VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150703

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 7: Autoridade Portugés Dahuluk Iha Lifau)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
KAPÍTULU 7.º - Autoridade portugés dahuluk iha Lifau

Hahú tinan 1564, bainhira remata tiha kastelu iha knua Lohayon, Solor, amo lulik superior domonikanu kafoti capitão-mor ka ukun-na’in (ema sivil) iha Solor, atu sai representante autoridade hosi Malaca no Goa. Iha tinan 1613, bainhira olandés sira konkista tiha Solor, capitão-mor ba hela knua Larantuka. Iha tinan 1642, Vice-rei, hosi Goa, hahú foti capitão-mor ba Timor hodi nomeia capitão-mor António Carneiro Sequeira, ne’ébé hela tinan ida ka rua de’it iha Cuapão (Kupang). Bainhira olandés sira dada tiha sira nia bandeira iha kastelu Cupão (tinan 1662), António Sequeira ho portugés balu hamutuk ho ema hosi Larantuka ba estabelese feitoria foun iha knua Lifau. Maibé, nia tempu atu ukun la náruk. Binhira Sequeira mate tiha, ema hosi Lifau haruka frei João do Rosário ba Larantuka atu ko’alia ho Simão Luís, capitão-mor iha Larantuka, atu nia muda ba Timor. Ho lia-tatoli dominikanu sira nian, mak vice-rei António de Mello e Castro foti, iha tinan 1665, capitão-mor Simão Luís, hanesan autoridade dahuluk ba Timor. Tinan 1664-1665, tinan importante tanba iha tinan ne’e maka Lifau sai hanesan capital ba Timor Loro Sa’e (Província dos Bellos). Kna’ar capitão-mor nia mak organiza forsa atu hasoru armada olandés nia invazaun, no bandu ró-ahi seluk tama tasi Timor. Entretantu, malae portugés naran Francisco Vieira de Figueiredo, ne’ebe hela iha Makasar, sai belun ho sultaun Hasanuddin (1653-1669 no halo kontratu maka’as ho ema olandês sira, foti António Hornay (ema topaz ida) ba capitão-mor ba Timor. Ne’e duni bainhira Simão Luis mate tiha, António Hornay mak sa’e hanesan capitão-mor, no ba hela iha Lifau.

Se mak António Hornay ne’e? Nia aman naran Jan Hornay. Jan Hornay ema olandés ida ne’ebé sai comandante iha kastelu Solor iha tinan 1629. Loron ida, nia husik tiha nia maluk sira, hodi hili serbisu hamutuk ho dominikanu no portugés sira. Nia hola feto timor. Feto ne’e amo lulik sira nia kriada iha Lahayong. Hosi Jan Hornay ho feto Timor ne’e mmak moris António Hornay. Bainhira Jan Hornay mate tiha, feto faluk kaben fali ho ema Macau ida, ne’ebe hakiak António Hornay to’o boot. Ne’e duni, António Hornay nia ema mestisu (ran olandés ka’hur ho ran timor). Tanba Francisco Vieira Figueiredo mak husu, Vice-rei António Mello e Castro foti António Hornay ba Capitão-mor iha Lifau. António Hornay ukun Timor hahú 1666 to’o 1667. Nia funu maka’as hasoru ema olandés, maibé, nia mos la gosta malae portugés; iha loron ida nia katak: “Rai Timor ba ema Timor oan sira”…Nia iha alin ida naran Francisco Hornay.

Tanba António Hornay ukun Timor hanesan tiranu ida, hodi oho, na’ok, ta mohu ai-kameli, dominikanu sira hakerek ba vice-rei hodu husu atu foti capitão-mor foun. Vice-rei foti Mateus da Costa, ema hosi Larantuka (la’ós timor oan)., no kaben ho liurai Amanuban nia oan feto. Nia ukun Timor tinan 1667 to’o 1669. Mateus da Costa ema katoliku, tanba ne'e, dominikau sira gosta nia. Liurai Mateus da Costa mak hametin Província dos Bellos; nia hametin lor-san (alianças) ho liurai Kamanasa, Luca, Viqueque, Samoro Manatuto, Likusaen no Vemasse atu nune’e simu soberania portugés no heuwai (despreza) ukun-nain olandés. Liurai Mateus da Costa mate iha tinan 1672; nia husik hela oan mane naran Domingos da Costa, nebé sei sai governador interino iha tina 1717. Atu troka liurai matebian, António Hornay hadau poder, sai capitãomor no ukun to’o tinan 1693. Liurai António Hornay husik hela riku-soin wain tebes; maibé nia saran hotu ba Coroa Portuguesa. Tuir mai, nia alin Francisco Hornay mak sai hanesan capitão-mor (1693-1697). Francisco Hornay kaben ho liurai Mateus da Costa nia feto. Tanba kazamentu ne’e, Familia Hornay ho Familia Costa badame fali malu. Sira nia oan bein oan sira (descendente) troka malu iha uma-kain boot Costa no Hornay.

Iha tempo ne’ebá Vice-rei iha Goa, hola desizaun hakiak kargu “governador de Timor e Solor”. Dom Pedro António de Noronha, Conde de Valverde, vice-rei, foti duni governador ida naran António Mesquita de Pimentel ne’ebé hela iha Lifau. Maibé la kleur de’it, liurai Francisco Hornay duni sai tiha nia. Vice-rei foti governador seluk, malae André Coelho Vieira. Maibé, nia sei iha hela Larantuka, Domingos da Costa, Mateus da Costa nian oan, la husik ró-ahi tama Larantuka, dadur André Coleho no haruka fila fali ba ba Goa.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.