VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20140111

Kaer Metin Ukun Rasik An, no Hari Nasaun Hosi Baze

PARLAMENTO NACIONAL
GRUPO PARLAMENTAR DO PARTIDO DEMOCRÁTICO
Rua Formosa Dili – Timor Leste
Tlp : 77178135/77266765

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Hari Nasaun Hosi Baze”

Ne’e, mak vizaun no prinsipiu politiku Partido Democrático nian, hanesan mata dalan, atu fanun ita nia konsiensia no kompromisu politiku, hodi unifika ita nia konseitu politiku, estratejia no asaun ba dezenvolvimentu anual, liu hosi Orsamento Geral do Estado ba 2014.

Bancada Democrática hakarak fo hanoin dala ida tan ba ita tomak katak Orsamentu Jeral du Estadu hanesan instrumentu principal Governu nian nebe buka atu maksimiza benefisius liu hosi despeza no buka atu minimiza kustus hodi hametin sustentabilidade fiscal ne’e rasik.

Ho hanoin atu fo neon nain no matan moris ba malu, kona ba susesu no failansu nebe ita halo tiha ona, progresu nebe ita hetan dadauk, no planu no asaun nebe ita sei presija atu halo iha 2014, maka Bancada Democrática, hahu nia deklarasaun politika ida ne’e hodi hatete:

“Susesu sein integridade hamosu failhansu, no failansu sein rekuperasaun, hamosu desastre sosio-kultural, politiku no ekonomiku iha sosiedade ida”.

Exeselênsia sira,

Koalia kona ba politika Orsamento Geral do Estado, hosi perspektiva Partido Democrático nian, maka ohin Bancada Democrática, hatur nia pensamentu politiku iha aspektu tolu atu aborda iha intervensaun politika ida ne’e, mak hanesan; dezafius no failhansu, progresu no susesu, solusaun alternativas no ejizensia.

Hanesan Partido nebe hola parte iha ukun koligasaun nian, Bancada Democrática haklaken nia pozisaun katak, pensamentu politiku nebe haktuir iha leten, hatur iha kontekstu konstrusaun do Estadu Timor-Leste, no haktuir iha nuanse no espiritu boa governasaun, no fortalesimentu instituisaun Estadu nian, hodi hametin koesaun sosial.

Ho hanoin ida ne’e, mak Bancada Democrática, sei haktuir nia pontu de vista kritiku, kona ba konseitu dezenvolvimentu anual, estratéjia no tátika de implementasaun, avaliasaun no relatoriu kona ba situasaun aktual moris povu no nasaun Timor Leste nian.

Exeselênsia sira,

Hare ba situasaun actual moris povu no Nasaun Timor-Leste nian, Bancada Democrática hakarak hato’o nia pensamentu politiku liu hosi pontu de vista kritiku hat hanesan tuir mai:

Primeiru:

Ita bele orgulho ho jestaun Fundu Petrolíferu nebe transparente no sai nudar lisaun diak ida ba nasaun sira nebe riku ho rekursu natural. Tinan-tinan ita uza osan hosi Fundu Petroliferu ne’e liu hosi Orsamentu Jeral do Estadu, hodi viabiliza funsionamentu du Estadu, tuir vizaun funu nain sira nian nebe haktuir katak “liberta pátria no liberta povu”. Ho osan nebe mai hosi Fundu Petrolíferu ne’e ita halo ona susesu no progresu balu, ita konsegue estabelese lei baze ba funsionamentu Estadu no fortalesimentu instituisaun nasaun ida ne’e nian. Ita mos halo ona susesu no progresu lubun ida hodi instala infra-strutura basikas hanesan ahi no be mos ba kuaze Timor laran tomak, dalan no uma hodi hela no servi malu, hakbit ema liu hosi edukasaun no formasaun, estabelese no hametin relasaun internasional ho nasaun sira iha mundu rai klaran. Ita asegura ona seguransa sosial hodi halo politika hakbi’it poder de compra povu nebe kbiit laek, liu hosi subsidiu sosial ba veteranu sira, ferik no katuas, bolsa da mãe no seluk tan.

Maske nune, Partido Democrático preokupa teb-tebes, ba sustentabilidade progresu no susesu nebe ita alkansa tiha ona liliu ba moris aban no bain rua nian. Preokupasaun Partido Democrático mosu ho razaun tolu:

1). Bazeia ba Kontas Nasionais nian hatudu katak Timor-Leste nudar nasaun segundu iha mundu, tuir Sudaun du Sul, mak nia ekonomia depende liu ba osan hosi mina no gas. Afirmasaun ida ne’e bele justifika liu hosi desempenhu de receitas no despezas, no Produtu Internu Brutu/GDP nasaun nian. Iha 2011, Produtu Internu Brutu/GDP Timor Leste nian, hamutuk dolares biliaun 4,5 dólares amerikanu. Maibe, hosi total Produtu Internu Brutu/GDP ne’e, nebe ita rasik produs, ka ekonomista sira hanaran PIB naun-petroliferu ne’e, foin mak bilaun 1,1 dólares amerikanu deit; ne’e signifika katak produsaun liu hosi ita nian kosarben rasik foin mak pursentu mais ou menus 21 deit; hosi PIB naun-petroliferu ne’e mos, maioria mai hosi despeza publika nebe boot, kuaze 90% mai hosi rendimentu petroleu. Iha nasaun barak, despeza publika representa 10-50% PIB;

2). Too ohin loron, governu Timor-Leste seidauk difini lolos politika atu hases an hosi dependênsia ba osan hosi mina no gas. Politika de diversifikasaun investimentu osan mina no gas iha rai laran, li-liu iha setor imprezarial hanesan bankária, seidauk hatur lolos iha nia fatin, hodi fasilita kréditu no aktividade negósiu ba ita nian empresárius nasionais. Produsaun doméstika rai laran hetok menus, no la iha mudansa signifikativu hosi tinan ida ba tinan seluk. Banku privadus internasionais iha Timor Leste, hanesan BNU, ANZ no Mandiri, seidauk sai subsidiario iha nasaun soberanu ida ne’e tamba risku kréditu nebe as; maibe banku hirak ne’e sei sai nafatin hanesan sukursal/branch hosi sira nia nasaun. Tamba ne’e, banku hirak ne’e sei la lori benefiu no sei la ajuda prosesu dezenvolvimentu ekonomia iha Timor Leste. Buat hirak ne’e hotu, mak lori Timor-Leste ba iha kondisaun la iha balansu komersiu, no hatur Timor Leste nia vida tomak ba iha dependênsia importasaun nesesidades bazikus hosi rai liur;

3). Tuir dadus estatistikus iha fulan Novembru 2013, taxa inflasaun sa’e hodi atinji ona 11%, ka liu, tamba demanda ba nesesidades bazikas nebe boot ba beibeik, li-liu aihan hanesan fos, modo no aifuan, bebidas naun alkoolika, roupa no sapatu, as ba bebeik hosi loron ba loron. Aumentu inflasaun ho numeru boot ne’e, reduz ona poder de compra hosi povu kbi’it laek sira. Em termus kumulativus, poder de compra tun kuaze pursentu 30 iha tinan tolu nian laran tamba inflasaun nebe liu pursentu 10 kada tinan. Ita nia nasaun sei hetan susar atu satan no hakotu lala’ok inflasaun ne’e, tamba ita nia politika ba dezenvolvimentu setor privadu la’o sei hakdasak hela. Guvernu ida ne’e mos seidauk defini politika, hodi viabiliza kapital ba emprezariu timor oan sira, liu hosi banku nasional, banune, bele motiva produsaun no produktividade domestika, no promove kreatividade ekonomika. At liu tan, ema nebe la iha servisu ka desempregadu, aumenta ba bebeik, inklui joven sira ho idade tinan 30 mai kraik, nebe representa pursentu 70 hosi ita nian populasaun tomak. Inserteza vida ekonomia Timor-Leste atu hatun taxa de inflasaun no desempregu bele iha konsekuensia negativu atu redus kiak no mukit iha Timor-Leste no sai impedimentu boot ba ita nian kompetitividade externu.

Atu solusiona preokupasaun hirak nebe mensiona iha leten, maka Bancada Democrática hato’o nia hanoin alternativu hanesan tuir mai:

1). Estadu Timor Leste tenki hola ona desizaun politika, hodi buka sinerjias entre politika fiskal ka despeza publiku ho variavel makroekonomiku importante hanesan inflasaun, kriasaun de empregu no kresimentu ekonomiku ne’e rasik, banune, bele asegura dezenvolvimentu ida ke sustentável no inklusivu;

2). Estadu Timor Leste, hahú implementa ho seriedade desizaun politika atu halo diversifikasaun investimentu ba osan mina no gas iha rai laran hodi viabiliza kapital, liu hosi banku Timor Leste nian, ka instituisaun finanseira sira seluk, banune, bele hasa’e produsaun no produktividade iha nasaun laran;

3). Guvernu Timor Leste, tenki tau ona prioridade ba politika siguransa alimentar no liu liu ba soberania ai-han, liu hosi dalan halo investimentu signifikativu ba sub-setor aihan, no halo protesaun ba produtu lokal, hodi bele sustenta ita nia an rasik no hamenus importasaun produtus hirak nebe ita rasik bele produs ona;

4). Governu hamutuk ho Banku Central Timor Leste, tenki halo ona dekretu lei ka regulamentu ruma, hodi regula banku privadu internasionais sira hanesan BNU, ANZ no Mandiri, banune sira bele sai subsidariu iha nasaun soberanu ida ne’e, liu hosi asegura kreditu bankariu ho taxas jurus bonifikadus ba empresariu timoroan sira nebe hakarak investe iha produsaun bens no servisus.

Segundu:

Bancada Democrática konsiente katak, Timor oan sira komesa iha ona kbi’it no matenek atu kaer ukun no bandu. Kbi’it no matenek hirak ne’e, demostra liu hosi vontade nasional, atu dignifika nasaun ukun rasik an ida ne’e, mos atu kore an hosi kia’k no mukit, iha mediu prazu nia laran, liu hosi politika Orsamentu Jeral du Estadu nebe realistiku. Ukun nain no povu tomak Timorense, hatudu ona maturidade no sensibilidade, atu hare no rezolve ita nia problema rasik, tuir ita nia kontekstu politika, no kultura timor nian. Ita Timor oan konsege hatur hikas lei no ordem, estabilidade no seguransa, ba povu no nasaun ida ne’e. Tamba ne’e, maka Bancada Democrática konklui katak, Ita hetan ona susesu no progresu lubuk ida, iha ita nia politika de konsolidasaun nasional, estabilidade no seguransa iha nasaun foun ida ne’e.

Maske nune, liu hosi biban ida ne’e, Bancada Democrática fo hanoin hikas ba ita hotu katak, ita persiza hadia diak liu tan, servisu seguransa nasional no intelijênsia, ba nune, ita bele hakotu no hamate movimentu organizadu, nebe dezafia no sai impedimentu ba ita nia susesu no progresu dezenvolvimentu nasional. Krime organizadu nebe mosu iha ita nia rai, liu hosi asaun terror no konflitu entre grupus, violênsia no droga, mos asaun interligadu sira seluk, halo ita laran susar, hodi fihir ita an nudar nasaun ukun rasik an. Iha kontestu ida ne’e, Bancada Democrática hare katak kondisaun servisu PNTL seidauk reflekte kna’ar importante seguransa rai laran nian, no seidauk hetan suporte maximu ba servisu konsolidasaun seguransa nasional. Tamba ne’e, maka instituisaun seguransa ida ne’e, enfrenta hela frajilidade interna, no dala ruma sai fali oportunidade hodi hamonu membru individu PNTL balun, tamba suspeita ba sira nia involvimentu iha kazu balu, iha asaun criminal nebe mosu. Frajilidade ne’e mos, hamosu pensamentu no asaun balu, nebe mai hosi prátika injustisa de implementasaun prosesu de promosoens extraordináriu PNTL nian foin lalais ne’e, no diverjensia entre grupus balun.

Nudar kontribuisaun ba prosesu konsolidasaun seguransa nasional, Bancada Democrática hato’o nia hanoin alternativas hanesan tuir mai:

1). Governu tenki tau atensaun máximu, hodi hadia diak liu tan, kondisaun servisu no nesesidade sira seluk iha PNTL, banune, PNTL iha nia kbi’it no sai profesional liu tan, iha nia atuasaun;

2). Hato’o ba guvernu atu kapasita PNTL no Servisus Intelijênsia Nasional, hodi maximiza sira nia profesionalismu hodi antisipa akontesimentu hirak nebe bele halakon ema nian moris no tau em kauza Estadu nian kredibilidade;

3). Husu ba guvernu atu fo sansaun nebe forte, no hasai hosi instituisaun individu PNTL balu, suspeita ka iha ona provas involve iha asaun krime organizadu.

Terseiru:

Halakon kiak no mukit nudar kompromisu politiku a nível nasional, nebe orgaun soberanu hot-hotu hatur iha nia vizaun, programa no asaun. Desizaun politika atu hari’i uma ba ema kiak no mukit sira, iha Timor laran tomak, sai nudar prioridade nasional, ho votos a favor hosi ukun nain sira tomak, mos, hodi koloka iha vizaun global hanaran MDG. Bancada Democrática, apresia teb-tebes, boa vontade politika no intensaun diak hosi governu ida ne’e, hodi viabiliza politika hari uma ba ema kiak no mukit sira, iha programa no orsamentu tinan-tinan.

Maske nune, liu husi biban ida ne’e, Bancada Democrática hakarak hato’o nia pontu de vista kritiku kona ba projektu MDG, li-liu kona ba konseitu habitasaun, kustus, konstrusaun no kualidade de obra, hosi projektu MDG hanesan tuir mai:

1). Uma hirak nebe governu halo ba ema kiak no mukit sira la sensivel ba konseitu sosio-kultural Timor-Leste nian, tamba uma hirak ne’e ki’ik, badak no klot, hodi la bele fasilita membru famila sira seluk halibur hamutuk wainhira iha lia metan ka lia mutin ruma, mosu iha bairo foun ne’e;

2). Projektu ne’e mos, la uza material konstrusaun lokal hodi kontroi uma hirak ne’e, tamba material mai hosi tasi balu, hanaran pre-fabrikadu, ho tipu temporáriu.

3). Uma hirak ne’e mos, la iha fatin naton atu sai jardin ka to’os, hodi kuda modo, talas no batar ruma, tuir konseitu agrikultura subsistênsia;

4). Konseitu hodi hari’i uma hirak ne’e, la tuir padraun habitasaun komunitáriu modernu, no nia folin karun teb-tebes. Maske kustu ne’e karun teb-tebes, uma hirak ne’e nia kualidade la iha, tamba balu at dadauk molok ema kiak no mukit sira hela ba.

5). Hosi hanoin hirak ne’e, Bancada Democrática husu ba Governu hodi tetu didiak intensaun nebe diak hodi fo tulun ba ema sira kbi’it laek ne’e la fo importansia ba dignidade umanu. Bancada Democrática fo hanoin fila fali ba perigu wainhira ita hakarak halibur ema kbi’it laek iha fatin ida deit no obriga sira sai hosi sira nian tos ka knua nebe sira moris ba tinan-ba-tinan ona. Halibur ema kiak iha fatin ida bele fo marjem ba hakiak guettos nebe aban bainrua sei sai problema sosial boot ba nasaun rasik hodi jere. Iha guettos hirak ne’e mak bele mosu deskontentamentu jeneralizadu no hamosu krime oioin no tranzasaun ilegal oioin. Uma hirak ne’e la iha probabilidade atu haluan tan wainhira uma kain sira hetan oan tan. Ikus liu, bairro hirak ne’e sei sai fali bairros de lata ka favelas ho kondisaun nebe prekariu no at liu fali.

Ho hanoin atu hari uma nebe dignu ba ema kiak no mukit sira, mak Bancada Democrática hato’o nia hanoin alternativas hanesan tuir mai:

1). Husu ba governu atu muda politika hodi hapara kontrusaun uma temporário, no hari uma permanente hodi utliza material lokal nebe iha; agora dadaun oragnizasaun lubun ida komesa ona produs tijolu raimean nebe bele utiliza hodi hari’i ka hadiak uma populasaun sira nebe kbi’it laek ne’e;

2). Alternativa seluk mak loke habitasaun komunitária nebe ita hotu hakarak, tenki ho perspektiva katak komunidade sira bele aplika konseitu agrikultura subsistensia, banune, sira bele sustenta sira nia moris loron-loron; katak, diak liu hadiak ema sira kbi’it laek sira nian uma rasik duke agrupa sira iha fatin ida deit nebe dok hosi sira nian tos ka knua tradisional;

Kuartu:

Bancada Democrática apresia teb-tebes, progresu no susesu politika reforma ba jestaun administrativa Estadu nian, iha nuanse kontrusaun de Estadu. Estadu Timor-Leste konsolida dadauk, jestaun administrasaun no finansa publika, hadi’a jestaun de despeza Estadu nian, no halo auditoria komprehensivu ba impostu minarai, no seluk-seluk tan. Ho progresu no susesu politika reforma ida ne’e, mak foti Timor-Leste nia naran, hodi okupa terseiru lugar iha mundu no primeiru lugar iha Ásia, ba jestaun Fundu Petrolíferu, nebe mais transparente no responsável.

Maske nune, tuir Bancada Democrática nia hare katak jere deit Fundu Petroliferu ne’e deit la too. Ita nia nasaun sei enfrenta hela dizafius oi-oin no presija utiliza Fundu Petroliferu ne’e ho efikas liu tan no ho moderasaun. Dezafius hirak ne’e hanesan tuir mai:

1). Ita sei enfrenta hela frajilidade administrasaun publika, nebe dala ruma komplika prosesu ezekusaun programa no asaun anual guvernu nian;

2). Ita seidauk iha, no halo tuir politika ida nebe lolos, hodi valoriza servisu funsionariu Estadu nia , tuir méritu, pozisaun de kargu, experiênsia ka durasaun de servisu, no habilitasaun literária. Iha pratika, promosaun de kargu chefia sein hare tuir méritu, pozisaun de kargu, experiênsia no habilitasaun literária;

3). Ita nia sistema no mekanismu sei fraku hela atu kontrola kualidade de obra, tamba ne’e mak fo biban ba pratika korupsaun, koluzaun no nepotismu balu iha prosesu de implementasaun projektu Estadu nian;

4). Ita mos sei hasoru hela problema aprovizionamentu, nebe nia burokrasia komplikadu teb-tebes, iha nia implementasaun.

Ho frajilidade administrasaun publika Estadu nian nebe hatuir iha leten, maka sai fali oportunidade ba ema balu, hodi halo pratika nebe iha tendênsia Korupsaun, Koluzaun no Nepotismu. Frajilidade hirak ne’e, mak sai fali biban ba Ministro no Secretário Estado sira, iha ministério ida-idak nia laran, hola inisiativa no fo ordem de servisu sein konsulta ba malu, sein tuir regras no prosedimentu nebe iha, hodi hamosu inisiativa oi-oin, projektu no halo tusan, liu hosi programa oi-oin, inkluindu projektu emerjensia. Hahalok hirak ne’e, mak lori Estadu Timor-Leste, hodi halo divida ba emprezario sira, nebe halo ona sira nia projetu, tuir tempu nebe defini iha kontratu (tuir informasaun balun nebe ami hetan katak governu iha fali tan dividas hamutuk 74 juta dolares amerikanu). Hahalok hirak ne’e mos, mak lori ona imajen at Timor-Leste nian, ba mundu tomak, katak, planeamentu no jestaun Estadu nian, tau em kestaun.

Ho hanoin atu fo neon nain no matan moris ba malu, Bancada Democrática hato’o nia hanoin alternativu hanesan tuir mai:

1). Husu governu atu implementa lolos, dekreto lei no 20/2010, kona ba progresu no promosaun de kareira. Mos husu atu halo ajustamentu nivel ba funsionariu hirak nebe, promovidu ba kargu chefia sira;

2). Husu ba governu atu konsidera, hodi hasa’e saláriu ba funsionariu Estadu tomak, maibe, hare tuir méritu, pozisaun de kargu, experiênsia ka durasaun de servisu, no habilitasaun literária;

3). Husu ba guvernu atu kaer metin prinsipiu no objectivu politika reforma ho dalan, halo planeamentu nebe realistku no adekuadu, tuir orsamentu no planu asaun anual;

4). Husu ba guvernu atu halo planeamentu no jestaun nebe rigorozu no efikas, iha nia implementasaun, monitorizasaun, no relatoriu, tuir prinsipiu boa governasaun no transparensia, nebe ita adopta iha ita nia rai;

5). Husu ba guvernu atu reforsa ministériu das Obras Publicas no linha koordenasaun ho Ajensia Dezenvolvimentu Nasional, atu evita sobreposisaun kompetensias atu nune’e bele evita sobu projetu hirak nebe atu besik remata ona no gasta fila fali osan Estadu nian atu hari’i fila fali projetu hirak ne’e.

Exeselênsia sira,

Ida ne’e mak ami nia pontu de vista kritiku, no ami nia hanoin alternativu, nudar lejislador no fiskalizador. Ami ezerse ami nia kna’ar hodi fo hanoin, halo koresaun no fo solusaun alternativas, ho objektivu atu formula politika ukun nian, tuir ita hotu nia mehi, mehi Timor oan sira nian, iha Timor ida deit, mak Timor-Leste Ukun Rasik an.

Atu hakotu ami nia Deklarasaun ne’e, dala ida tan ami hakarak repete fila fali katak “Susesu sein integridade hamosu failhansu, no failansu sein rekuperasaun, hamosu desastre sosio-kultural, politiku no ekonomiku iha sosiedade ida”.

Demokrasia sein desenvolvimentu sei satan no hatodan bein estar povu no nasaun, desenvolvimentu sein demokrasia sei lori povu no nasaun ba desigualdade politika, sosial no ekonómika.

Neduni, mai ita hotu kuda, hamoris no haburas kultuka responsabilidade ba jestaun rekursu Estadu nian, hodi kaer metin sentido de Estado nebe honestu, iha ita ida-ida nia pensamentu, no iha prátika instituisaun Estado tomak.

Obrigada wa’in.

Dili, 09 de Dezembro 2013

Lurdes Bessa
Presidente Bancada Democrática

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.