VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130723

Negosiasaun Dezenvolvimentu Kampu Gas Natural Greater Sunrise Impas

NEGOSIASAUN DEZENVOLVIMENTU 
KAMPU GAS NATURAL GREATER SUNRISE IMPAS: 
SA IDA MAK SAI PROBLEMA NIA HUN?

* Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT

Certain Maritime Arrangement on the Timor Sea (CMATS) hanesan akordu entre Governu Timor-Leste ho Governu Australia hodi halo explorasaun ho produsaun mina ka gas konjunta iha Kampu Greater Sunrise iha Tasi Timor. Akordu nee hotu ona iha fulan Fevereiru 2013. Nunee dezenvolvimentu kampu gas Greater Sunrise nebee tuir planu halao husi Kompanya Operador Prinsipal Woodside ho nia Konsersiu (ka Joint Venture) paradu ka la bele avansa ba oin (impasse).

Negosiasaun konaba dezenvolvimentu gas natural iha Kampu Greater Sunrise impas tanba iha diferensa pozisaun entre kompanya operador ho Governu Timor-Leste. Governu Timor-Leste hakarak dada gas husi kampu nee mai iha Timor-Leste, maibe kompanya operador hakarak dada gas ba Darwin, Australia ka halo fabrika LNG namlele iha tasi leten (Floating LNG plant). Diferensa nee la konsege rezolve iha tinan neen (6) nia laran. Nunee planu dezenvolvimentu kampu gas Greater Sunrise la aprova. Tuir Akordu CMATS bainhira planu dezenvolvimentu kampu gas Greater Sunrise la aprova iha tinan neen (6) nia laran ka produsaun kampu nee la halao iha tinan 10 nia laran, mak CMATS sei anula ka batal (Artigu 12 CMATS).

Maibe importante mos presiza hatene katak CMATS nee hatutan husi International Unitisation Agreement (IUA) hanesan Anexu ida iha Tratadu Tasi Timor nebee Governu ho Parlamentu nasaun rua (Timor-Leste ho Australia) asina no ratifika ona. Nee iha forsa juridiku ka legalidade nebee boot ona. Muda Tratadu Tasi Timor tenki via konsultasaun ka negosiasaun nebee aprova ho hetan konsensu husi nasaun rua nee. Karik via negosisaun mos seidauk hetan konsensu mak parte rua nee bele lori disputa nee ba Arbitrase Internasional hodi rezolve (Artigu 23 Tratadu Tasi Timor).

Parte ida importante iha Tratadu Tasi Timor mak konaba konstrusaun pipa gas ba fatin nebee (Timor-Leste ka Australia ka Floating LNG Plant). Katak fatin nebee sei hili depende ba opsaun ekonomiku ka fatin nebee fo rendimentu ekonomiku boot liu ba nasaun rua nee (Artigu 8 Tratadu Tasi Timor).

Nunee tuir kompanya operador, Woodside ho nia Konsorsiu (ka Joint Venture), katak opsaun mais viavel ho ekonomiku mak dada gas ba Darwin ka harii Floating LNG Plant iha tasi leten. Nee sira bazeia ba konstrusaun pipa LNG husi Bayu Undan iha Tasi Timor nebee dada ona ba Darwin. No tuir sira, dada gas mai Timor-Leste sei atravesa tasi klean-Timor Trough (liu 3000 m) ho vulkaniku nebee seidauk iha teknolojia provadu (proven technology) hodi dada pipa gas atravesa fatin ho karakteristiku tereinu hanesan Timor Trough.

Iha parte seluk, Governu Timor-Leste via Ministeriu Petroleo ho Rekursu Natural argumenta katak dada gas natural mai Timor-Leste mak opsaun mais viavel ekonomikamente. Dada gas mai Timor-Leste atravesa duni Timor Trough maibe rute pipa gas bele desvia husi tasi klean, ba fali tasi la klean nebee la too 3000 m. Nunee iha ona teknolojia hodi konstrui pipa gas natural ho klean nee. Ba Timor-Leste, kualia konaba CMATS ho Tratadu Tasi Timor hamosu isu boot tolu: (1). Fronteira Maritima ho soberanu, (2). Ekonomia ho (3). Fair Treatment.

(1). Fronteira maritima Timor-Leste ho Australia iha Tasi Timor seidauk iha. Maibe tuir UNCLOS (the United Nations Convention on the Law of the Sea) hatudu katak Tasi Timor inklui Bayu Undan, Greater Sunrise, Laminaria ho Carolina tama hotu hanesan teritoria maritima Timor-Leste nian. Nee hatudu katak Timor-Leste ukun an ona, maibe nia teritoria balu sei okupa hela husi nasaun seluk. Maibe ho Tratadu Tasi Timor nebee asina ho ratifika ona entre Governu ho Parlamentu Nasional (Federal) Timor-Leste ho Australia hodi halo moratorium ba diskusaun ka negosiasaun konaba demarkasaun fronteira maritima nasaun rua nee too tinan 50 hahu husi loron tratadu asina no ratifika. Nunee nasaun rua nee kulia deit konaba dezenvolvimentu rekursu minarai hamutuk iha area disputa. Bazeia ba tratadu nee mak kampu minarai iha Tasi Timor hanesan Bayu Undan, Elang Kakatua, Kithan ho seluk halo ona produsaun, no Greater Sunrise mak seidauk hahu produs tanba iha diferensa pozisaun konaba fatin harii fabrika LNG husi kampu nee.

(2). Isu ekonomia. Husi perspetiva Timor-Leste nian, dada gas natural mai iha Timor-Leste sei estimula makas kresimentu ekonomia ho hamosu oportunidade boot ba seitor seluk iha rai laran. (a). Hatudu katak Timor-Leste sai fatin seguru ba investimentu boot. Nunee bele estimula investimentu boot seluk tama nasaun nee. (b). Bele hamosu multiplier effect boot iha seitor ekonomia seluk. Nunee bele tulun mos diversifikasaun ekonomia ho rendimentu nasional. (c). Hamosu servisu barak, liu-liu implikasaun husi multiplier effect (spin off) husi industria LNG. Tanba agora tasa dezempregu boot, no kreasaun servisu iha area seluk sei fraku. (d). Konversi rekursu energia eletrisidade husi gazoel ho oleo pezadu (diesel and heavy fuel) nebee karu ho polusaun boot ba fali gas natural nebee baratu ho moos. Mos bele konversi energia domestika husi minarai ka ai sunu ba fali gas. Nunee bele tulun hatun presu ekonomia no hamenus tensaun ba destrusaun meiu ambiente. (e). Hamosu merkadu ba produtu lokal, no (f). Oportunidade hodi halo transferensia siensia ho teknolojia minarai (oil knowledge and technology transfer) ba Timor oan hodi nunee bele iha kapabilidade hodi konversi ho adopta kuineismentu ho teknolojia minarai nian hodi dezenvolve ho dinamiza seitor ekonomia seluk.

Iha kontestu ekonomia, tuir Governu Timor-Leste nia fiar katak dada gas natural mai Timor diak no baratu liu kompara ho opsaun seluk. Nunee la iha razaun ba kompanya oprador hodi dada gas natural ho harii industria LNG ba no iha fatin seluk.

(3). Isu keadilan (fairness). Tuir perspetiva Timor-Leste nian, Australia tenki fair ba Timor-Leste. Australia hanesan nasaun boot ho riku tenki fair uza instrumentu ho instituisaun legal ho ekonomiku nebee iha hodi rezolve problema minarai iha area disputa Tasi Timor ho Timor-Leste nebee hanesan nasaun foun, kiik no ekonomia sei kiak. Australia hanesan nasaun riku la bele hadau nasaun kiik ho kiak nia riku. Argumentu nee mak Timor oan ho grupu solidaridade Timor-Leste sempre uza iha forum internasional. Ho argumentu nee ho movimentu oioin iha Australia ho Timor-Leste mak halo Governu Australia muda nia pozisaun hodi fo tan konsensaun rendimentu minarai iha Greater Sunrise tuir CMATS. Australia mos lo’los fair ba Timor-Leste tanba pipa gas natural ho fabrika LNG ida husi Bayu Undan ba ona Darwin. Nunee pipa seluk husi Greater Sunrise bele mai iha Timor-Leste. Nunee mak bele hatudu katak Australia fair ba Timor-Leste.

Hare isu boot tolu iha leten nee, Pontu (1) ho Pontu (3) kompete ba knaar ho responsabilidade Governu Timor-Leste ho Governu Australia. Nunee governu rua rua nee tenki halo negosiasaun diak ho fair hodi alkansa ida-idak nia interese. Maibe Pontu (2) barak liu sei mosu husi negosiasaun entre Governu Timor-Leste ho kompanya operador Woodside ho nia Konsorsiu sira.

Ba kompanya operador ho nia konsorsiu sira sei la interese ba politika. Tanba nee kabe ba kompetensia governu rua nian. Ba kompanya operador importante tebes mak oinsa sira investa iha area minarai ho hetan profitu. La iha kompanya ida hakarak investa iha fatin ida sein konsiderasaun ba profitu. Tanba nee, governu tenki rekonsilia interese governu ho kompanya nian. Nunee importante tebes ba Governu Timor-Leste tenki hatudu katak dada gas natural mai iha Timor-Leste, kompanya operador ho nia konsorsiu nia investimentu sei seguru no hetan profitu.

Tim negosiasaun tenki iha kapasidade ho sense tekniku, ekonomiku ho politika, (nebee fortifika mos ho abilidade iha lei, konvensaun internasional ho komunikasaun hodi halo negosiasaun) hodi hatudu parametru emperiku, konsensi ho insentivu ekonomiku ba kompanya operador sira. Iha negosiasaun sempre iha “take & give”, maibe atu too iha faze nee tenki hatene uluk delimitasaun ida konaba ida nebee mak tenki “take” ho ida nebee mak tenki “give”. Atu nunee parte ida la bele lakon. Maibe hare ba Tim negosiator Timor-Leste nian kuaze kompostu tomak ho ema tekniku nebee “minimu iha kuinesimentu ho esperiensia ekonomia, lei internasional ho sense estadu”. Nunee dala ruma “rigid” hola desizaun nebee kontribui ba impasidade negosiasaun.

Komprende mos katak pozisaun tim negosiasaun agora nia fatin halo manuver nee mos kloot oituan. Nee impaktu husi rezultadu negosiasaun konaba Tratadu Tasi Timor. Iha inisiu 2000 too fim 2002, Timor-Leste iha pozisaun inferior iha kontestu urgensia atu hetan rendimentu nasional hodi sustenta despeza publiku hanesan nasaun ida. Mos hetan presaun husi agensia internasional barak atu Timor-Leste tenki iha rendimentu mesak hodi redus nivel depedensia ba nasaun, instituisaun finanseiru ho multilaral seluk. Australia aproveita nee hodi pusa Timor-Leste hodi asina ho ratifika Tratadu Tasi Timor ho nia anexu konaba Greater Sunrise (IAU ka CMATS). Tratadu nee mak hafraku mos pozisaun Timor-Leste iha desizaun atu dada gas natural ba iha nebee hodi harii industria LNG (Artigu 8 Tratadu Tasi Timor).

Nunee CMATS la aplika ona desde 23 Fevereiru 2013, no Governu Timor-Leste no Australia konkorda ona atu lori kazu nee ba arbitrase internasional. Iha arbitrase internasional, juis sira sei julga tuir kontiudu Tratadu Tasi Timor ho lei internasional nebee relevante ba tratadu nee (Anexu B Tratadu Tasi Timor).

Arbitrase Internasional nee hanesan “dalang ikus” (depois konsultasaun ho negosiasaun) ba nasaun rua nee rezolve sira nia disputa. Nunee importante tebes Governu Timor-Leste tenki: (1). Hatudu evidensia katak Australia ho kompanya operador la fair no viola Tratadu Tasi Timor (inklui mos CMATS) ho lei internasional nebee relevante ho Tratadu Tasi Timor; no (2). Hatudu katak evidensia forti tebes katak dada gas natural mai iha Timor-Leste teknikamente ho ekonomikamente seguru no profitavel liu kompara ho opsaun seluk hanesan artikula iha Artigu 8 Tratadu Tasi Timor. ***

* Husi Estanislau S. Saldanha, Staf Hanorin DIT
NEGOSIASAUN DEZENVOLVIMENTU KAMPU GAS NATURAL GREATER SUNRISE IMPAS: SA IDA MAK SAI PROBLEMA NIA HUN?

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.