VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130614

PROJETU TASI MANE VERSUS PROJETU SELUK

Komentariu Badak:
PROJETU TASI MANE VERSUS PROJETU SELUK
* Estanislau S. Saldanha, staf hanorin DIT

Projetu Tasi Mane: Suai Supply Base, Refinery Betano, LNG Beaco, ho Auto Estrada Suai-Beaco. Mega projects and mega funding. Projetu nee nia save susesu mak negosiasaun Kampu Gas iha Greater Sun Rise TL-Australia, ho Timor-Leste ho Kompanya Operador, Woodside ho ninian joint venture. Sein gas husi Greater Sunrise mai TL, Projetu Tasi Mane laos prioridade ba tinan 5-10 mai nee. Se ita hakfodak tau osan boot, ita hahu harii mega monumentu hodi atinzi deit "selera (gostu) ho nafsu (apetite)" ema balun nian, maibe impaktu projetu nee ba povu ho nasaun kiik, no sakrifika seitor estrategiku ho vital seluk. 

Ita presiza halo estudu komparativu (comparative study) hodi hare viabilidade entre mega projetu, sekarik gas husi Greater Sunrise seidauk mai iha TL. Estudu viabilidade ho komparativu importante hodi hare cost-effective investa iha projetu tasi mane ho investa iha projetu seluk hodi rezolve problema nasional, hamosu rendimentu sustentavel, loke kampu servisu, muda povu nia moris ba diak ho hasae kompetividade Timor-Leste nian iha tinan naruk. 

Ba hau, negosiasaun Greater Sunrise seidauk hetan progresu signifikativu. Iha tempu hanesan Akordu CMATS (Certain Maritime Agreement on the Timor Sea) hodi dezenvolve Greater Sunrise mos prazu liu ona. Atu lori Australia ba Tribunal Internasional presiza tempu naruk ho rekursu boot hodi settle isu nee. Maibe la signifika ita la bele halo. 

Iha situasaun la klaru (uncertainty) konaba Greater Sunrise, hau sujere, too ona tempu atu TL uza osan minarai efetivu, ho efisienti hodi estimula diversikasaun rendimentu nasional, hamenus dependensia ba minarai. Nunee ita tenki reforsa seitor produtivu, aumenta kompetividade timor nian (rekursu umanu kualidade, profesional ho relevante ho nesesidade nasional), profesionaliza servisu publiku ho aumenta partisipasaun seitor privadu iha dezenvolvimentu nasional nebee sustentavel hodi lori Timor-Leste sai husi natural resource based economy ba service based economy. Iha situasaun la serteza konaba Greater Sunrise, importante tebes Timor-Leste tenki dezenvolve ho hadia nia ekonomia ho seitor seluk hodi hasae "bargaining position" iha prosesu negosiasaun Greater Sunrise iha tempu mai. Se ita uza osan la efisienti no osan hahu mamuk iha kofre estadu ka iha federal reserve, ita nia pozisaun sei rentan (fragile) ho lemah (weak) hodi halo negosiasaun tanba ita presiza osan. Situasaun negosiasaun TL agora la bele hanesan ho situasaun negosiasaun TL iha tinan 2000 too 2002 nebee ema aperta ita aproveita ita nia ekonomia fraku no la iha osan hodi halao atividade publiku. 

Nunee hau suzere atu osan boot diak liu uza hodi hadia seitor edukasaun, rekursu umanu, ho hospital. Mos harii public library iha Dili ho distritu hotu, aumenta asesu internet ba eskola ho universidade sira. Halo refinaria skala kiik iha Pualaka ka Suai Lor ka Ailiambata hodi sai laboratoriu no sentru estudu ho formasaun minarai ho gas hodi tulun univ sira nebee agora iha estudu minarai (UNTL, UNDIL ho DIT). Fo bolsa estudu ba estudante sira nebee inan-aman kbiit laek hodi eskola too universidade. 

Hadia estrada Lospalos-Mota Ain, Dili-Suai, Dili-Betano, Dili-Ermera-Maliana-Suai, Dili-Baucau-Viqueque-Iliomar, Dili-Baguia-Uatucarbau, Dili-Manatuto-Natarbora, Lore-Beaco-Betano-Suai. Hadia ho aumenta aeroportu Dili, muda portu Dili ba Tibar ka Hera. Nunee movimentu komunidade, redus kustu ekonomia ho bele estimula investimentu direitu husi rai liur (foreign direct investment ka FDI).

Hadia produsaun kafe iha Ermera, Aileu, Ainaro ho Same. Hadia produsaun aifuan ho modo iha Aileu ho Ainaro, aumenta produsaun foos domestika, dezenvolve kapasidade peska hodi tulun Timor-Leste atinzi auto-sufisiensia iha aihan. 

Halo hotel ho convention center diak ida iha TL hodi tulun eventu nasional ho internasional no hadia fatin turistika hodi dada investimentu iha industria turismu. Maibe pre-kondisaun mak defini klaru titulu ho estatu rai nian hodi dada investimentu. Hadia bee moos ho eletrisidade ba komunidade hotu ho hadia tata kota ho landscape Dili hodi sai sustainable urban city. Halo rezervoar iha area Kaikoli hodi sai "green area" ho prevene inundasaun, no mos sai fatin hanesan disportu ho rekreativu. Halo uma susun ba komunidade sira nebee la iha kbiit hodi resetle komunidade no hela iha fatin dignu. Nunee ita bele iha oportunidade hodi hadia Dili hanesan sidade kapital, turismu ho komersiu. 

Reforsa kualidade univ sira iha TL hodi sai fatin formasaun kapital umanu, ho peskiza hodi aumenta produtividade ho kompetividade Timor oan nian, no prepara an tama iha ASEAN, profesionaliza servisu publiku via hadia kualidade servisu no reforma mentalidade funsionariu publiku hodi servisu diak, efetivu ho profesional. Profesionaliza servisu PNTL ho F-FDTL via hadia kualidade rekursu umanu, fasilidade, ekipamentu ho jestaun. 

Profesionaliza servisu judisiariu (tribunal, ministeriu publiku ho defensor publiku no tribunal das Contas) ho PNTL hodi hametin lei ba ema hotu (just and fair), hametin balansu relasaun entre instituisaun estadu via interpresaun judisial ho legal nebee diak, independenti no imparsial, hametin demokrasia, unidade nasional, kombate inefisiensia ho korupsaun nebee mosu husi abuzu poder.***

Estanislau S. Saldanha, Staf hanorin iha Dili Institute of Tecnology (DIT)
Artigu ne'e foti husi rede sosial facebook (FB) Estanislau Saldanha
https://www.facebook.com/Estanislausaldanha/posts/10200608232501737

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.