VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130520

PR Taur Matan Ruak - "Otas foun dezenvolvimentu no realizasaun sosial no ekonomika"

DISKURSU HUSI S. E. PREZIDENTE 
TAUR MATAN RUAK 
IHA KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU BA 
DALA 11 RESTAURASAUN INDEPENDÉNSIA NIAN 

Dili, Loron 20 Maiu 2013

Exelénsias. Bainaka sira ne’ebé hau respeita.

Povu doben Timor-Leste.

Ita hotu halibur, dala ida tan, hodi komemora aniversáriu 20 Maiu ba dala sanulu-resin-ida, ida-ne’e oportunidade ida ba ita atu hanoin kona-ba prioridade sira nasaun nian no mós kona-ba saida maka ita halo tiha ona.

Ha’u hato’o saudasaun ba Ita-Boot sira hotu no, liuliu, ba señór Prezidente Asembleia Nasionál nian husi Repúblika Demokrátika Saun Tomé i Prínsipe ne’ebé, iha tinan ne’e, mai hola parte iha ita-nia festa independénsia nian.

Povu Timor-Leste konsege alkansa vitória tanba ninia unidade no determinasaun, tanba povu ne’e prontu atu sakrifika buat hotu-hotu ba liberdade no soberania nasionál. 

Ita luta ho laran-metin hodi kaer rasik kuda talin iha dalan atu harii ita-nia futuru. Durante tinan 24 ita iha vizaun klara, nasionál, ne’ebé povu tomak nian, no ida-ne’e maka sai ita-nia matadalan. Vizaun ne’e halibur lider no povu, frente armada, frente klandestina no frente diplomátika. Ami uluk foin-sa’e, ita barak uluk foin-sa’e, maibé ita hatene haka’as an ho laran tomak, ho seriedade, la laran-rua, iha luta ba libertasaun.

Ba ita, nasionalizmu no liberdade hori uluk sempre sai nu’udar instrumentu atu dezenvolve sosiedade, halakon kiak, hadi’ak kondisaun moris no kria Nasaun ne’ebé la’o iha dame nia laran, ne’ebé seguru no riku liu.

Ida-ne’e maka knaar ne’ebé agora iha ita-nia oin. Ita tenke hatene hatutan ba joven sira ezemplu sakrifísiu, serbí nasaun, laran-metin nafatin iha luta ba soberania nasionál, no lisaun seluseluk ne’ebé Istória hanorin ba ita durante dékada hirak ikus ne’e.

Ha’u hahi’i Kreda Katólika, ita-nia Amo bispu sira, padre no madre sira, ne’ebé – ho liafuan no hahalok – apoia ita iha luta ba independénsia, hatudu aten-barani, no fahe sakrifísiu ho ita. Identidade Timór nian inklui rezultadu husi hahalok patriótiku ne’e husi membru barak Igreja nian. Ohin loron, Igreja hala’o atividade importante iha área oioin apoiu sosiál nian no mós, en-jerál, iha konstrusaun nasionál. Timoroan sira iha konfiansa katak Igreja sei kontinua kontribui nafatin ba esforsu nasionál hodi hadi’ak edukasaun, hadi’ak protesaun ba grupu vulneravel sira, no fó-hanoin ba ita kona-ba valór sira hanesan simplisidade, onestidade no serbisu ba ema hotu nia di’ak. Ha’u hato’o obrigadu ba ema hotu ne’ebé serbisu atu proteje ita-nia maun-alin sira-ne’ebé kiak no kbit laek. 

Ita selebra aniversáriu restaurasaun independénsia nian ne’e momentu ne’ebé nasaun tama ona iha otas foun dezenvolvimentu no realizasaun sosiál no ekonómika nian. Serbisu hamutuk hodi harii nasaun konforme ita-nia mehi maka omenajen di’ak liu ne’ebé ita bele fó ba eroi sira libertasaun nasionál nian. 

Iha tinan kotuk, ita hakat ho pasu importante oioin hodi hametin Estadu demokrátiku no estabilidade. Povu hili Prezidente Repúblika foun no Parlamentu Nasionál foun. 
Eleisaun hirak-ne’e hetan partisipasaun maka’as husi eleitór sira no hamosu rezultadu ne’ebé klaru. Ha’u fó pose ba Governu foun. 

Iha situasaun polítika mós ita haree lao diak no nakuno ho dialogo no buka akordu. Diferensa polítika sira importante tebes atu ajuda dezenvolve sosiedade no debate polítiku ajuda ita atu hetan dalan ba unidade iha asaun, no kontribui atu inklui ema hotu-hotu nia esforsu iha serbisu ba ekonomia foun no ba sosiedade ne’ebé dinámiku liu.

Ha’u hahi’i forsa polítika sira-nia konverjénsia – iha parte governu no opozisaun nian – hodi apoia Orsamentu Estadu, ne’ebé prevee investimentu estratéjiku oioin. 

Ha’u hahi’i atitude konstrutiva husi governu no opozisaun, ne’ebé mosu liuliu tanba atitude no vizaun husi ita-nia Maun Boot sira Xanana Gusmão no Mari Alkatiri. Ha’u hahi’i señór eis primeiru-ministru tanba nia aseita dirije implementasaun projetu rejiaun ekonómika Oekusi nian. Ha’u hakarak hatete ba nia katak nia iha Prezidente Repúblika nia apoiu hodi hala’o knaar nasionál ne’e. Kondisaun iha ona atu – ita hotu hamutuk – dudu ba oin hodi fó impulsu foun, maka’as tebes, iha diresaun ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku.

Povu doben Timor-Leste nian.

Prioridade sira-ne’ebé ha’u temi tiha ona inklui aumenta Estadu nia prezensa iha rai-laran tomak; kria polu dezenvolvimentu iha fatin-fatin; moderniza infraestrutura; no dezenvolve setór produtivu.

Ita-nia nasaun preparadu atu avansa maka’as iha implementasaun polu boot rua ba dezenvolvimentu rejionál: projetu Tasi-Mane no projetu ba rejiaun ekonómika espesiál Oekusi nian. Projetu seluseluk sei tuir mai, iha rejiaun seluk. 

Ita sei estimula dinamizmu ekonómiku foun iha komunidade lokál sira nia let, atu hamosu empregu, integra foin-sa’e sira iha konstrusaun nasionál, kria kondisaun sira atu dezenvolve inisiativa privada família nian no aumenta, gradualmente, família sira-nia rendimentu.

Timor-Leste tenke kontinua fó atensaun ba dezenvolvimentu Agrikultura no Peska no ba oportunidade ba esplorasaun sustentavel rekursu naturál sira-nian. Agrikultór sira-nia serbisu fundamentál atu aproveita kompletamente rikusoin nasionál, aumenta seguransa ai-han no hamenus dependénsia husi rai-li’ur.

Ita mós presiza aparellu Estadu ne’ebé efisiente atu bele hala’o ba oin prioridade nasionál dezenvolvimentu nian. Ita tenke serbisu atu hadi’ak lailais kualidade Administrasaun Públika nian. 

Estadu seidauk to’o iha fatin hotu-hotu iha rai-laran no ita tenke konsege lori servisu públiku sira, lailais konforme posivel, ba distritu sira hotu. Ita tenke garante servisu sira ho kualidade di’ak liután. 

Instituisaun sira Estadu nian eziste atu serbí sidadaun sira. Ita tenke halo reforma ne’ebé presiza atu fó prémiu ba sira-ne’ebé dedikaan tebes atu serbisu ba nasaun, atu aumenta rigór iha implementasaun projetu sira-nian no atu asegura kualidade iha infraestrutura no iha ezekusaun orsamentál. 

Ita tenke rigorozu no investe iha kualidade tanba projetu ladi’ak, obra ne’ebé la iha kualidade halo ita lakon tempu no osan de’it.

Dezenvolvimentu rekursus umanus, iha Administrasaun Públika no iha nasaun en-jerál, presiza hakat liu tan ba oin. 

Administrasaun nia serviço tenke avalia bazeia ba méritu. Servisu sira nia la’lao tenke avalia bazeia ba kualidade. Funsionáriu sira tenke hetan prémiu se sira kumpre objetivu ne’ebé estabelese tiha ona no tenke hetan responsabilizasaun bainhira sira la kumpre objetivu sira-ne’e.

Ita tenke hamenus gasta osan iha fatin ne’ebé la dun importante, aumenta investimentu iha setór estratéjiku, no serbisu hodi aumenta reseita Estadu nian, ho dezenvolve setór ekonómiku sira seluk, hodi kria baze sustentavel ba futuru.

Kualidade Educação no kualidade servisu Saúde nian tenke reforsa no dezenvolve. Servisu sira-ne’e estratéjiku ba objetivu hodi halakon kiak, aumenta produtividade nasionál no prepara joven sira ba ekonomia foun, ne’ebé bazeia ba informasaun no ba matenek. Asaun responsavel no efikás administrasaun nian esensiál ba ita atu alkansa meta nasionál ba dezenvolvimentu.

Timor-Leste kontinua hakle’an ninia integrasaun internasionál, ho rezultadu di’ak. Timor-Leste reforsa ninia prestíjiu internasionál tanba susesu hirak-ne’ebé alkansa iha tinan hirak ikus ne’e.

Parseria metin ne’ebé ita estabelese ho Nasoins Unidas mós susesu, ne’ebé komunidade internasionál rekoñese. 

- UNMIT kumpre tiha ona ninia mandatu no ita-nia nasaun iha kondisaun di’ak liu ona atu hakle’an ninia integrasaun internasionál no relasaun amizade no kooperasaun ho nasaun hotu-hotu, liuliu ho nasaun belun no nasaun viziñu sira. 

- Ita kontinua serbisu badinas atu prepara adezaun ba ASEAN. Prosesu ne’e hetan progresu no, agora daudaun, hetan apoiu husi nasaun membru sira organizasaun nian. 

- Timor-Leste nia asaun iha g7+ mós pozitivu tebes. Ita harii daudaun relasaun foun ho parseiru dezenvolvimentu sira. 

- CPLP fó konfiansa ba ita-nia nasaun atu kaer prezidénsia organizasaun nian iha 2014 – 2016.

Kona-ba Guiné-Bisau, ha’u hakarak temi dezenvolvimentu pozitivu sira ne’ebé halo ita laran-ksolok, inklui hafoun mandato Nasoins Unidas nian, progresu iha prosesu formasaun governu inkluzivu ho perspetiva foun ba realizasaun eleisaun no normalizasaun demokrátika iha nasaun ne’ebé maun-alin ho ita iha CPLP. 

Ha’u kontente tanba timoroan ida maka sai Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian. Timor-Leste manifesta nia solidariedade tomak ba ita-nia maun-alin sira Guiné-Bisau no ita-nia dezeju ba susesu iha prosesu ne’ebé la’o daudaun.

Ita-nia nasaun la’o daudaun iha momentu espesiál, istóriku, ne’ebé fó oportunidade ba ita atu hatak ba futuru no moderniza ita-nia sosiedade – la haluha mos hametin ita-nia identidade hodi aproveita valór sira-ne’ebé di’ak husi ita-nia tradisaun. 

Timoroan sira hotu tenke partisipa atu halo ita-nia sosiedade no ita-nia nasaun sai di’ak liután.

Ha’u laran-ksolok tanba esforsu ne’ebé ita halo daudaun ba inkluzaun sosiál ba timoroan sira hotu, kontra diskriminasaun hotu-hotu, no uluk liu kontra diskriminasaun hasoru feto no hasoru grupu sosiál vulneravel sira. 

Promosaun ba feto indispensavel ba dezenvolvimentu nasaun nian. Feto ne’ebé ativu iha sosiedade no iha nivel eskola aas bele kontribui mos ba sosiedade ida saudavel no haksolok liu. 

Partisipasaun feto ne’ebé eleitu ba Parlamentu Nasionál maka’as no entre sira ne’ebé aas liu iha Ázia. 

Parlamentu Nasionál mós nu’udar ezemplu ne'ebé área seluseluk sosiedade nian bele banati tuir. Feto sira-nia kontribuisaun ba sosiedade seidauk valoriza didi’ak. 

Violénsia doméstika no abuzu seksuál kontinua ezije ita hotu nia atensaun no tenki hasai medidas maka’as hodi proteje vítima sira. Ha’u hahi’i feto no mane sira ne’ebé kontribui ba protesaun ba vítima violénsia nian. 

Ha’u hakarak hato’o apoio espesiál tebes ba organizasaun Casa-Vida, ne’ebé halo serbisu di’aktebes hodi fo protesaun ba labarik no feto ne’ebé vítima husi violénsia no abuzu sexual. Ha’u apela ba sosiedade tomak atu hotu combate kontra situasaun ida ne’e.

Atu hakotu, hau agradece timor oan tomak, ba órgaun sira Estadu nian, ba apoiu ne’ebé Ita-Boot sira fó ba Prezidente Repúblika iha tinan dahuluk iha ha’u-nia mandatu. Dezafiu sidauk hotu, sidauk remata, Prezidente Repúblika hein nafatin Ita-Boot sira nia apoiu no tulun atu hasoru dezafiu sira-ne’e.

Maromak haraik tulun ba ita no proteje ita-nia rain.

Prezidente Republika
Taur Matan Ruak

Hare diskursu iha:




Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.