VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20140718

Brazil: Entre CPLP ho BRICS, hili ida ne’ebe?

Husi* António Ramos Naikoli

Brazil molok no hafoin Kopa Mundial hasoru situasaun kontestasaun interna tanba realizasaun torneio kopa Mundial 2014. Kritikas ne’ebe dait to’o ba demostrasaun iha dalan tanba tuir manifestantes sira katak, ” Estadu gasta osan barak ba halo estadius bo-bot tuir standar FIFA nian, maibe povu barak sei moris iha kondisaun kiak, kondisaun saude la diak, edukasaun la diak, asistencia social ladiak”. Agenda Cimeira CPLP ba xefis Estado no Governo ho espetativa ida katak, Brazil bele tuir tanba ne’e mak agenda depois kopa Mundial, hakerek, Jornal, Publico, edisaun Segunda-Feira (14/07/2014), ”Dilma Rousseff ausente da cimeira de Díli da CPLP” (1 ).

Maibe ajenda Governu Dilma nian foka liu ba isus rua; internal, gastos orçamentos ne’ebe bot no motiva kontestasaun husi sociedade civil, sorin ida. Oinsa mak Governu Dilma buka hamenus tensaun interna tanba kausa husi gastos ba harii infraestrutura ba Kopa Mundial 2014 (FIFA World Cup 2014). Kalendariu Domestika Dilma prepara liu ba eleisaun Presidencial iha fulan Outubro tinan 2014, ne’ebe Presidente Dilma re-kandidatu ba segundu mandatu. Iha entrevista ba Aljazira TV (2), iha loron Terça-feira (15/07/2014), haktuir Dilma, ”iha tinan 2002, Governu Brazil ne’ebe lidera husi Presidente Lula da Silva, hasoru situasaun social ne’ebe estremu, kiik iha Brazil hamutuk 54 %, ohin iha tinan 2014, suscesora Lula da Silva nian ne’e haktuir katak iha tinan 2014, populasaun moris iha klase media ba leten representa 75%, kiak hela deit 25% (Aljazeera TV, 15/07/2014)”.

Dilma uja triunfo ne’ebe mak Partido Trabalhista (PT) ho Luis Inacio Lula da Silva ninia track records mak: “hamenus kiak iha Brazil”. Nudar sucesao Prezidente Lula da Silva nian no politika PT nian, Dilma hakarak ható mensajen konfiansa ba eleitoradus Brazileirus sira katak Dilma mos hanesan Lula lori tranquilidade ba povu no mos ba merkadu financeiru. Brazil forte internamente iha politika ba protesaun sosial no hasae moris diak ba nia emar. Atu nune afirmasaun jeopolitika/estratejika Brazil iha kontextu rejional no mundial.

Sorin seluk, foku Brazil nian ba politika externa, liliu cimeira BRICS (Brazil, Rusia, China no South Africa). Ne’ebe halo iha loron 15 Fulan Julho tinan 2014, ne’ebe proposta Brazil nian harii Banku Dezenvolvimentu no fundus kambiais ida, hanesan desfius ba Banku Mundial (BM) no Fundu Monitaria Internasional (FMI). Haktuir Bloomberg.com, ” BRICS apresenta financiamentu alernativu ba Banku Mundial & Fundu Monitaria Internasional (3)”.

Tuir Jornalista Teresa Sousa ne’ebe espesialista ba Politika Internacional hakerek nune’e konaba espetativa iha cimeira BRICS (4), 15.07.2014, ”aprovar o Novo Banco de Desenvolvimento e o novo fundo de reservas cambiais para desafiar o Banco Mundial e o FMI (in Publico, 14/07/2014)”.

Mesmo tempo, Cimeira CPLP ne’ebe halo iha Dili, Timor-Leste, tuir representante Timor-Leste ba CPLP, Antonino de Araujo iha Telejornal TVTL Sexta-feira (18/07/2014), ”Dilma sei la hola parte maibe sei representa husi ninia MNE, tanba okupadu ho ajenda kampane ba eleisaun Prezidencial (5)”. Brazil nudar fundador no element importante ba CPLP, tanba uja organizasaun ne’e nudar instrument politika externa ba interese Brazil nian, parte ida. Parte seluk, Brazil mos nudar principal financiador ba organizasaun CPLP rasik, maske Presidente la hola parte Cimeira Dili, maibe ninia influensia bot ba organizasaun ne’e.

Interese Politika Externa Brazil

Definisaun ba Politika externa, ”hatutan interese nasional ba iha kampu politika externa, ka defende interese nasional iha kampu internasional”.

Iha definisaun seluk katak, “politika externa mak kombinasaun husi interese geopolitika/geoesratejika, interese ekonomika no preokupasaun moral”.

Brazil ninia posisaun oinsa mak haforsa ninia lideransa iha MERCOSUL hodi hasoru parceiru hanesan Uniaun Europeia. Reforsa power iha BRICS ba transformasaun politika mundial liliu iha setor ekonomika-financeiro nian.

Simbolikamente Brazil ninia presensa simbolika deit iha CPLP tanba konsidere organizasaun ne’ebe maske ladun iha poder real iha kontextu jeopolitika/jeoestratejika mas ba oin bele konta mos, liliu ba rai sira Afrika (PALOP) no Timor-Leste atu bele influensia interese Brazil nian, liliu Brazil liu husi BRICS fornece financeiru alternnativu ne’ebe monopoli liu husi influencia no monopoli ne’ebe desenyu liu husi “Consenso de Washington”.

Ho instrument politika externa no geoestratejia Brazil nian nudar potensias emergencente hamutuk iha grupo BRICS, hasae kapacidade influensia iha politika internasional. Iha kampu financeiru, iha alternativa financiamentu ba Banku Dezenvolvimentu ne’ebe harii sai husi rezultadu cimeira Fortaleza, lori animo foun, rai ne’ebe mak hetan imprestimu ba dala uluk mak Venuzuela. Banku Dezenvolvimentu ne’e bele fornece alternativa ba rai sira ne’ebe hakarak impresta osan husi Banku ne’e rasik. Track records Banku Mundial (BM) no Fundu Monetaria Internacional (FMI) nian durante ne’e kria problema ba rai sira iha dalan ba dezenvolvimentu (Paises em vias de Desenvolvimento) no nudar kausa ba krise financiera barak iha mundu.

Hatan pergunta, Brazil: Entre CPLP ho BRICS , hili ida ne’ebe? Brazil asegura CPLP tanba “lingua e Cultura”, sai nudar baze instrumentu politika externa Brazil nian. Hare husi poder ekonomika no posisionamentu Geostratejika no Geopolitika Brazil nian buka reforsa ninia poder iha xadres politika Internacional liu husi reforsa harii klubu BRICS.

Harii husi definisaun konceitu politika externa, Brazil reforsa ninia posisaun iha kontextu rejional no mundial liu husi:

  • Nudar rejional ba MERCO SUL atu nune’e bele sai hanesan posisaun lider hodi hasoru parceirus hanesan Uniaun Europeia, NAFTA (North America Free Trade Area) no parceirus sira seluk;
  • Reforsa posisaun nudar potencias emerjentes iha geopolitika mundial, reforsa posisaun iha organismus mundiais no ajenciais sira hotu, maibe liliu Brazil hola parte ba klubu BRICS (Brasil, Rusia, India, China no Afrika do Sul), hasae kapacidade influensia iha politika Internasional, liliu alternativa ba sistema ne’ebe mak vigora no domina durante ne’e, liliu iha setora ekonomika financeira monopolio husi: Banku Mundial, FMI no OMC/WTO.;
  • Iha kampu politika Mundial nian, Brazil mos bele mosu nudar potencia ne’ebe mak bele hola parte iha reforma ba sistema Nasauns Unidus nian, liliu mosu propost, bele husi CPLP kandidatu Brazil ba sai nudar membrus Permanente Conselho de Segurança ONU nian;

Referensias:

(1) Dilma Rousseff ausente da cimeira de Díli da CPLP
http://www.publico.pt/politica/noticia/dilma-rousseff-ausente-da-cimeira-de-dili-da-cplp-1662852
(2) Aljazeera TV, 16.07.2014. (3) BRICS Ink $50 Billion Lender in World Bank, IMF Challenge
http://www.bloomberg.com/news/2014-07-16/brics-to-form-50-billion-lender-in-challenge-to-world-bank-imf.html
(4) O Brasil desceu à terra
  • http://www.publico.pt/desporto/noticia/o-brasil-desceu-a-terra-1662282
(5) Telejornal TVTL,edisaun Sexta-Feira (18/07/2014), tuku 20:00 HTL.

*Artigo ne’e representa opiniaun pesoal !

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.