VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130311

Liberdade Expressão Liu Husi Imprensa Escrita

“Controvérsia entre koalia versaun oral no interpretasaun”

Victor Tavares*

Iha aspetu rua mak fo influensia no kondisiona ema ruma koalia. Ba dala uluk, bainhira ema ruma koalia, tanba iha buat ruma mak halo nia koalia ho espontânea (la prepara saida mak nia atu koalia). Ida fali ema ne’ebe koalia tanba motivu ruma maibe buat ne’ebe nia koalia sai prepara tiha ona lia-fuan pur lia-fuan (premeditado).

Ne’eduni, ema seluk ne’ebe interpreta ema nian koalia, literalmente la hanoin ka  la fo atensaun ba aspetu espontaneidade no premeditado ne’e. Nune’e dala barak ema ne’ebe rona ema seluk koalia, nia deskreve saida mak rona tuir ninian interpretasaun ou jornalistas balun hakerek saida mak sira rona ho sira nian tilun, hakerek tuir saida maka sira rona, la interpreta tuir saida mak ema hakarak hato’o.

Ezemplu simples no dala barak akontese hanesan lia-fuan “afiliasaun” ne’ebe literalmente signifika apoiantes husi partidu ida ba fali partidu seluk, jornalistas balun hakerek no hatun iha jornais tal e qual sira rona husi membru grupu ruma halo deklarasaun iha tempu kampanha, hanesan lia-fuan afiliasaun sai fali “afaliasaun ka avaliasaun” ne’ebe ema temi. Ne’e hatudu, ou tanba ladun hatene lia-fuan afiliasaun ne’e saida ou la hatene sentidu husi lia-fuan ne’e rasik, nune’e susar tebes ba nia atu interpreta.

Relasiona ho Hakerek opiniaun husi Senhor Alberico da Costa Júnior ne’ebe hatun iha pajina Opiniaun, iha Independente, Edisaun Segunda Feira loron 11 fulan Marsu 2013, iha pajina 10.

Liu husi meiu hanesan, uluk nana’i hakarak hato’o kumprimentus ba Senhor Alberico da Costa Júnior no mos ba leitores Independente sira hotu.

Nu’udar ema ne’ebe besik liu no mos servisu hamutuk ho Senhor Fernando La Sama de Araújo, atual Vice Primeiro-Ministro, ha’u mai liu husi meiu ida ne’e, atu hato’o esklaresimentu tuir situasaun ne’ebe iha hodi nune’e hatur sasan ne’ebe loos iha ninian fatin.

Ha’u respeita tebes Senhor Alberico nian opiniaun, tanba ida ne’e maka dalan diak hodi fo moris ba vida demokratika no ida ne’e ninian direitu atu hato’o ninian opiniaun pessoal tuir ninian observasaun no mos ninian interpretasaun kona ba kazu Ministra Finansas nian, ne’ebe karik oras ne’e iha ona prosesu justisa nian laran.

Ha’u respeita ema hotu nian hanoin no fo sai sira nian opiniaun, tanba nu’udar Timor oan ida ne’ebe mos iha espiritu kritiku, ha’u mos fo ona ha’u nian kontribuisaun atu haburas demokrasia iha Rai Doben ida ne’e liu husi hakerek no hato’o hanoin ka opiniaun pessoal durante tinan sanulu resin desde Timor-Leste restaura Independensia.

Ba sa,  ha’u hatene katak, imprensa hanesan instrumentu ida ne’ebe forte no iha kbiit atu kontrola orgaun soberanus hirak ne’ebe iha nian poder desizaun lori povu nian baran kona ba intereses Estadu ho Nasaun nian iha estadu de direitu no demokratiku nian laran.

Maibe, ha’u hakarak hato’o deit katak opiniaun pessoal husi Senhor Alberico da Costa Júnior, mos la reprezenta “esclarecimento claro e cabal do caso” ba opiniaun publika nem reprezenta ema hotu nian hanoin no interpretasaun kona ba pozisaun Senhor Vice Primeiro-Ministro nian iha kazu Senhora Emília Pires.

Tal como ha’u em geral, babain ona hatun opiniaun pessoal liu husi media jornal, ne’e opiniaun pessoal, nune’e opiniaun pessoal Alberico la reprezenta nem mobiliza jornalista Timor oan hotu ka ema besik um milhaun nian hanoin tuir ninian interpretasaun hodi bele hamate karakter (membunuh karakter) atual Vice Primeiro-Ministro La Sama nian. 

Liu husi meiu ida ne’e mos ha’u hakarak esklarese ba publiku katak, atu koalia nu’udar pessoal ka nu’udar membru Governu, La Sama nunka koalia aat imprensa nein buka hamate imprensa ho ninian poder nu’udar Vice Primeiro-Ministro. Tanba, nia mos hatene moris ne’e dinâmico no mos siente katak nia iha konjuntura politika em movimento no mudansa natural iha prosesu rekonstrusaun nasional nian laran. Ho nune’e jerasaun foun kontinua fiar an no servisu hamutuk ba fortifika liberdade imprensa no la pesimista atu lori dezenvolvimentu nasional ba oin pós jerasaun 75. Tanba, Maubere nian oan nunka rende ba difikuldades maibe ho korajein mak enfrenta dezafius hodi vense. Jerasaun foun la iha razaun atu alarme kona ba futuru sistema estadu no demokrasia iha Timor-Leste.

Kona ba mal entendimentu entre imprensa ho Vice Primeiro-Ministro kona ba deklarasaun VPM nian relativa kazu Ministra Emília, maibe publiku bele fiar katak Senhor Vice PM La Sama nunka hakarak defende ema se deit mak halo korupsaun. Nune’e mos iha kazu Ministra Emília Pires, Vice Primeiro-Ministro seidauk hatete katak Ministra Finansas la halo korupsaun, mas sim, nia (VPM) desafia ba jornalistas sira atu hatudu provas bainhira denunsia Senhora Emília Pires MF halo favoresimentu osan estadu nian ba nian laen.

Tanba, se ita hotu fiar ba Justisa no ita hotu hakarak Justisa iha RDTL iha kbiit aas liu iha poder hotu-hotu nian leten, maka iha estadu de direitu no demokratiku ida ne’e nian laran, justisa nian naroman sei leno hatudu dalan ba kazu Ministra Finansas nian se karik nia (MF) halo duni favoresimentu osan Estadu nian ba nian laen, hanesan jornalistas sira denunsia sai ona, maka Tribunal sei kondena nia, maibe se provas ne’ebe jornalistas sira kaer hanesan matéria ba akuzasaun karik la sufisiente tuir kriteriu akuzasaun iha kodigu prosesu penal husi tribunal, maka liu husi naroman justisa nian mos karik Senhora Emília Pires (MF) bele lori fali jornalistas sira ba tribunal, ne’e depende se mak sala no se mak los, no mos depende ita atu pratika sistema de direitu demokratiku no justisa ba ema hotu ne’e oin sa.

Maibe ha’u fiar katak justisa sei la’o ho nian ain rasik, hodi nune’e ita hotu fo kredibilidade boot liu tan ba sistema separasaun do poder ezistente entre justisa, lejislativu, no ezekutivu.

Se karik eziste iha pratika, iha injerensia husi poder seluk-seluk ba Tribunal iha kazu seluk-seluk maka ne’e hatudu katak, sektor judisial mak sei fraku no seidauk iha kbiit atu hakat no la’o ho nian ain rasik. Entaun presiza haree didiak sektor ida ne’e no buka atu hadia diak liu tan.

Fo hatene mos ba publiku katak demokrasia sei la mate tanba povu Timor tomak mak fo moris ba demokrasia, povu Timor mak hakarak moris iha demokrasia tanba lakohi ona moris tuir ukun na’in ditador nian hakarak hanesan iha rejime ditador Soeharto nian ukun no depende ba ita tomak demokrasia iha Timor atu moris ho buras ka namlaek to’o mate.

Demokrasia iha Timor-Leste la’os imposição husi orgaun soberanu ruma ka ema individu ruma lae, maibe ita hotu mak hakarak moris tuir demokrasia.

Ita tenke iha hanoin ne’ebe pozitivu, labele iha espiritu pesimista tanba iha era globalizasaun la presiza ona hamosu no sosializa fali espiritu pesimista no fatalista ba opiniaun publika.

Rejime militar no ditador ne’e pertense pasadu, la merese hamoris hikas hanoin iha publiku nian hanoin ka hanoin atu governante ruma implementa sistema rejime militar no ditador iha sekulu 21 nian laran iha Timor-Leste, lae.

Atu fo mos hanoin ba Senhor Alberico katak komunismu ne’e buat seluk ida. Iha países do Leste ka iha Kuba ho sistema komunismu mos iha liberdade imprensa, embora iha buat balun ne’ebe sensível liu ba ukun nain sira no mos sistema seguransa interna ba rai hirak ne’e nian laran, tenke liu husi prosesu sensura. Se iha sistema komunismu la iha liberdade imprensa karik, oras ne’ee funu “guerra fria” iha mundu komunikasaun sosial halo mout ona estadu balun nein jornalistas husi rai demokrasia bele tama ba Rússia ka Kuba.

Konkluzaun, katak atual Vice Primeiro-Ministro fo sai ona ba publiku no esklarese ona kona ba ninian deklarasaun ne’ebe sai polemika liu husi komunikadu iha loron 4 fulan Marsu 2013 liu ba.

 Vice Primeiro-Ministro, La Sama seidauk defende ka seidauk hatete ba publiku katak Ministra Emília Pires la halo korupsaun.

  •  La Sama seidauk konsidera Jornais hanesan lixu maibe interpreta sai fali lixu.
  •  La Sama, Vice Primeiro-Ministro seidauk akuza jornalista simu subornu maibe VPM nian ezemplificação interpreta sai fali Vice PM hato’o akuzasaun.
  •  La iha evidensia Liberdade Imprensa iha Timor-Leste Ameasada.
  •  Situasaun mal entendimentu ne’e hanesan desafio boot ba imprensa nasional, liu-liu jornalistas sira atu sai kredivel no profissional liu tan.
  •  Mai ita hotu hamutuk, fo liman ba malu iha esforsu hodi kombate no prevensaun korupsaun.


*) Sidadaun

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.