan ba’a  Fundadores do Estadu hotu atu automatikamente sai Heroi da Patria. Oinsa mak estadu ka sosiadade politika Timor-Leste bele klasifika figuras sira ne’e hotu hodi ikus bele prega predikadu nebe’e justu nudar fundador do estadu  ba’a kamada o’an ne’e?!

Hanesan Hakerek’nain temi ona iha leten katak natureza Proklamasaun Independensia nian hala’o iha kondisaun extra-ordinaria nia laran. Lideransa sira tempu neba’a konsiensiamente komunga ona katak defende existensia RDTL mak sei sai servisu nebe’e bo’ot no todan liu iha historia nasaun ne’e nian. Tamba ne’e iha kontextu Timor-Leste nian mos la mosu dinstinsaun entre saida mak ikus mai ema hanaran Fundadores no Implementadores. Nicolau Lobato mate iha batalha nia laran, klaru nia mate hanesan fundador, implementador no defensor ba’a patria. Nicolau Lobato la’os matenek iha konseitu no diskursu deit maibe nia hatudu mos iha pratika katak nia bele sai mos implementador ida diak to’o saran nia a’an ba’a mate hodi defende prinsipius Ukuin Rasik A’an, RDTL. 

Nune’e, koalia konaba Proklamasaun no Fundadores Estadu maka la seluk la let, Fundadores Estadu Timor-Leste liga diretamente ho Fretilin ninia o’an biologiku sira. Se se deit mak bele hamutuk ho Francisco Xavier do Amaral no Nicolau R. Lobato merese simu predikadu nudar fundador do estadu?! Defende existensia RDTL mais defisil duke harí. Tamba ne’e Fretilin nia o’an biologiku sira la presiza hasikun no hasukit malu. Fundador Estadu mak lideransa prinsipal Fretilin nebe’e mate ona iha funu laran? sira nebe’e sei moris maibe trai politika rezistensia? sira nebe’e uluk hamutuk proklama independensia maibe ikus la halo buat ida ka buat barak iha prosesu luta rezistensia nian? Iha perguntas hirak ne’e hotu nia leten, hotu-hotu presiza atu konsidera entidade sira nebe’e ho mos sira nia pensamentus no vizaun brilhantes hamutuk defende no orienta hikas funu iha tempu ida naruk no defisil, tamba se la ho entidade sira ne’e hotu maka Proklamasaun Independensia 28 Novembru 1975 mos folin la’ek.*** 31/12/2015.

*Hakerek’nain nudar MateRestu husi Masakre Santa Cruz, 12 Novembru’91, Dosente iha Universidade da Paz, Dili.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.