VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20140202

Post rezignasaun Maun Boot Xanana Gusmao Nudar PM RDTL: Oinsa Estabilidade Governu Foun, Efikasia ho Efisiensia?

* Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT.

Estanislau S. Saldanha,
Staf Hanorin DIT
Maun Boot Xanana Gusmao publikamente anunsia ona atu rezigna an nudar Primeiru Ministru RDTL, no tuir nian, desizaun nee ireversivel. Desizaun nee hamosu polemiku makas. Responde ba rezignasaun nee, ema balu dehan seidauk tempu atu Maun Boot Xanana Gusmao rezigna an. Seluk dehan too ona tempu Maun Boot Xanana rezigna hodi transfere poder ba jerasaun foun. Interesante tebes hodi hare oinsa governu foun mai nee estavel, efisikasia ho efisiensia liu-liu liga ba dinamika politika resiprokal entre partidu politika sira iha Parlamentu Nasional nian laran no iha liur. Hakerek badak nee hakarak hare isu sira leten nee hodi estimula diskusaun entre matenek nain sira. Nunee bele hetan ideas diak hodi kontribui ba formasaun governu sira mai nee diak, estavel, efikasia ho efsienti. 

Rezignasaun Maun Boot Xanana ho Governu Foun

Iha Konstituisaun RDTL la artkula klaru konaba rezignasaun sefi governu ida nebee implika ba governu ida monu. Maibe Artigu 112 Konstituisaun RDTL artikula deit konaba demisaun governu, pontu lubuk ida iha artigu nee la temi klaramente konaba rezignasaun Sefi Governu/Governu. Nunee mos kondisaun Maun Boot Xanana en termus “politika” ho personal la iha asaun ruma ka situasaun ruma obriga Maun Boot Xanana hodi sai husi Sefi Governu. Maske nunee, pedidu rezignasaun nee implisimente bele interpreta iha Artigu 112 pontu c nebee hatoo………ka hetan susar ruma husi nian isin lolon. Hetan susar katak nian bele moras, ka presaun psikolojiku, ka bele baruk ona (jenuh), no ka bele lakohi ona. Buat sira nee hotu relasiona ho ema nian isin lolon nebee ligadu ho ema nian hanoin ho asaun. 

Maibe importante mak nee, sekarik Maun boot Xanana Gusmao rezigna an nudar Sefi Governu maka V Governu Konstitusional nian mandatu mos hotu ona. No governu ruma nebee mak mosu fali (bele liu husi konsensual parlamenter ka individual balu nebee influensial iha fora parlamentu nasional nebee determina desizaun konsensual) sei hamosu governu foun nebee hanaran VI Governu Konstitusional. No membru VI Governu Konstitusional bele mai husi membru balu husi V Governu Konstitusional ou bele mos foun hotu. Nee depende ba kontrak ka konsensu politika entre Bloku Maioria Parlamentar ezistente nebee lidera husi Partidu CNRT. Ka bele mos mosu Bloku foun, depende ba negosiasaun ho kontrak politika iha Parlamentu Nasional. Konstituisaun RDTL fo dalang hotu ba opsaun sira nee. 

Maibe hare husi pratika politika anterior liu-liu liga ba kazu rezignasaun Dr Mari Alkatiri nudar sefi governu depois krizi politika ho seguransa iha tinan 2006, Prezidenti da Republika (PR) bolu partidu mais votadu, iha tempu neba Fretilin, hodi indizita PM foun no foti husi (PR) hodi lidera governu, sein liu husi elisaun antisipada. Nunee mos hare husi situasaun resente konaba konjuntura politika no ligasaun interpersonal lider partidu politiku sira diak tebes, liu-liu entre lider Partidu CNRT ho Fretilin. Kondisaun nee klaramente sei la hamosu eleisaun antisipada nebee karu, maibe bele reitera (reiterate) esperiensia ida uluk. Nunee formasaun governu foun sei mai husi negosiasaun, konsensu ho kontrak politika entre bloku maioria parlamentar nebee iha ona ka bloku foun iha Parlamentu Nasional. 

Estabilidade Governu Foun (VI Governu Konstitusional) 

Bainhira kulia konaba governu foun iha parte nee, maka artigu nee refere liu ba governu ida forma hahu husi Periodu 2014-2017 ka Periodu 2015-2017 iha tempu imidiata depois Xanana rezigna an, maibe antes eleisaun parlamentar iha tinan 2017. Nunee mos bainhira kualia konaba estabilidade governu, nee refere ba governu foun nebee sei forma sei la nakdoko no la monu iha dalang klaran antes eleisaun parlamentar tinan 2017. 

Iha kontestu leten nee, tuir autor nian hanoin katak Governu foun ka VI Governu Konstitusional sei estavel ka sei la monu iha dalan klaran. Tanba situasaun sira nebee bele implika governu monu hanesan artikula iha Konstituisaun RDTL Artigu 86 (Kompetensia Prezidenti konaba organ sira seluk), Artigu 100 (disolusaun Parlamentu), Artigu 111 (Mosaun Sensura) ho Artigu 112 (Demisaun Governu) sei la akuntese. Tanba figura nebee sei mosu hodi lidera governu foun sei mai husi rezultadu diskusaun konsensual entre maun boot sira nebee nudar “state founding fathers” sira no nebee sei lidera partidu politiku boot no figura independenti influensial-non partidariu sira hanesan Xanana Gusmao, Taur Matan Ruak, Dr. Lu Olo, Dr. Mari Alkatiri ho Dr. Jose Ramos Horta. 

Nunee mos pasca formasaun governu foun krizi politika ho seguransa susar atu mosu tanba: (1). Formasaun governu foun nee mosu tanba rezignasaun voluntariu husi maun Xanana Gusmao alias la iha ema ka situasaun kaotik ruma obriga. Nunee sei la hamosu retaliasaun politika (political retaliation) nebee bele provoka krizi politika ho seguransa; (2). Relasaun interpersonal lider politika ho nasional sira diak tebes. Nee hatudu jestu politika diak, konsensual no kompromistis nebee sei implika mos ba postura ho interesaun politika entre partidu politika sira ho dinamika politika iha Parlamentu Nasional no iha sosiedade laran. (3). Hare husi “track record” krizi politika ho seguransa (instabilidade) sira nebee mosu iha Timor-Leste depois tinan 2000, nian natureza barak liu tanba friksi lider partidu politika sira nebee implika ba situasaun jeral ho moris povu kiik sira nian. 

Ligasaun interpersonal entre lider partidu politika sira mos sei tulun governu foun tanba la hetan ameasa signifikativu iha Parlamentu Nasional via asaun mosaun sensura ka programa governu foun la aprova husi membru Parlamentu Nasional nebee halo governu monu. Lider nasional sira nee bele sai “personal warranty” ba governu foun, tanba sira nian influensa makas tebes iha Partidu Politiku sira nebee hetan asentu iha Parlamentu Nasional.

Maske nunee, tanba governu foun nee mai husi figura konsensual husi maun boot sira, nunee governu foun nee iha posibilidade susar atu bok an ka la iha flexibilidade hodi halo programa tuir sira nian vizaun no hakarak. Nunee sira iha tendensia rona liu sa ida mak maun boot sira nian hakarak, se lae governu foun nee bele monu fali deit. Tanba nee, governu foun nee sei lao diak, efetivu no servisu ba interese povu nian mos sei determina tebes husi laran diak ho fuan boot (rela dan iklas) lider politika ho maun boot sira ba jerasaun foun sira hodi lidera governu. Maun boot sira nian papel mak akompaina, liu-liu hodi tulun asegura estabilidade ho unidade nasional. Iha faze nee, maun boot sira diak liu hanoin buat ida boot liu hanesan analiza viabilidade sistema governu semi-prezidensialista iha Timor-Leste hodi muda konstituisaun RDTL, sekarik sistema governasaun ita nian agora la efetivu hodi hatan povu nian ejijensia. Nunee sira bele husik hela buat diak ida hanesan eransa boot ba jerasaun foun. 

Efikasia ho Efisiensia Governu Foun (VI Governu Konstitusional)

Bahinra kulia konaba efikasia mak artigu nee refere ba kapabilidade governu nian hodi halo no implementa nian programa hodi lori progresu ba povu ho nasaun. Nunee mos bainhira kulia konaba efisiensia, mak sei kualia konaba rekursu nebee governu uza kiik no diak nebee hamosu output nebee diak ba povu. Hare husi nee, governu ida agora nian estrutura boot tebes no membru governu barak kapasidade limitadu tebes. Kondisaun nee agrava tan ho birokrasia no funsionariu publiku barak mak kapasidade kiik tebes, maibe numeru boot tebes. 

Estrutura governu boot nee mosu hodi sustenta “politika dagang sapi” tanba koligasaun multi-partidariu iha Parlamentu Nasional. Tanba nee, rekrutamentu membru governu ho funsionariu publiku bazeia liu ba interese partidariu, grupu ho familiarismu, laos sadere ba meritu ho kapasidade profesional. Nunee susar tebes halao no implementa programa diak, efisiensia ho efikasia. Makina estadu boot tebes, lao neineik tebes, maske abzorve osan ida boot tebes. Nunee mak governu seidauk bele oferese output servisu nebee kualidade ba povu hodi muda sira nian moris.

Nunee governu foun tenki mosu ho estrutura ida kiik ho membru governu tenki diak ho kapavel hodi halo no implementa programa. Atu hetan ema kapavel, importante tebes governu foun kompostu husi ema diak mai husi partidu hot-hotu no independen sira. No ema sira nee tenki iha sintidu estadu, jestor diak ho professional hodi oferese servisu diak tuir interese povu nian via efisiensia, efikasia sein hare ba politika populis ba eleisaun 2017. 

Nunee mos governu foun tenki reforma administrasaun ho funsaun publika hodi asegura servisu efetivu ho efikasia. Liu-liu halo avaliasaun komprehensivu ba funsionariu publika sira hodi hare sira nia kapasidade ho meritu hodi halao servisu. Tanba administrasaun ho funsaun publika maka sai motor ho operasionaliza programa governu hahu husi sentral too baze. Tanba nee, bainhira sira servisu la diak no la professional, maske membru governu diak ho kapasidade boot mos sei hetan problema barak nafatin iha servis ba ezekusaun programa. 

Estabilidade, Efikasia ho Efisiensia Governu Post Xanana

Pergunta boot ba ita governu foun post Xanana bele estavel ka lae? No governu sira mai nee bele efikasia ho efisienti ka lae? Pergunta nee importante tebes hodi hatan tanba ba oin, iha Timor-Leste, susar tebes ba partidu politiku ida atu manan maioria iha Parlamentu Nasional. Kondisaun nee agrava tan ho imaturidade politika ho egoismu ita nian. Nunee bele implika governu sira mai nee bele sae no monu (jatuh-bangun) lais. Tanba iha posibilidade susar hetan konsensus entre partidu politiku sira iha Parlamentu Nasional. Nunee governu la iha oportunidade atu halo no implementa programa hodi muda povu nia moris. 

En kontrariu, se governu la monu, entaun partidu politika sira sei kaer metin deit “politika dagang sapi” hodi asegura formasaun governu nee estavel ka la monu. Atu akomoda nee, entaun partidu politika sira buka harii estrutura governu ida boot hodi akomoda sira nian interese koligasaun. Bainhira koligasaun halo konsensu no indigita ona ema ida sai PM, ema nee tenki simu proposta husi partidu politika membru koligasaun hodi sai membru governu. Tanba nee, maske kualidade ka kapasidade ema nee la diak, maibe PM simu deit. Mos nian susar atu hasai membru governu ida karik inkapasidade tanba tauk friksi entre partidu politika nebee halo governu monu. Problema seluk mak membru governu mai husi partidu oioin, Nunee sira iha tendensia rona liu sira nian partidu no halo programa refleta ba sira nian partidu nian interese du ke interese nasional. 

Nunee halo governu la funsiona diak, efetivu ho efikasia. Tanba nee, pergunta ida atu provoka ema halo diskusaun mak nee, sera sistema prezidensialista bele sai solusaun estabilidade, efisiensia ho efikasia governu sira post governasaun Xanana? Sekarik nunee, ita presiza halo referendum tanba tuir Konstituisaun RDTL Artigu 156 artikula katak revizaun forma republikana governu nian tenki liu husi referendum. *

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.