VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130411

PROBLEMA NE'EBE TASI TOLU HASORU

  • Konstrusaun Uma Privadu iha Tasi-Tolu Ameasa Ekosistema Lagoa ho Meiu Ambiente zona envolvente.
Tasitolu "Peace Park" was designated in 2002 because of its cultural and historical importance. 
Victor Tavares*)
Depois de tinan 10 Ukun an Timor-Leste seidauk iha ninian Planu Diretoriu Urbanistiku ida ne’ebe define modelu ideal ida ba kapital RDTL Díli. Haree ba realidade konstrusaun uma iha Díli laran sabraut, ema sira ne’ebe iha kbiit atu harii uma halo uma tuir ida-idak nian hakarak. Uma ka loja foun ruma mosu iha Díli laran, liu-liu iha dalan prinsipais hirak nian ninin mosu sabraut, balun ba oin balun ba kotuk la alinha ho uma hirak seluk ne’ebe iha nanis ona. Haree ba realidade ne’e preokupadu tebes kona ba oin sa Díli tinan 20 ka 30 mai. Maibe seidauk tarde no mos ida ne’e hanesan dezafiu ida ba enjenheirus civis no arkitetus Timor oan sira atu oin sa projeta formatu sidade Díli ba tinan hirak tuir mai oin sa.

Tuir loloos estadu tau ona Planu Diretoriu ida hahu kedan agora kona ba konstrusaun edifisius ka uma iha sidade Díli, hodi nune’e evita ema halo uma arbiru tuir nian hakarak. Estadu labele husik hela ema sira harii uma arbiru maibe to’o tempu ida estadu tenke hasai osan hodi selu indeminizasaun bainhira estadu presiza hodi hasai ema husi fatin ruma. “Diak liu prevene du ke kura maibe ho kustu boot ne’ebe estadu tenke selu”.

Sidade Rio de Janeiro, iha Brasil ne’ebe famoza tebe-tebes iha mundu tomak, Arkitetu Oscar Niemeyer dezenha sidade Rio ne’e iha tinan 70 liu ba, bainhira nia hahu ninian karreira nudar arkitetu, hahu husi transformasaun bairro ba sidade, to’o ohin loron sai destinu ba turismu mundu tomak ninian. Arkitetu Óscar Niemeyer moris iha tinan 1907 no mate iha 2012 ho tinan 104. Óscar Niemeyer primeiru arkitetu manan Pritzker, Óscar arkitetura nian.

Ne’eduni, sidade Díli presiza urjente arkitetu ida sai patrosinador ka sai aman ka inan arkiteta diak ida ne’ebe bele hakiak no trata sidade Díli sai furak no famoza iha mundu.

Se lae mak, hanesan Lagoa iha Tasi-Tolu ninin hirak ne’e mosu uma privadu, balun remata ona balun tan hahu harii dadaun, maibe governu seidauk halo reasaun ruma kona ba buat hirak ne’e no husik hela deit.

Kestaun mak ne’e será ke ema sira ne’ebe halo uma iha lagoa ninin sira ne’e na’in ba espasu hirak ne’eba ? Se ema sira ne’e na’in ba rai ka lagoa hirak ne’eba, sira hetan lejitimidade husi se no hori-bain-hira?

Tanba sa Ministério Administrasaun Estatal no Ordenamentu Território la fo atensaun ba problema konstrusaun uma privadu hirak iha lagoa Tasi-Tolu ninin ?

Governu nian planu ba Tasi-Tolu saida iha longu prazu ?

Tuir ha’u nian hanoin, diak liu Governo tenke bandu ona ema harii uma iha lagoa tolu nian ninin ho ojetivu atu preserva ekosistema lagoa nian no meiu ambiente iha Tasi-Tolu. Tasi –Tolu presiza konserva didiak no Governu tenke tau hanesan zona protejida hodi aban bairua sai Parke Sidade Díli nian. Triste tebe-tebes haree Tasi-Tolu sai fali bairro de lagoa.

Oin sa Timor-Leste dada ema estranjeirus mai ita nian rai hodi bele dezenvolve setor turismu no hasa’e reseita não-petrolifera ba kofre Estadu, se ita lahatene hadia didiak kapital Díli sai furak liu tan. Harii uma tuir linha, la’os balun harii tama, balun harii sai, uma belit malu, kleuk tun kleuk sa’e no sst.  

Tasi-tolu tenke sai Parke ka Jardim  Sidade ida ne’ebe furak, tanba fatin ne'e bele sai mos OBJETO/Obyek Turistiku ne'ebe potensial ba kapital Timor-Leste nian maibe tenke halo buat ruma ne’ebe diak ka impaktu pozitivu ba meiu ambiente iha zona ne’eba, economicamente benefiku no mos kulturalmente preservada lagoas Tasi-Tolu ninian orijinalidade. 

Ne’eduni estadu bele halo investimentu hodi trata didiak Tasi-Tolu ho nian zona envolvente, sai zona protejida. Tanba, se Estadu husik hela ema harii uma iha ninin-ninin hirak ne’eba hanesan agora, lahatene Tasi-Tolu sai oin sa ho konsekuensia husi hahalok ema nian, hakiak balada no mos implikasoins seluk-seluk ne’ebe afeta direta ka indireta ba zona envolvente.

Se bele karik, Governu servisu hamutuk entre Ministeriu Administrasaun Estatal e Ordenamento do Território, Ministério do Comercio Indústria e Ambiente ho Ministério do Turismo, no Fundasaun Haburas, hodi promove Tasi-Tolu sai Parque Nacional da Cidade de Díli. 

*) Editor FH

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.