VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151110

Timor-Leste no Objetivus Dezenvolvimento Sustentavel...

Dili, 29/10/2015

“Timor-Leste no Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável: Parseria ho Juventude Timor-oan sira”

Lurdes Bessa
Chefe da Bancada Parlamentar do
Partido Democrático - PD
Excelentíssimo Senhor Primeiro Ministru
Excelentísssimo Senhor Sekretário de Estado da Juventude e Desporto
Exmo Senhor Koordenador Rezidenti ONU nian

Ohin, loron rua nulu resin sia (29) fulan Outubru, ita selebra aniversáriu ONU nian ba dala hitunulu (70). Loron ida importante tebes ba rai barak, inkluindu Timor-Leste. Importante tanba ONU nudar organizasaun internasional ida nebe halibur rai barak iha laran hodi hamutuk luta ba mundu nian diak. ONU mos importante tebes ba Timor-Leste tanba liu husi ONU mak fasilita referendum iha Agostu tinan 1999 hodi Timor oan sira determina nia futuru ba ukun-rasik-an.

Semana ida ne’e, ita mos sei selebra Loron Nasional Feto ba dala tolunulu resin sia (39) no selebra mos aniversariu ba dala sanulu resin lima (15) ba Konselu Seguransa ONU nia Rezolusaun 1325, nebe rekuinse knaar feto iha asuntu paz no seguransa.

Iha selebrasaun sira ne’e, refleta mos knaar importante nebe feto ho mane Timor oan sira fo sira nia kontribuisaun maka’as ba luta libertasaun Timor-Leste nian. Jovem sira, presiza rona no halu tuir buat diak sira nebe mai husi ita nia luta iha tempu uluk, liuliu husi lideransa ka jerasaun rezistensia sira nian hodi dezenvolve Timor-Leste diak liu tan. Nudar jerasaun foun no xave ba dezenvolvimentu iha futuru, juventude nia partisipasaun ativu no kritiku importante tebes. No partisipasaun ne’e mai ho reponsabilidade boot.

Fulan liu ba, Timor-Leste no Estadu sira seluk iha Asembleia Jeral ONU nian, adopta ona Meta Dezenvolvimentu Sustentável.

Iha prosesu dezenvolve Meta Dezenvolvimentu Sustentável, Timor-Leste partisipa iha komisaun Sekretaria Jeral ONU nian iha nivel aas hodi kontribui ba Meta 17 sira. Bazeia ba ita nia istoria no experiênsia ho konflitu, no nudar parte husi grupu nasaun estadu sira nebe sai husi konflitu (g7+), Timor-Leste halo advokasia katak Meta sira presiza inklui ida kona-ba elementu pas, justisa no instituisaun ne’ebe forte. Rekomendasaun sira ne’e sai Meta numeru 16 kona-ba Promove sosiedade justu, hakmatek no inkluzivu.

Iha vizita S.E Primeiru Ministru nian ba ONU, nia hato’o ba Asemblea Jeral katak Meta 16 kona-ba sosiedade justu, hakmatek no inkluzivu; Meta 5 kona-ba Igualdade Jeneru, no Meta 17 kona-ba Parseria ba dezenvolvimentu mak meta xave sira atu atinji meta 14 seluk.

Iha Konferensia ho Lideransa Global ne’ebe ONU Feto (UN Women ho Governu Xina organiza), S.E. Primeiru Ministru mos rekonhese katak “ita presiza hadia situasaun feto no halakon diskriminasaun hodi atinji ita nia meta dezenvolvimentu sira.”

Se ita haree ba tinan 2000 bainhira Meta Dezenvolvementu Mileniu hahu, Timor-Leste foin iha dalan atu sai Membru ONU nian. Momentu neba, iha komprumisu atu inklui feto nudar parte dezenvolvimentu konstituisaun. Iha tinan sira tuir mai, iha komprumisu barak husi Estadu kona ba igualdade jeneru, hanesan ratifikasaun ba Konvensaun atu Halakon Forma hotu ba Diskriminasaun kontra Feto, promove reprezentasaun feto nudar Membru Parlamentu ne’ebe sai aas liu iha rejiaun Asia (38%), no iha esforsu atu hamenus violensia no haree katak orsamentu ne’ebe Estadu aloka fo benefísiu ba feto no mane hotu.

Maibe, iha tempu hanesan, ita haree katak ita la konsege atinji Meta Dezenvolvementu Mileniu balun ho razaun oi-oin. Razaun sira ne’e liga ho alokasaun ba rekursus, kbiit atu tau matan ba progresu, no estrutura sira ne’ebe la favorável ba dezenvolvimentu.

Atu prepara ita nia aan hodi avansa Meta Dezenvolvimentu Sustentável no mos kontinua progresu to’o atinji Meta Dezenvolvementu Mileniu sira, ita bele foka ba Meta xave sira, kona-ba pas, justisa no hametin instituisaun sira; igualdade jeneru no parseiria ba dezenvolvimentu.

Iha selebrasaun ba loron ONU nia dala ida ne’e ho tema “Timor-Leste no Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável: Parseria ho Juventude Timor-oan sira”.

Bainhira ita koalia kona-ba parseria ho juventude Timor-oan sira, fo hanoin hikas ba ita, oinsa joven Timor-oan sira, feto ho mane, fo liman ba malu, hodi hamutuk luta ba Timor-Leste nia ukun-an. Ohin loron Timor-Leste hetan ona nia ukun-an no sai ona membru plenu Nasoens Unidas nian tanba mos ispiritu patriotizmu, nasionalizmu, koperasaun no solidariedade entre jovem Timor oan sira. Iha momentu sira difisil, joven Timor oan sira hotu hamutuk, luta no tulun malu hodi sai husi susar ho nakukun laran. Ispiritu nasionalizmu, patriotizmu, koperasaun no solidariedade ida ne’e presiza hamoris nafatin. Bainhira ita la hadomi ita nia rain no la hadomi malu ka la respeita malu mak dezenvolvimentu sei la lao. Xave ba dezenvolvimentu ida sustentável mak Timor oan hotu-hotu tenki partisipa ativu iha prosesu dezenvolvimentu ne’e rasik.

Parseria so akontese bainhira halo servisu hamutuk no iha solidariedade ba malu. Sein valor hirak ne’e Timor-Leste mos sei la atinji objetivu dezenvolvimentu sustentável.

Timor-Leste foin sai husi konflitu naruk ida, neduni, elementu sira nebe tenki kuda iha ita hotu nia neon, liuliu iha jovem sira mak paz, justisa no toleransia. Tanba bainhira laiha paz, justisa no toleransia mak konflitu la sei hotu. Bainhira iha nafatin konflitu mak paz, justisa no dezenvolvimentu sei la hetan fatin. Konflitu provoka dezigualdade, provoka exkluzaun sosial no hamosu diskriminasaun. Ema ka grupu nebe forte sei la akomoda ema ka grupu sira nebe fraku bainhira iha konflitu. Grupu diskriminadu ho marjinalizadu sira sei sai problema sosial nebe seriu no bele ameasa rasik paz ho estabilidade. Tanba ne’e Timor-Leste tenki hadok husi konflitu hodi fo fatin ba paz, estabilidade no dezenvolvimentu.

Dezenvolvimentu hotu-hotu nia objetivu mak atu promove sosiedade ida justa, trankuilu no inkluzivu. Los duni, demokrasia bele la rezolve problema hotu-hotu, maibe demokrasia, pelo menos, bele garante ema hotu nia partisipasaun, inkluindu jovem feto ho mane sira, partisipa iha prosesu hotu-hotu nebe relasiona ho sira nia moris. Ho demokrasia bele promove valor sira hanesan igualdade, solidariedade, tolerânsia no respeita malu. Ho mos demokrasia bele evita violênsia, tamba ema hotu iha direitu atu expresa ninia hanoin, maski hanoin sira bele la hanesan, maibe iha konsiderasaun ba malu no respeita malu nia hanoin.

Iha komemorasaun ba Loron Mundial ba Habilidades Jovem sira nian, iha fulan hira liu ba, funsionariu sira Nasoens Unidas nian deklara ona katak: “investe ba dezenvolvimentu habilidades jovem sira nian bele tulun harii futuru ida nebe justu liu” no sustentável ba ema hotu.

Ohin loron, jovem barak iha oportunidade boot liu tama iha eskola kompara ho tempu uluk. Maski nune’e, tuir Sekretariu Jeral ONU nian, Ban Ki-moon, sei iha 75 miloens husi adolesente sira iha mundu tomak nebe la tuur iha banku eskola, la hetan edukasaun ida ho kualidade nebe sira merese atu hetan, lahetan kompetensia nebe sira presiza. Númeru ida preokupante tebes. Husi 75 miloens ne’e, Timor oan barak mos tama iha laran. Timor oan barak tama iha eskola ona, maibe kualidade de ensinu nebe sira hetan sei fraku tebes. Nudar nia konsekuensia barak sai dezempregadu, marjinalizadu no exkluidu husi prosesu dezenvolvimentu.

Iha politika, liberdade de expresaun nudar baze ida husi kultura demokratika nebe hahu moris daudaun iha Timor-Leste. Partisipasaun sidadaun Timor oan sira iha eleisaun nudar rai ida nebe aas iha mundu. Dadur sira iha direitu ba vota, buat ida nebe la akontese iha rai hotu-hotu. Ema difisiente sira hotu iha direitu ba vota.

Timor-Leste durante periudu okupasaun Indonezia nian, liliu feto ho labarik sira, hasoru terus oioin. Maski nune’e, ohin loron involve dadaun iha prosesu sira hodi promove paz no estabilidade. Feto sira agora reprezenta 38% husi 65 kadeiras iha Parlamento Nasional, persentajem ida nebe boot liu hotu rai sira iha Azia nian. Ida ne’e sai hanesan orguilu ida. Maski nune’e, kapasitasaun ba feto sira tenki halo nafatin hodi bele kompete ho mane sira iha area hotu-hotu.

Ohin loron, joven sira nia lian mos hetan atensaun no ema rona. Sira la’os deit halu manifestasaun hodi ijiji hadia sasan balun nebe sira haree la benefisia ba sira nia moris ka fo impaktu negativu ba Timor oan sira. Joven sira nia lian rona mos liu husi programa ida bolu Parlamentu Foin Sa’e. Programa ida ne’e hetan apoiu husi Nasoens Unidas. Parlamentu Foin Sa’e reprezenta husi joven sira mai husi distritu 13. Husi programa ne’e Nasoens Unidas tulun jovem Timor oan sira, feto ho mane, prepara sira atu sai futuru politiku no futuru lider Timor-Leste nian. Liu husi Parlamentu Foin Sa’e ne’e joven sira aprende oinsa moris iha rai demokratiku ida, oinsa halu diskusaun ka debate hodi rezolve problema oioin nebe sira hasoru sein recorre ba violênsia. Programa ida ne’e diak no tenki kontinua ba oin tanba nia promove mos inkluzaun sosial, lori joven sira hodi hatene ninia problema sira no oinsa buka rezolve tuir dalan pasifiku nian.

Atu dezenvolvimentu sustentável labele kotu no kontinua la’o nafatin ba oin mak tenki tau matan ba paz, justisa no reforsa instituisaun sira, promove igualdade jeneru no parseria ba dezenvolvimentu.

Atu atinji objetivu hirak ne’e, nesesariu duni aprende ho ita nia istoria rasik no mos aprende ho jerasaun sira nebe lori Timor ba ukun-an. Presiza kaer metin buat sira nebe diak no husik hela sira nebe aat ba kotuk.

Atu hetan lideransa nebe diak no lori Timor-Leste ba oin, tenki hetan konfiansa husi povu no tenki iha responsabilidade no vizaun ida kle’an no klaru. Labele halu Timor sai hanesan laboratoriu ida hodi teste sasan foun sira, satan osan nebe gasta iha laboratoriu sira boot tebes no la fo benefisiu ba povu.

Juventude Timor oan sira ohin loron hasoru problema oioin. Hasoru problema ekonomiku, sosial no ambiental. Joven barak, feto no mane, ohin loron la hetan servisu. Kompetisaun ohin loron kada vez aas liu, sira nebe laiha habilidade ka kualidade sai exkluidu husi prosesu dezenvolvimentu. Balun exkluidu tanba ladun iha kompetensia, maibe balu exkluidu tanba sistema rasik la ajuda, liuliu iha sosiedade ida pratika nepotizmu sei maka’as tebes. Feto barak sei diskriminadu tanba falta experiensia ka habilidade ka servisu sira uma nia obriga sira hela iha uma ka ambiente iha servisu nebe la favorese ba sira tamba seguransa ka razaun sira seluk. Iha area sosial nia, iha progresu maka’as iha parte balun, maibe iha situasaun balun sei iha tolerânsia ba violênsia fizika ka verbal. Dadus demografika no saude husi tinan 2010 nian hatudu 38% husi feto sira idade 15 ba leten, hetan violênsia fizika. Enkuantu iha área ambiente nian, jovem barak, feto ka mane, seidauk iha konsiênsia ba saúde públika, soe foer arbiru iha fatin públiku sira, hasai lia kro’at no foer ba malu ho fasil tebes. Kalan toka muzika aas no dala ruma sei involve iha violênsia fizika. Barak seidauk manan konsiênsia katak sira nia liberdade iha limite, sira nia liberdade para bainhira hahu liberdade ema seluk nian.

Atu hakat liu problema hirak ne’e mak presiza investe maka’as iha ema. Laiha riku ida nebe folin boot liu ema. Rikeza rai ida nian la’os iha tasi laran ka iha rai okos ka rai maran. Rikeza estadu ida nian mak ema rasik, tanba ne’e, ba rai nebe de’it, inkluindu Timor-Leste, tenki investe maka’as iha juventude. Rai ida bele riku rekursus naturais, maibe bainhira ninia ema sira laiha kualidade mak rekursus naturais sira la iha folin. Rai ida bele ki’ak, maibe bainhira ninia ema sira matenek no iha kualidade, sira bele transforma buat hotu nebe lafolin ba buat sira folin.

Edukasaun nudar xave ba susesu. Ne’e signifika, presiza tau osan maka’as ba edukasaun hodi fo formasaun oioin ba jovem sira. Tenki hadia kualidade ensinu, hamosu formasaun oioin hodi hasa’e jovem sira nia kapasidade ka habilidade. Tenki halu investimentu maka’as atu iha politika finanseira hodi tulun jovem sira dezenvolve sira nia potensia. Tenki fo formasaun sira nebe ho kualidade no loos ba jovem sira no jovem sira iha forsa nesesária hodi la’o ba oin no bele forma sosiedade ida inkluziva no ativa liu tan.

Bainhira ita koalia kona ba edukasaun, ita la’os koalia kona ba ensinu formal deit, maibe kona-ba edukasaun sivika mos. Seidauk, iha mundu ne’e, rai ida hetan susesu bainhira nia ema sira la dezenvolvidu no la kualifikadu. Tanba ne’e mak edukasaun importante tebes. Importante hodi halu ema hotu bele iha kapasidade no habilidade hodi buka servisu ba an mesak, hodi servisu iha nebe deit, hodi kontribui ba paz, estabilidade, demokrasia no dezenvolvimentu ida nebe sustentável.

Timor-Leste, ho populasaun ne’ebe nurak, iha oportunidade boot atu investe ba prosesu hakbiit no dezenvolve juventude atu prepara sira sai lideransa aban bainrua. Hau fo koragem ba ita hotu atu partisipa iha oportunidade foun ne’e fo hanoin fali katak responsabilidade atu kontribui ba dezenvolvimentu inklusivu, justu no sustentável iha ita hotu-hotu nia liman.

Obrigada Barak

Lurdes Bessa
Chefe da Bancada Parlamentar do
Partido Democrático - PD

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.