VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130209

DEKLARASAUN POLITIKA

DEKLARASAUN POLITIKA
BANCADA PARLAMENTAR DO PARTIDO DEMOCRATICO
BA ORSAMENTO GERAL DO ESTADO 2013
IHA PARLAMENTU NASIONAL

4 Fevereiru, 2013

Exmo. Sr. Presidente do Parlametu Nasional,
Exmo. Senhor Primeiro Ministro
Maluk deputado sira, Membru guvernu, entidade hot-hotu, no povu Timor-Leste tomak, mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Hari Nasaun Hosi Baze”

Prinsipiu politiku Kaer Metin Ukun Rasik An, no vizaun politika Hari Nasaun hosi Baze, mak nudar prinsipiu no vizaun politika hosi Partido Democratico, atu dezenvolve no hametin instituisaun estadu hodi hadi’a povu no nasaun nia moris diak.

Ho hanoin atu inspira ita hotu nia determinasaun politika, maka Bancada Parlamentar do Partido Democratico, hahu nia deklarasaun politika ida ne’e, ho lia fuan matenek sira nian, hodi dehan: Atu hetan susesu bot iha ita nia misaun, ita lahos deit halo asaun, maibe tenki iha mos mehi ida; ita lahos deit halo planu, maibe tenki iha mos fiar ida.

Ho razaun ida ne’e, maka Bancada Democratica fiar katak, atu kaer metin prinsipiu ukun rasik an, no hamoris esperansa ba vizaun hari nasaun hosi baze, ita hot-hotu tenki iha mehi ida, iha fiar ida no iha asaun ida, iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

Mehi ba nasaun nia moris diak, hodi transforma Timor Leste sai nasaun ho rendimentu mediu-altu, iha dezenvolvimentu setor ekonomiku no setor interligadu sira seluk. Mehi atu Timor oan hot-hotu, moris ho seguru, dame no hakmatek, saudavel, matenek, no prosperu, hodi hakat ba iha mundu sivilizasaun.

Atu realiza mehi hirak ne’e, ita tenki iha fiar ida, ba Planu Estratejiku de Dezenvolvimentu, no planu asaun anual 2013, banune, bele materializa preokupasaun no nesesidade nebe ita hotu rona, hare no halibur, iha ita nia agenda politika, durante tinan 2012 liu ba.

Hodi tau iha neon no laran, mehi no fiar nebe haktuir iha leten, maka Bancada Democratica, haklaken nia determinasaun politika katak, Partido Democratico, simu no aprova programa no orsamento ba tinan 2013.

Exeselensias:

Partido Democratico nia determinasaun politika, hodi aprova programa no orsamentu 2013, mosu ho razaun hirak tuir mai;

1). Planu asaun anual 2013, nudar materializasaun hosi Planu Estratejiku de Dezenvolvimentu no planu tinan lima, nebe sai hanesan mehi ida, fiar ida no asaun ida, hosi governu Koligasaun atu hari no hametin instituisaun geral do estado, no hadi’a povu nia moris diak.

2). Bancada Democratica konklui katak, politika ba governasaun hosi koligasaun, nudar kontinuasaun politika AMP, nebe tau prioridade politika, ba reforma jestaun administrativa estadu nian. Politika reforma jestaun administrativa, implementa liu hosi dalan: Reforma jestaun finansa publika, halo auditoria komprehensivu ba impostu minarai, fornese dokumentu orsamental, hodi hatudu transparensia kona ba politika governu nian, hadi’a jestaun despeza, implementa politika transparensia, liu hosi kriasaun portal transparensia online, aprovizionamentu elektroniku, no hadi’a analize, halo revizaun no efisensia ba despeza.

3). Bancada Democratica fiar no kaer metin nia kompromisu politiku, atu hadi’a povu nia moris diak, liu hosi politika inovasaun iha setor oi-oin, hodi hamosu Fundu Infrastrutura no fundu dezenvolvimentu Kapital Umanu, nebe estabelese iha AMP nia ukun. Bancada Democratica fiar katak, ho fundu infrastrutura ne’e, bele ona responde nesesidade povu no nasaun nian, ba infraestruturas estratejikas, nudar fundasaun ba dezenvolvimentu instituisaun estadu. Nune mos, ho fundu dezenvolvimentu kapital humanu, bele ona hahu politika forma ema sai ema, iha area spesifiku oi-oin, banune, bele hadi’an no hasa’e kualidade intelektual Timor oan sira nian, hodi bele kompete iha mundu modernu, nebe iha dizafius, kompetitividades no komplexidades oi-oin. Bancada Democratica mos fiar katak, ho infraestrutura bazikas instaladas no kualidade intelektual avansadu, maka Timor oan sira, gradualmente bele kore an, no hases an hosi ki’ak no mukit, nebe ita hotu preokupa ba.

Exeselencias:

Ho hanoin atu fo neon na’in no matan moris ba governu koligasaun ida ne’e, maka Bancada Democratica husu ba Primeiro Ministro no ministro sira hotu, atu fo konsiderasaun ba preokupasaun hirak tuir mai ne’e;

1). Bancada democratica preokupa teb-tebes, ho politika distribuisaun rekursu finanseiru estadu nian, ba dezenvolvimentu no fortalesimentu orgaun soberano hat; Presidensia da Republika, Parlamento Nasional, Governu no Tribunal, no mos, instituisaun estadu sira seluk. Durante audiensias publikas no diskusaun iha komisaun sira, Bancada Democratica rejista lamentasaun no preokupasaun bar-barak, kona ba distribuisaun envelope fiskal, nebe la reflekte dezenvolvimentu no fortalesimentu institusional, orgaun soberanu hirak nebe haktuir iha leten. Bancada Democratica konsiente katak, buat hirak mosu, tamba ita seidauk iha politika ka kuadru legal ida, nebe bele padroniza envelope fiskal, hodi defini persentazen envelope fiskal, tuir nesesidade no programas prioridades, hosi orgaun soberanu ida-idak, no instituisaun estado sira seluk.

2). Bancada Democratica preokupa teb-tebes, ba situasaun ekonomiku rai laran, li-liu kresimentu inflasaun nebe atinji ona porsentu bot, ho numeru 11.5% iha fulan Outubru 2012. Inflasaun ne’e mosu, no sae as ba bebeik, tamba exijensia ba aihan no bebidas maka’as liu, no nesesidades bazikas sira seluk, nebe rezulta kresimentu volume iha importasaun. Nune mos, politika ba dezenvolvimentu setor privadu, la’o sei hakdasak hela, tamba guvernu seidauk defini politika, hodi viabiliza kapital ba emprezariu timor oan sira, liu hosi banku nasional, banune, bele motiva produktividade domestika no promove kreatividade ekonomika.

3). Bancada Democratica preokupa teb-tebes, ba governantes sira nia desempenhu iha tinan hirak liu ba, hodi halo divida ba emprezario sira, nebe halo ona sira nia projetu, tuir tempu nebe defini iha kontratu. Hahalok hirak ne’e, lori ona imajen at Timor Leste nian, ba mundu tomak, katak, planiamentu no gestaun estadu nian tau em kestaun. Presepsaun negativa ba desempenhu estadu nian, mau planiamentu no ma jestaun, bele satan no hatodan esforsu Timor Leste nian, hodi kore an no hases an, hosi lista estadu fragil no koruptu, ho nia povu kiak no mukit, iha mundu rai klaran.

4). Bancada Democratica preokupa teb-tebes ba kualidade ensinu publiku, iha nivel basiku, pre-sekundariu no sekundariu, nebe hosi loron ba loron at ba bebeik, no labele kompete ho ensinu privadu sira. Tuir Bancada Democratica nia hare katak, kualidade insinu publiku, la dun diak, tamba estadu la tau atensaun masimu, ba kapasitasaun no formasaun professor ka mestri sira iha area spesifiku, no mos la tau atensaun masimu, ba kondisaun eskola nebe at, falta fasilidades eskola nian hanesan; meza no kadeira, saniamentu no be mos, laboratoriu no biblioteka, no seluk tan. Se governu la tau atensaun ba problema hirak nebe haktuir iha leten, maka iha loron ida iha futuru, bele hamosu desigualidade no problemas sosias sira seluk, nebe bele kria elites iha nasaun foun ida ne’e, nu fin, Timor oan sira, bele hamonu nia an, iha buraco sosial nebe luan no klean.

5). Bancada Democratica preokupa teb-tebes, ba prosesu dezenvolvimentu setor saude iha nasaun ida ne’e. Rezultadu fiskalizasaun hatudu mai ami katak, setor saude sei enfrenta hela, problemas rekursu umanu, jestaun medikamentu no fasilidades nebe limitadu, hodi atende pasiente sira, iha ospitais no klinika, iha teritoriu tomak.

6). Bancada Democratica, mos preokupa teb-tebes, ba dezenvolvimentu no fortalesimentu media, li-liu empreza publiku hanesan TVTL. Razaun nebe halo ami preokupa mak hanesan tuir mai; i). Iha audiensia publika no diskusaun iha komisaun, Bancada Democratica rejista, problemas lideransa no jestaun, nebe seidauk hetan atensaun masimu hosi governu ka ministeriu nebe tutela. Tuir deklarasaun nebe ami hetan iha audensias publikas katak, problema lideransa no jestaun iha RTTL, rezulta ona impaktu negativu, ho aktus resignasaun jornalista senior lubun ida, nebe estadu investe ona rekursus barak, hodi kapasita sira nia an, iha area spesifiku jornalismu nian. ii). Produsaun programa nutisias no sira seluk iha TVTL, la tau atensaun ba sensibilidade politika no kultura. Tuir Bancada Democratica nia hare katak, nutisias iha TVTL, iha tendensia hamosu mentalidade konfrontasaun politika no dependensia publiku ba estado. Se guvernu la tau atensaun ba produsaun nutisias iha imprensa publika, hanesan TVTL, maka iha loron ida iha futuru, povu nia kreatividade sei rahun ho arogansia konfrontasaun politika, no espiritu servi no dedikasaun sei mout ho mentalidade dependensia, katak, buat hot-hotu estadu mak sei halo no oferese ba povu.

Exeselencias

Atu solusiona preokupasaun no nesesidades nebe haktuir iha leten, maka Bancada Democratica, rekomenda solusaun alternativas hanesan tuir mai;

1). Governu no Parlamentu Nasional, tenki hamosu ona politika ida, hodi formula iha kuadru legal, ho objektivu, halo padraun ba distribuisaun envelope fiskal, no defini persentajen orsamental, ba orgaun soberanu ida-idak, tuir nesesidade ba dezenvolvimentu no fortalesimentu institusional.

2). Atu hamenus kresimentu inflasaun, no importasaun aihan no bebidas, maka Bancada Democratica propoin ba governu, atu tau prioridade ba dezenvolvimentu setor agrikultura, no politika seguransa alimentar, nebe tenki reflekte, iha alokasaun orsamentu estadu, ho persentajen adekuada iha envelope fiskal. Tuir Bancada Democratica nia hare katak, to’o ona tempu ba ita, atu halo irigasaun ho kualidade halo barajem iha mota nebe estratejiku, seim prejudika meiu ambiente, banune, bele halibur be iha tempu udan, no moderniza ekipamentu no teknolojia agrikula. Ka, ho liafuan seluk, tenke hahu halo jestaun ba ita nia rekursus hidrikus hodi bele promove desenvolvimentu ida ke sustentavel. Ita nia rai iha be barak, maibe jestaun ba be maka la diak.

3). Bancada Democratica husu ba guvernu koligasaun, atu kaer metin prinsipiu no objektivu politika reforma ho dalan, halo planiamentu nebe realistiku no adekuadu, tuir orsamentu no planu asaun anual. Nune mos, husu ba guvernu, atu halo jestaun nebe rigorozu no efikas, iha nia implementasaun, monitorizasaun, no relatoriu, tuir prinsipiu boa governasaun no transparensia, nebe ita adopta iha ita nia rai.

4). Bancada Democratica husu ba governu, atu tau prioridade ba dezenvolvimentu setor edukasaun, li-liu dezenvolvimentu ensinu publiku, hodi aloka orsamentu ho persentajen adekuada, banune, bele reflekte kondisaun real ensinu publiku iha teritoriu tomak. Husu mos ba guvernu, atu tau atensaun masimu, ba dezenvolvimentu infra-strutura bazikas, no ba formasaun adekuada no kualifikada, ba profesor sira iha teritoriu tomak.

5). Bancada Democratica husu ba governu, atu hare hikas estratejia de atendimentu iha hospital no klinika, liu hosi dalan; alokakasaun orsamentu ho persentajen adekuada, hamenus tratamentu iha rai liur, maibe hatama espesialista barak liu mai Timor Leste. Aloka fundu dezenvolvimentu kapital humanu ho porsaun nebe adekuada, ba formasaun espesialista iha area nebe improtante liu, ba vida moris povu iha nasaun nian.

6). Bancada Democratica husu ba guvernu atu reforsa Ministeriu das Obras Publicas ho Ajensia Dezenvolvimentu Nasional, hodi halo fiskalizasaun no kontrolu kualidade projetu ho rigorozu hahu husi design to faze konstrusaun, banune, bele muda imajem negativa kona projetu nebe kualidade la iha.

7). Bancada Democratica husu ba governu, em partikular ministeriu nebe tutela ba RTTL, atu hare lalais problema lideransa no jestaun iha RTTL, programa produsaun no nia impaktu, ba prosesu trasformasaun mentalidade publiku, iha kontekstu dezenvolvimentu instituisaun estadu, no konsolidasaun nasional. Em partikular, Bancada Democratica mos husu ba RTTL, atu produs nutisias ho karakter edukativu, non-konfrontasaun politika ba estado, no promove kreatividade individual ka grupu, banune bele motiva povu sira seluk, hodi dezenvolve nia an no nasaun em jeral.

Exeselencias

Hanesan partido politiku ida, nebe hola mos parte iha guvernu ida ne’e, maka Partido Democratico, husu ba Primeiro Ministro, atu fo konsiderasaun masimu, hodi hare no tetu, ba preokupasaun no pozisaun ka postura politika, Bancada Democratica nian, iha kontekstu reforma politika, dezenvolvimentu no fortalesimentu, instituisaun geral do estado.

Bancada Democratica hein katak, Premeiro Ministro sei hakotu desizaun, tuir Koligasaun nia mehi no fiar, stratezia no tatika, iha asaun ba programa dezenvolvimentu povu, no nasaun nia vida moris. Obrigada wa’in.

Dili, 4 de Fevereiro, 2013

Lurdes Bessa
Presidente da Bancada Parlamentar do Partido Democratico

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.