VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20140128

Parlamentu Nasional aprova ona Lei Orsamentu nian ba 2014

Díli, 28 Janeiru 2014

Orsamentu Estadu nian ba 2014 aprovadu husi Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian ho unanimidade. Projetu Lei Nu.10/III (2u) “Orsamentu Estadu ba 2014” submete ona ba votasaun finál iha Sesta-feira, loron 24 fulan Janeiru, no pasa ho voto a favor 64, kontra zero no abstensaun zero. Lei ne’e sei haruka ba Prezidente Repúblika hodi promulga.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten katak knaar Orsamentu nian atu hodi serbi objetivu komun “promove kresimentu iha Timor-Leste ho forma inkluziva, ekilibrada no sustentável.”

Orsamentu ba 2014 hamutuk $1,5 (billaun ida pontu lima dólar amerikanu). Ninia alokasaun reflete ba prioridade sira Governu Konstitusionál da-Lima tuir Planu Dezenvolvimentu Timor-Leste nian, mak hanesan:
  • Atu investe iha Kapitál Umanu, liuliu iha área saúde, edukasaun no formasaun profisionál;
  • Dezenvolvimentu Infra-estrura Bázika sira;
  • Alkansa kresimentu ekonómiku integradu, inkluzivu no sustentável bazeia ba iha agrikultura, turizmu no indústria petrolífera no
  • Atu konsolida kuadru institusionál ba boa governasaun, paz no estabilidade.
Orsamentu ba Ministériu Saúde aumenta $62,1 (millaun neenulu resin rua pontu ida) iha tinan 2013 ba $67,2 (millaun neenulu resin hitu pontu rua) iha tinan 2014. Gastu sira kona-ba edukasaun nian aumenta kuaze porsentu 16%, ba $178,6 (millaun atus ida hitunulu resin ualu pontu neen dólar amerikanu. Alokasaun ida ne’e inklui komprimisu atu hodi harii pré-eskola foun, hadi’a programa alimentasaun eskolár no dezenvolvimentu kuríkulu foun ida.

Atu kontinua ho servisu investimentu nian iha infraestrutura bázika ne’ebé iha kualidade, Orsamentu 2014 nian aloka $368,6 (millaun atus tolu neenulu resin ualu pontu neen dólar amerikanu ba Fundu Infraestrutura. Governu adia despeza iha projetu balu no hamenus orsamentu fundu 2014 nian, atu nune’e bele garante katak programa hotu-hotu bele hala’o ho kualidade ne’ebé aas no kustu ne’ebé naton de’it.

Atu fornese rede seguransa ida ba ema vulnerável sira no atu apoia prinsípiu kresimentu inkluzivu, Orsamentu Estadu ba 2014 inklui mós $336,3 (millaun atus tolu tolunulu resin neen pontu tolu dólar amerikanu) iha tranferénsia públika. Rekursu hirak ne’e sei uza liuliu atu hodi selu ba pensaun veteranu sira nian, pensaun ba idozu sira no atu fó apoiu ba inan sira ne’ebé solteira (inan sira ne’ebé la hola mane). Medida sira seluk atu apoia ba kresimentu jeográfiku ne’ebé inkluzivu inklui orsamentu $6,8 (millaun neen pontu ualu dólar amerikanu), ba projetu Zona Ekonómika Espesiál iha Oekusi-Ambenu.

Orsamentu 2014 nian ki’ik liu 2013 iha $47,5 (millaun haatnulu resin hitu pontu lima dólar amerikanu).

Prosesu orsamentu liuhusi etapa barak molok halo votasaun finál, iha sesta-feira. Etapa hirak ne’e promove inkluzaun no transparénsia iha jestaun finansa públika sira Timor-Leste nian. Iha fulan Maiu 2013 hala’o Yellow Roada Worshop dala rua ho partisipasaun hamutuk husi parte interesadu sira atu diskuti Orsamentu 2014 nian. Projetu lei orsamentu 2014 nian aprezenta ba Parlamentu Nasionál no fó sai ba públiku atu bele haree, iha loron 25 fulan Outubru 2013. Komisaun Finansa Públika no komisaun pralmentár sira seluk hahú hala’o sira nia servisu revizaun no aprezentasaun relatóriu sira, tuir ezijénsia ho regra sira Parlamentu Nasionál nian. Entre loron 4 no loron 8 fulan Novembru hala’o audiénsia públika sira, ne’ebé fó biban ba entidade públika no privada sira barbarak, atu hato’o sira nia opiniaun no atu informa ba deputadu sira kona-ba sira nia opiniaun husi Projetu Lei Orsamentu nian.

Entre loron 9 no loron 11 fulan Janeiru 2014, diskuti projetu lei iha jeneralidade iha Parlamentu Nasionál. Hahú husi loron 13 fulan Janeiru, hala’o diskusaun Orsamentu iha espesialidade, hodi haree ba gastu sira ne’ebé hato’o husi Ministériu sira, Sekretaria Estadu no Ajénsia Autónoma sira. Komisaun ida ne’ebé forma husi parte barbarak, mak halo revizaun ba alterasaun hirak ne’ebé hato’o iha Parlamentu, hodi hato’o sira nia komentáriu iha loron ikus diskusaun plenária nian. Aleindé ko’a no aumenta gastu sira iha área oinoin, alterasaun hirak ne’ebé iha akordu ona, inklui reforsu ba kontrola gastu sira no medida sira hodi halo revizaun períodika no debate Ezekusaun Orsamentu iha Parlamentu Nasionál durante tinan ne’e nia laran.

Porta-vóz, Ministru Estadu Ágio Pereira hateten katak”prosesu Orsamentu ba tinan 2014, maski atraza uitoan tanba eventu sira ne’ebé hala’o iha fulan Dezembru nia laran, hakotu ona iha Parlamentu Nasionál. Prosesu ne’e rigorozu no ezije konsulta. Fó louvór ba forma pozitiva no konstrutiva ne’ebé mak Parlamentu Nasionál aborda kona-ba Orsamentu Estadu nian ba 2014, no Governu kontinua mantein nafatin, iha 2014, atu serbi ba interese nasionál, hodi hasa’e kresimentu Timor-Leste nian ho forma ida ne’ebé inkluziva, ekilibrada no sustentável no liuhusi objetivu boot liu mak atu hadi’a kondisaun moris família timoroan sira nian”.

Fonte: http://timor-leste.gov.tl

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.