VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130531

Lia fuan badak ba Serimonia Inaugurasaun Ponte Comoro II

S.E. Sr. Primeiru Ministru, Kayrala Xanana Gusmao
S.E. Vice Primeiru Ministru, Sr. Fernando Lasama de Araujo;
Senhores Reprezentantes husi Korpu Diplomatiku sira nebe presente iha ne’e;
Reverendíssimu Pároku Komoro;
Administradores Distritu no Sub Distritu sira,
Autoridade Lokal i Komunidade tomak,
Konvidadu sira,
Senhoras i Senhores.

Tinan kotuk, iha loron sia fulan Setembru tinan 2012 ita halo lansamentu primeira pedra ba konstrusaun Ponte Komoro II. Liu tiha loron atus rua hitunulu (270 calender days), ohin ita halibur hikas iha ne’e hodi sai sasin ba inaugurasaun Ponte Komoro II nebe prontu ona atu simu movimentasaun ema no sasan sira tama sai sidade Dili nee mai husi loromonu.

Ponte Komoro II nebe hari’i ho ninia naruk hamutuk metru atus ida walunulu (180M) ho tipu konstrusaun betaun armadu (Concrete Girder Segmental), ho gasta ossan ho montante hamutuk Dolar Amerikanu Tokon Walu Rihun Atus Hitu Limanulu Resin Walu (USD 8,758,085.04) sei tulun hodi fo solusaun ba problema tráfiku nebe husi loron ba loron sai dezafiu boot ba ita hotu iha kapital Dili.

Konvidadu ho maluk sira hotu mak hau respeita,

Husi estrutura nebe ita hotu sai sasin lor-loron durante periudu konstrusaun Ponte Komoro II hatudu duni kualidade nebe diak no tuir duni padraun tekniku konstrusaun ponte nian.

Tamba ne’e, lori Ministeriu Obras Publikas nia naran, hau apresia no agradese teb-tebes Empreza Konstrutora WIKA husi Indonesia nebe hatudu duni sira nia espesialidade iha konstrusaun ponte nian hodi nune’e sira bele kompleta konstrusaun Ponte Komoro II tuir duni tempu nebe determina iha kontratu laran.

La haluha fo mos apresiasaun boot ba Konsultadoria teknika DETILE nebe tau matan ba obra ida ne’e hodi asegura kualidade tuir padraun tekniku konstrusaun ponte nian.

La haluha fo mos apresiasaun boot ba tekniku sira hotu Ministriu Obras Publikas nian, liu-liu husi ADN, tamba ho jestaun ida nebe diak em termus kontratu nian, tempu, nune’e mos akompanhametu nebe sufisiente bele halo projetu ida ne’e hetan susesu iha ninia implementasaun.

Ministeriu Obras Publikas iha kompromisu nafatin atu kontinua hadi’a no hari’i infra-estruturas estrada ho ponte hodi nune’e bele fasilita dezenvolvimentu ekonomia i sosial povu Timor-Leste nian tuir mehi nebe haktuir tiha ona iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional.

Tuir planu Governu nian, iha tinan 2014 sei hari’i tan ponte sorin balu nebe sei hari’i paralelu ho Ponte Komoro II. Neneik ba neneik ita estabelese dadaun ona infra-estruturas iha setor transporte nian ho kualidade diak, nune’e ita mos bele prepara an dadaun ona hodi kompleta tan infra-estruturas bazikas sira seluk hodi bele hatan ba nesesidade ita nia povu nian no nesesidade ita nia rain nian molok hakat ba oin hodi sai membru nasaun sira iha Sudeste Aziatiku nian.

Konvidadu no maluk sira hotu mak hau respeita,

Hau lori biban ida ne’e hakarak hato’o ba imi hotu katak, la kleur tan, hafoin Tribunal de Kontas haraik tiha vistu ka aprova tiha Kontratu sira ba Konstrusaun Estrada Dili-Liquisa ho Tibar-Gleno tuir lei nebe estabelese tiha ona, nune’e iha Tinan 2015 ita sei iha estrada Dili-Mota Ain ho Dili-Gleno ho kondisaun diak.

Konvidadu no maluk sira hotu mak hau respeita,

Hau mos hakarak lori biban ida ne’e hodi klarifika ba publiku tomak katak notisia nebe fo sai iha Timor Post horseik kona ba Empreza Construtora San Jose hala’o obra ba Rehabilitasaun Estrada Dili-Liquisa la iha kualidade, ne’e la los. De faktu obra ne’e seidauk hahu, tamba dadaun ne’e Kontratu nebe assina entre Empreza Construtora San Jose ho Ministeriu Obras Publikas sei iha hela prosesu avaliasaun husi Tribunal de Kontas Timor-Leste nian. Empreza sei hahu hala’o projetu ne’e bainhira Tribunal de Kontas fo ona vistu katak prosesu hotu nebe hala’o to’o assina kontratu tuir duni regra aprozionamentu nian.

Lori biban ida ne’e hau mos hakarak husu ba media sira hotu atu konfirma didiak informasaun molok fo sai ba publiku, tamba publiku iha direitu atu hetan informasaun nebe lolos. Maski nune’e hau kontinua hato’o hau nia apresiasaun boot ba media lokal hotu ba imi nia esforsu tomak hodi fahe informasaun ba publiku.

Hau iha esperansa nafatin katak, husi esperiensia ita boot sira sei sai matenek liu tan hodi hala’o ita boot sira nia knar ho responsabilidade.

Mai ita hamutuk servi ita nia povu tuir knar ida-idak nian ho laran badinas ho responsabilidade ba futuru Timor-Leste nebe ita hotu hakarak.

Obrigadu wain ba ita boot sira nia atensaun.

Dili, 30 de Maio 2013.

Eng. Gastão Francisco de Sousa
Ministro Obras Públikas (MOP)

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.