VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150212

Hahú dalan foun iha Timor-Leste, espetativa di’ak ba futuru

Dr. Jose Ramos-Horta
Xanana halo daudaun konforme buat ne’ebé nia dehan mai ha’u iha 2011, molok eleisaun 2012, katak nia sei halo; ninia liafuan maka ne’e, katak nia rasik sei aprezenta ninia demisaun iha 2015 atu loke dalan ba lider sira husi jerasaun foun. Katak nia sei la kompleta ninia mandatu ba tinan 5. Ne’e mak nia halo daudaun.

Iha Jullu 2013 bainhira ha’u mai husi Giné-Bissau atu pasa férias iha uma, Xanana, Francisco Lú-Olo Guterres, Mari Alkatiri no ha’u rasik, ami hasoru malu durante maizumenus oras rua iha Xanana nia uma atu ko'alia kona-ba prosesu ida ba tranzisaun, husi ami, lider husi jerasaun 1975 balu de’it ne’ebé sei moris, ba jerasaun foun, ne’ebé baibain ema hanaran "jerasaun Santa Cruz nian".

Se Rui Araújo hola pose nu’udar Primeiru-Ministru foun ha’u sei basa liman ho laran tomak tanba nia mak ema di’ak liu hotu atu kaer lideransa Governu iha tinan hirak tuirmai ne’e.

Ninia formasaun nu’udar médiku, nia eis-Ministru Saúde nian (2001-2007), uluk nia Asesór Senior ba Ministru Saúde nian (2007-2012) no mós nia Asesór Senior ba Ministra Finansas nian dezde 2008, Rui Araújo ninia esperiénsia ne’e kmanek, sala-laek duni, nia hatudu tiha ona kompeténsia profisionál no integridade, no mós katak nia modestu no inkorruptivel, no timoroan hotu-hotu, no ita-nia parseiru internasionál sira ne’ebé serbisu tiha ona ho nia durante tinan sira-ne’e, iha respeitu boot ba nia.

Se nia mantein ninia planu ne’ebé nia konta mai ha’u semana rua liubá, Xanana sei kontinua hola parte iha Governu no prezide ba Ajénsia ba Dezenvolvimentu Nasionál, no sei serbisu metin ho Primeiru-Ministru foun.

Ida-ne’e hanesan esperiénsia foun iha demokrasia no polítika moderna no ita tenke hahi’i no apoia.

Ha’u espera katak Partido Democrático, ne’ebé Fernando Araújo lidera, no ne’ebé entre partidu polítiku sira-ne’ebé ki’ik liu iha Timor-Leste (kadeira 8 iha Parlamentu), sei hatudu umildade, matenek no sentidu Estadu hodi fó apoiu tomak ba Rui Araújo no Xanana Gusmão iha arranju polítiku foun ida-ne’e.

Se PD konstrutivu no matenek karik sei bele hetan kadeira tan iha eleisaun jerál 2017 nian. Maibé, se sira buka atu sobu arranju polítiku foun ida-ne’e sira sei lakon kadeira tan no sei sai partidu ida ne’ebé la iha relevánsia iha futuru.

FRETILIN, ne’ebé Francisco Lú-Olo Guterres no Mari Alkatiri lidera, hala’o papél ne’ebé di’ak tebes hodi kontribui efetivamente ba dame no estabilidade iha rai-laran. Dezde 2007 FRETILIN hakat liu difikuldade no susar sira ho pasiénsia boot no gradualmente dezenvolve maturidade iha sentidu-de-Estadu. La iha dúvida katak eleitór sira haree ida-ne’e.

Governu ne’e mai tenke maka’as hodi luta hasoru korrupsaun no evita gasta osan arbiru. Ha’u-nia konsellu ba Governu maka atu para gasta osan arbiru ba viajen internasionál ne’ebé la nesesáriu duni; ho exesaun balu ne’ebé klaru, Primeiru Ministru devia kansela pelumenus 80% husi viajen internasionál sira ne’ebé halo ita-nia nasaun gasta dolar millaun hirak tinan-tinan.

Governu mós tenke revee pensaun vitalísia, ne’ebé primeiru Governu mak hahú, ne’ebé hatuur katak kualkér ema ida ne’ebé serbisu durante mandatu tinan 4 de’it iha Governu ka iha Parlamentu sei hetan pensaun durante nia vida tomak ne’ebé hanesan ho ninia saláriu ikus.

Governu mós devia hapara selu saláriu ba fulan estra ida (“13º mês” ka bonus Natál nian) ba funsionáriu públiku sira. Desperdísiu no korrupsaun bainhira uza karreta Estadu nian mós tenke para.

Medida sira-ne’ebé temi iha leten ne’e bele halo Governu poupa osan barak, to’o US$ millaun 100 kada tinan.

Ha’u hato’o rahun-kmanek ba Governu foun. Ita hotu tenke hamutuk fó apoiu ba Governu foun hodi ajuda sira garante estabilidade polítika no governasaun di’ak iha fulan no tinan hirak ne’e ba oin.

JOSÉ RAMOS-HORTA

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.