VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20131210

Movimento Kontra Okupasaun Tasi Timor

Movimento Kontra Okupasaun Tasi Timor
Asaun hodi Selebra Loron Internasional ba Direitus Humano

(10 Dezembro 2013)

Deklarasaun ba Media Ohin loron 10, fulan Dezembro 2013, mundo tomak selebra loron internasional ba direitu umano nian ba tinan 53. Hodi hanoin hikas fali tortura, violasaun, masakre nomos sofrimentu sira nebe povu Timor-Leste simu ona iha tinan barak nia laran, mak ami, Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor, nebe halibur organizasaun masa estudantil , joventudi, rezistensia nomos organizasaun masa popular sira iha Timor-Leste, hodi mai selebra loron ida neé, iha Embaixada Australia nia oin, hodi hato’o:

A. Protesta no Kondena
  1. Governu Australia nebe uluk apoio invasaun Indonesia nian mai Timor-Leste, nebe kontribui indireita ona ba hamate emar Timor-Leste hamutuk rihun atus tolu resin. Governu Australia nebe ohin loron kaer ukun tenki responsabiliza ba desizaun nebe sala iha pasadu no husu deskulpa ba povu Timor-Leste;

  2. Aktu husi Autoridade judisiariu Australia nian nebe halo ona detensaun ba sasin prinsipal no foti informasaun ka dokumentu hotu relasiona ho nia knar nudar sasin principal ida ba kazu Certain Maritime Arrangements in the Timor Sea (CMATS) nian nebe desenvolve ona husi benefisiu servisu Intelejensia Governu Australia nian hodi halo eskuta informasaun iha Konsellu Ministro RDTL. Aktu neé hatudu momos laiha respeitu ba soberania RDTL nian, husi vizinu boót nebe hanorin prinsipio fundamental sira ba direitus humanos, justisa no demokrasia.

  3. Aktu husi Autoridade sira nebe halo ona buska no hadau tiha ona dokumentu no pasaporte husi Sr. Bernard Collaery nebe sai advogado ba Timor-Leste iha prosesu ba arbitrajem iha Olanda neé. Aktu ida neé demostra autoridade judisiariu Australia, viola direitu fundamental ema nian hanesan “freedom of conscious, freedom of expression, freedom for testimony, freedom of mobilization‘’. Nune mos, viola ona ’free trial principles’.

  4. Aktu Governu Australia nebe la hatudu vontade nudar vizinu nebe diak hodi fo solusaun nebe justo no sustentavel ba kauza ida nebe Governo RDTL no Australia hasoru kona ba Tasi Timor. Solusaun nebe justu ba povu Australia no povu Timor-Leste mak fronteira maritima ho median line. Determinasaun ba fronteira maritime fo mos kondisaun positivu ba povu Australia nebe selu taxa tinan-tinan hodi bele hetan asistensia sosial nebe diak liu husi Governo Australia. Ho determinasaun ba fronteira maritima neé, Governo Australia bele utiliza fali fundus ba kooperasaun ba Timor-Leste neé, ba nesesidade domestik Australia nian.

B. Ejijensia

1. Governo no Autoridade Judisiario Australia:
  1. Atu fo liberdade ba Sr. Bernard Collaery hodi halao nia profesionalismo nudar advogado, inklui hodi representa Timor-Leste iha arbitrajem iha Olanda.
  2. Atu fo protesaun no liberdade ba sasin principal nebe presiza ba partisipa iha prosesu arbitrajem iha Olanda iha Fevereiru 2014.
  3. Atu bele respeita soberania Timor-Leste nian no hases akto espionajem neé iha future;
  4. Urijente ona atu hakotu akordu nebe mosu husi prosesu nebe la justu no hahu kualia kona ba fronteira maritima ho prinsipio lina mediana nebe justu liu ba povu Australiana no Povu Timor-Leste;

2. Povu Australiana no Povu Timor-Leste
  1. Ita habelun malu ona iha tempu sira nebe susar, husi kedas iha Segunda Guerra Mundial, iha 1975 husi Saudozo Jornalista nain 5 nebe mate iha Balibo no iha 1999 nebe tulun tiha ona povu Timor-Leste iha biban nebe susar. Povu Australiana no Povu Timor-Leste, atu tau matan ba Governante sira hodi halo kooperasaun ho boa fe no baseia ba prinsipiu non interference, free trial, free witness no prinsipiu fundamental ba koperasaun nian tuir konvensaun internasional ba promove dame, kombate kiak, kombate hamlaha no respeitu dignidade umana;
  2. Povu Australia tenki tau matan no ejiji akuntabilidade ba utilizasaun taxa ba fundos koperasaun nian husi AusAid iha rai hotu nebe hetan tulun husi Governu Australia, atu labele utiliza sala ba servisu espionajen nian.
  3. Povu Timor-Leste, ba kauza tasi Timor nian ita firmi nafatin katak ita iha direitu duni ba teritoriu rai no tasi nebe lolos pertense ba Timor-Leste. Povu Timor-Leste no Estadu tomak sei la sai ameasa ba povu Australia. Ita hakarak hametin relasaun nebe jenuinu ba povu no nasaun rua neé.

Viva Povu Australia

Viva Povu Timor-Leste

Dili, 10 Dezembro 2013

Representante Movimento Kontra Okupasaun Tasi Timor

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.