VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120806

Tansá Timor-Leste presiza polítika defeza foun?



*Francisco Lemos Dos Santos

Iha 2004, bainhira atuál Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak kaer Komando F-FDTL, nia hamosu inisiativa ida hodi estabelese ekipa ne’ebé kompostu husi assessor internasionál no ema nasionál hodi formula planu ida hanaran Força 2020. Planu ne’e hatúr vizaun estratéjiku no planu dezenvolvimentu F-FDTL. Dokumentu Força 2020 hetan publikasaun molok tama ba eleisaun tinan 2007. To’o ohin-loron, maski governu troka dala hat ona no iha mudansa estratéjiku iha rejiaun no mundu, seidauk iha revizaun ka planu foun polítika defeza.  Molok artigu ne’e esplika tansá Timor-Leste presiza polítika defeza foun, hakerek-nain sei hahu ho esplikasaun kona-bá saida mak polítika defeza.

Saida mak polítika defeza?

Polítika defeza ka Defence Policy, haktuir Colin S. Gray iha artigu Policy Guidance and Weapons Acquisition, ne’e refere ba desizaun estadu ida nian hodi hatúr nia interese estratéjiku ida/sira ho klaru, kapasidade forsa no orsamentu estadu ida natón hodi bele estabelese postura forsa defeza ida realístiku no kontextual. Iha elementu prinsipál tolu iha formulasaun polítika defeza: interese estratéjiku estadu, kapasidade forsa, no orsamentu estadu. Iha exersisíu formulasaun polítika ne’e, tenki iha interaksaun harmóniku entre elementu tolu ne’e. Oinsá formula polítika defeza ida klaru?  

Dahuluk, interese estratéjiku estadu. Iha parte ne’e, estadu tenki artikula ho klaru kona-bá objektivu estratéjiku estadu nian, katak, ita hakarak ita-nia F-FDTL atu halo saida no oinsá ba estadu. Saida mak F-FDTL tenki halo iha rai-laran no rai-liur, tenki defini ho klaru tebes kona-bá interese sira ne’e iha parte ne’e. Polítika defeza ida sei sai sabraut bainhira estadu seidauk hatúr ho klaru kona-bá saida no oinsá estadu atu halo ba nia forsa defeza.

Daruak, kapasidade ka capability choice. Eskolha kapasidade ka capability choice ne’e DEPENDE BA no DETERMINADU husi interese estratéjiku no ameasa. Bainhira objektivu estratéjiku ne’e boot, ne’e ejiji kapasidade ida boot. Tan ne’e, medida nasaun ida kiik ka boot ne’e sei lasai nudar faktor ka sasukat absoluta ida ba determinasaun kapasidade forsa ida nian. Tan paíz bele kiik bainhira nia iha interese estratéjiku boot, paíz ne’e bele no tenki dezenvolve kapasidade militar ida boot hodi bele atinji interese sira ne’e. Karik lae, interese estratéjiku sira ne’e sei sai mehi deit. Bainhira tama iha diskusaun kona-bá parte capability choice, tenki iha partisipasaun aktivu husi autoridade ka ofisial defeza sira ne’ebé iha koñesimentu tátika no operasional ne’ebé kle’an. Karik lae, governu bele foti desizaun ne’ebé mukit no sala kona-bá oinsá dezenvolve kapasidade militar ida ne’ebé apropriadu hodi atinji interese estratéjiku ne’ebé estadu defini tiha ona, entaun, bele hamosu inkoerênsia entre interese ho kbiit forsa nian, esperiênsia iha nasaun seluk no Timor-Leste rasik hatudu tiha ona. Tan ne’e, tenki iha disiplina intelektual no lideransa maka’as iha diskusaun kona-bá parte ne’e, atu labele f­ó dalan ba preferênsia pessoal ruma ka desizaun individual ruma. Maski estadu estabelese tiha ona kona-bá objektivu estratéjiku no kapasidade forsa, parte ikus orsamentu mos tenki reflekta elementu rua seluk ne’e.

Datoluk, aliñamentu planu forsa nian ho nível orsamentu estadu ne’ebé atinjível, katak, planu forsa ne’ebé estadu bele iha kbiit orsamental natón hodi realiza. Kada polítika defeza, tenki iha balansu entre kustu no benefísiu. Faze diskusaun ne’e susar liu hotu iha formulasaun polítika defeza, tan parte ne’e halo kalkulasaun orsamental rigorozu. Iha faze ida ne’e, bele hamosu implikasaun rua. Ida, governu bele halo komitmentu orsamentu ida boot, tan ne’e bele prejudika seitor dezenvolvimentu seluk. Rua, orsamentu estadu kiik, entaun, estadu labele implementa interese no laiha kbiit forma estrutura forsa ida apropriadu. Tan ne’e, bainhira governu estabelese interese estratéjiku estadu no eskolha kapasidade ka halo capability choice, governu tenki tau ona konsiderasaun kona-bá kapasidade orsamentu estadu hodi forma postura forsa ida forti no hili armamentu ne’ebé apropriadu hodi bele atinji interese ne’e. Hafoin defini tiha interese ho postura forsa defeza maibé estadu-nia kbiit orsamental mukit hela, ida ne’e ejiji formulador polítika defeza sira atu halo aliñamentu objektivu estratéjiku, planu forsa ho fundu ne’ebé realístiku. Atu labele hamosu problema nune’e, iha formulasaun polítika defeza, tenki iha prosessu aliñamentu no prosessu síkliku. Katak, iha formulasaun sei iha revizaun bebeik entre elementu tolu ne’e, karik iha kalkusaun orsamentu ne’e deskobre katak kustu kapasidade ne’e aas liu, entaun presiza iha revizaun ba interese estratéjiku, ka estadu bele foti dezisaun estratéjiku ruma. Atu nune’e bele assegura katak polítika defeza ne’e realístiku no kontextual.

Polítika Defeza no Planu Força 2020

Hafoin artigu ne’e esplika tiha prinsípiu fundamental sira ne’e kona-bá oinsá formula polítika defeza ida klaru, oinsá ho planu Força 2020? Hare husi perspektiva estratéjiku, Plano Força 2020 ne’e hamosu pergunta barak liu duke hamosu resposta klaru kona-bá destinu Ita-nia forsa defeza F-FDTL. At liutan, governu troka dahat ona no iha ona mudansa estratéjiku iha rejiaun no mundu, seidauk iha esforsu hodi hakerek polítika defeza ida. Tan ne’e, iha prosessu dezenvolvimentu forsa defeza sei kontinua mosu inkoerênsia entre elementu tolu iha estratejia: interese estratéjiku, kapasidade Ita-nia forsa hodi atinji interese sira ne’e, tan orsamentu ne’ebé kiik kontinua sai impedimentu ba exersisíu professionalizasaun forsa defeza.

Sadeit mak sai nudar lakuna ka problema iha Plano Força 2020 ne’e?
Ida, autoridade militar iha tempu ne’ebá Taur Matan Ruak mak sai nudar arkitetu ka autór prinsipál ba Plano Força 2020 ne’e. Tuir lolos, tuir padraun internasional, governu mak sai autor prinsipál ba formulasaun polítika hothotu liliu polítika defeza, governu mak defini objektivu estratéjiku. Governu iha tempu ne’ebá infelizmente lahatudu vontade no kapasidade téknika hodi formula polítika defeza ida klaru. Rua, ema estranjeiru mak kondus liu fali prosessu formulasaun polítika defeza ne’e.  Maski, prosessu planeamentu Força 2020 iha mudansa pozitivu itoan kompara ho estudu husi King’s College iha tinan 2000, dokumentu Força 2020 ne’e ladun liu husi prosessu konsultasaun ida luan, entaun, entaun,   produs deit livru ida mahar tebes, maibé kontiúdu mukit tebes!

Rua, estrutura báziku hakerek dokumentu Plano Força 2020 ne’e laklaru. Problema ida, tuir padraun komun, polítika defeza ka babain ema refere ba White Paper ne’e dokumentu ida mahar tebes. Tan ne’e, babain, dokumentu ne’e sempre iha buat ida hanaran Executive Summary, parte ne’e koalia kona-bá pontu prinsipál sira husi dokumentu ne’e. Executive Summary ne’e parte importante ida importante tebes tanba, bainhira ema sani/lê deit parte ne’e liliu ema ne’ebé laiha kapasidade tékniku iha área ne’e bele kompriende kedas saidá mak koalia iha dokumentu ne’e. Maski buat báziku tebes, aprezentasaun nune’e reflekta kapasidade ka inkapasidade no esperiênsia ka laiha esperiênsia ema ida nian iha área ne’e. Dokumentu Força 2020 laiha parte Executive Summary.

Problema seluk tan, iha parte balu iha dokumentu ne’e iha pontu oioin maibé diskuti buat ida bebeik deit, halo dokumentu ne’e sai repetitivu no tautolójiku tebes. Ezemplu, hahu husi pájina 3-8, dokumentu ne’e koalia deit tópiku kona-bá kontextu Timor-Leste nian passadu no prezente, iha sub-title oioin hanesan: “General Background, National Challenges, Regional Challenges, Global Strategy, National Overview”, maibé parte sira ne’e koalia buat hanesan deit. Hare husi estrutura hakerek, defisil tebes atu sani satán kompriende kontiúdu husi dokumentu mahar ne’e. Seluk tan, parte ida ne’ebé koalia kona-bá Demography lakon ona relevânsia barak iha kontextu Timor-Leste ohin-loron. Polítika defeza ne’ebé diak tenki kontextual no klaru.

Tolu, iha estabelesimentu polítika defeza, analiza riskus no ameasas ho krítiku ne’e importante tebes tan ne’e determina modelu forsa defeza no estratejia ne’ebé estadu presiza hodi responde bainhira ameasa sira ne’e nakfilak duni ba asaun konkretu ruma. Dokumentu Força 2020 identifika ameasa oioin husi ameasa polítiku, sosial to’o ekonómiku. Maibé, dokumentu ne’e lakonsege koloka ho klaru kona-bá semak bele hamosu ameasa sira nune’e. Tan hatene ho klaru ema ka buat ne’ebé konstitui ameasa ajuda tebes governu hodi halo planu ho klaru kona-bá oinsá atu responde ka prevene. Ameasa sira ne’e mai husi state ka non-state actor, tenki iha klareza kona-bá selos atu lansa ataka sira ne’e. Dokumentu ne’e mos identifika Indonesia nudar ameasa external ne’ebé boot tebes, maibé, iha kontextu agora, Indonesia iha mudansa maka’as tebes iha ninia dezenvolvimentu polítika no ekonómika. Ho razaun sira ne’e, Timor-Leste presiza duni polítika defeza foun ne’ebé tau iha konsiderasaun natureza ameasa ne’ebé iha, ameasa foun sira karik iha, no mudansa estratéjiku iha rejiaun ne’e.

Haat, aliñamentu interese estratéjiku, kapasidade militar ho kapasidade finanseiru estadu. Dokumentu Plano Força 2020 (iha pájina 34) ne’e defini tiha ona interese estratéjiku rua: garante soberania no integridade territoriál no kontribui ba paz, seguransa rejional no internasional. Nomos, iha dokumentu ne’e defini ona postura forsa ho modelu oioin ba forsa Terrestre, Naval, maibé seidauk defini lolos postura Komponente Aéreo. Iha dokumentu ne’e, Malae sira ne’ebé haknaar-an nudar Asssesor kala copy no paste deit foto lubuk ida husi Internet no taka tun-taka sae iha iha dokumentu ne’e ne’ebé lareflekta liu kontiúdu husi planu Força 2020 ne’e rasik, satán atu reflekta netik kbiit rai ida kiik no kiak hanesan Timor-Leste hodi bele harii forsa ida ho modelu sira nune’e. Ho lian badak, laiha aliñamentu entre interese estratéjiku, kapasidade militar no kapasidade finanseiru estadu. Polítika defeza ida diak, tenki iha relasaun harmóniku entre elementu tolu ne’e. Maski planu ne’e ba tempu naruk nian, ho alokasaun orsamentu estadu kada tinan ne’ebé mukit no laiha planeamentu kontretu, tan ne’e, possibilidade atu Timor-Leste to’o iha mehi ne’ebé planu Força 2020 hatur tiha ona, no mehi ne’ebé tara as tebes nune’e sei mihis hela. Tan ne’e, tempu to’o ona atu Timor-Leste formula rasik polítika defeza foun.
                                               
                                               
Planu Força 2020 iha Implementasaun

Bainhira Governu AMP kaer ukun nudar IV Governu Konstitusional, Ministériu Defeza no Seguransa iha 2008 hahu harii kedas espasu ho estrutura Edifísiu Força 2020. Ekipa ne’e kompostu husi assessor husi Sekretariu Estadu Defeza, Ofisias militar husi F-FDTL ne’ebé lideradu husi Brigadeiru-Jeneral Filomeno Paixão. Knaar prinsipál husi Ekipa ne’e mak buka atu prepara aktividade no tempu oinsá implementa Plano Força 2020 ne’e. Desizaun hodi estabelese ekipa ne’e prematuru. Tuir lolos, sadeit mak Governu AMP halo uluk iha esforsu dezenvolve setor defeza?

Ida, hahu ho nota pozitivu. Governu konsege duni prepara no aprova Lei Defeza no Seguransa. Ne’e esforsu importante hodi halós no hametin liután seitor defeza no seguransa. Lei ne’e sei iha objektivu prinsipál atu regula lala’ok instituisaun defeza no seguransa iha Timor-Leste, ne’e parte husi prosessu hodi harii instituisaun nian, ka ho lian malae nian, institutional building process.  
Rua, maski nune’e, tuir lolos governu estabelese kedas komisaun tékniku hodi halo revizaun ba Plano Força 2020 ka hakerek fali polítika defeza foun Timor-Leste nian rasik, maibé infelizmente ne’e latemi iha instrusaun ne’ebé fó ba Ekipa ne’e.  Polítika defeza ne’e prinsipál tebes tan nia defini interese estratéjiku, kapasidade ka capability¸ no orsamentu. Iha diskusaun iha leten deskobre lakunas lubuk ida iha planu Força 2020 ne’e. Governu lahalo revizaun no tenta atu formula polítika defeza foun, maibé, nia hakat liu ba planu aksaun ka action plan atu implementa fali dokumentu ne’ebé sabraut hela. Kestaun mak ne’e; oinsá ekipa ne’e bele hala’o sira nia knaar bainhira dokumentu Força 2020 iha estrutura hakerek no kontiúdu ne’ebé mukit tebes?!.Mukit tan laiha klareza kona-bá postura forsa no iha mudansa lubuk ida iha rejiaun no mundu ne’ebé hamosu impaktu boot ba substânsia dokumentu ne’e tomak. Artigu ne’e la’os tenta atu demiti importánsia hodi dezenvolve forsa ida profisional iha Timor-Leste, maibé, kestiona kapasidade governu sira ukun tiha ona ne’e hodi bele formula Defence Policy ka White Paper ida klaru hodi bele realiza mehi ida profisionaliza ita-nia forsa defeza ho dalan estruturadu no sistemátiku. Bainhira laiha polítika defeza ida klaru, entaun iha impaktu boot iha esforsu governu nian hodi dezenvolve setor defeza. Bele hamosu implikasaun estratéjiku hanesan inkoerênsia ka disconnects no kontradiksaun entre elementu tolu: objektivu estratéjiku estadu, capability, no kbiit finanseiru estadu nian.  

Objektivu estratéjiku nasional ka oinsá Timor-Leste atu uza nia forsa defeza no ba saida deit. Konstituisaun Artigu 146 defini funsaun forsa defeza nian hodi defende soberania no integridade territorial nasaun. Iha Lei Defeza no Seguransa Artigu 9, haluan tan funsaun ne’e no deside katak funsaun seluktan husi forsa defeza mak assegura manutensaun paz. Maski latemi ho klaru, maibé Artigu ne’e atu hatete katak Timor-Leste sei haruka F-FDTL ba partisipa iha misaun manutensaun paz iha nasaun seluk. Defende soberanu nasional no manutensaun paz mak sai nudar objektivu estratéjiku estadu nian kona-bá forsa defeza. Maibé, oinsá kona-bá parte kapasidade  ka capability choice Timor-Leste nian?

Seidauk iha postura forsa ne’ebé han-malu ho interese estratéjiku. Dalaruma, governu koalia buat ida no planu Força 2020 orienta buat seluk, laiha koerênsia entre polítika no implementasaun. Entaun, realidade mak hamosu deit estrutura forsa ida nakonu ho konfuzaun. Ezemplu inkoerênsia retórika ho planu Força 2020 hanesan tuir mai ne’e:  

Ida, membru governu balu koalia barak kona-bá uza NATO nudar modelu ba Timor-Leste. Hau dúvida ho sira-nia koñesimentu kona-bá postura forsa NATO nian. NATO iha modelu forsa ida”balanced no flexible/versatile”, katak; NATO iha airpower ka firepower ne’ebé maka’as tebes, nia la’os depende deit ba Forsa Terrêste, komponente Rai-Maran, Tasi-Laran no Lalehan nian iha balansu no suporta-malu tebes bainhira halo operasaun ruma iha terrenu. NATO mos iha sistema intellijênsia ida kordenadu no sofistikadu ka alias High Tech hodi ajuda komponente tolu ne’e. Tan ne’e laiha razaun atu copy paste postura NATO. Simples deit, oinsá mak Timor-Leste bele estabelese postura ida ala NATO bainhira laiha balansu entre Komponente F-FDTL? Dezenvolve deit Komponente ida labele ona, oinsá bele mehi to’o estrutura forsa NATO nian? Presiza modelu ida kontextual no realístiku, ne’e bele iha bainhira iha polítika defeza ida klaru.

Rua, Sekretáriu Estadu Defeza, Sr. Julio Tomas Pinto iha nia diskursu ida organizadu husi Universidade Flinders Austrália ne’ebé hala’o iha loron 19-20 Setembru 2009, nia haktuir katak Timor-Leste hakarak estabelese modelu forsa ida hanaran” a small force for a small country”. Konseitu hanoin ida estratéjikamente kleuk no mukit tebes. Modelu forsa nasaun ida nian depende ba nia interese estratéjiku, la’os depende ba dimensaun ka área boot ka kiik nasaun ne’e. Iha estratejia dehan katak bainhira makaer-ukun sira iha ona pre-konseitu ida ne’e iha sira-nia kakutak, sira sei tradus konseitu ne’e iha polítika defeza. Entaun, rezultadu mak governu sei hamosu polítika defeza ida mukit tebes. Iha kontextu Timor-Leste, maski nasaun ne’e kiik tebes, nia iha interese estratéjiku ida boot tebes, liliu iha área marítima. Dahuluk, geografia Timor-Leste hatudu katak Timor-Leste iha área rai-maran iha 228km, iha área litoral 706km. Ne’e katak, Timor-Leste iha área marítima ne’ebé luan liu rai-maran. Timor-Leste nia futuru no destinu depende ba tasi. Tasi ne’ebé luan sei fornese riku-soin oioin mai Timor-Leste. Estudu hatudu katak kada tinan Timor-Leste lakon tokon 35 ba ikan ne’ebé peskador illegal sira naok, Timor-Leste ukun-rasik’an iha rai-maran, maibé peskador illegal mak kaer-ukun iha tasi-laran. Ita kontinua lakon ona rendimentu alternativu ne’ebé tuir lolos sulin ba kofre estadu. Orsamentu jeral estadu depende ba mina ho gas husi tasi, kuaze 100 porsentu. Katak, Timor-Leste tenki assegura infrastrutura krítika hanesan plataforma mina ho gas iha Tasi Timor. To’o ohin loron, Komponente Naval seidauk iha kbiit halo patrulhamentu regular no aktiva iha tasi-laran tan deit seidauk iha kapasidade ka capability hodi hala’o sira-nia knaar. Governu AMP foti desizaun hodi sosa ro’o rua ne’ebé ho pressu tokon 29 husi Xina. Desizaun ne’ebé hamosu polémiku iha públiku tan deit laiha konsultasaun kle’an kona-bá aspektu operasional, tátika no manutensaun. Tuir lolos, molok foti desizaun ruma kona-bá oinsá hili capability, governu nudar orgaun exekutivu tenki halo konsultasaun no halo estudu kle’an kona-bá aspektu operasional no tátika nian. Iha faze diskusaun kona-bá capability, governu tenki iha konsultasaun kle’an ho autoridade militar atu nune’e bele sira fó tactical and operational inputs husi parte militar nian. Iha diskusaun iha leten kona-bá elementu tolu polítika defeza: interese estratéjiku, capability choice, no orsamentu hatete katak iha formulasaun polítika defeza, perspektiva militar tenki iha kona-bá elementu ida capability choice, tan autoridade militar mak hatene ho kle’an aspektu tátika no operasional nian. Atu formula polítika defeza ida diak, forsa defeza labele sai nudar receiving end ka parte ne’ebé simu deit, sira tenki partisipa iha diskusaun kona-bá capability choice. Dezisaun sosa ro’o patrulhu Shanghai laiha diskusan kle’an nune’e. Entaun gasta osan lubuk ida tiha ona maibé ro’o labele halo patrullamentu bainhira tasi-boot. Timor-Leste kontinua lakon nia riku-soin marítima, Komponente Naval bebeik ona lamenta tan deit sira iha difikuldade boot hodi hala’o sira nia knaar iha tasi-laran ho efektivu. At liután, sosa tiha armamentu sira nune’e, laiha planu infrastrutura ne’ebé klaru. Ho planu governu hodi dada kadores mai Timor-Leste, planu projektu Tasi-mane ne’ebé boot tebes, governu tenki hanoin-hikas polítika defeza ida foun hodi bele responde ba evolusaun sira nune’e, no tenki iha planu dezenvolvimentu ida integradu no koerênte. Labele hamosu planu infrastrutura ida boot iha tasi-laran, tasi-ninin no rai-maran, maibé planu dezenvolvimentu forsa defeza liliu Komponente Naval marsa iha fatin hela.

Sekretáriu Estadu Defeza, Sr. Julio Tomas Pinto, iha nia website privadu www.juliotomaspinto.com (website ne’e commercial website maibé uza dokumentu ofisiál governu nian, publika aktividade ofisiál ne’ebé Sr.Julio Tomas Pinto hala’o ho kapasidade nudar Sekretáriu Estadu ida, ne’ebé tuir lolos publika dokumentu sira ne’e iha website ofisiál governu nian). Iha website ne’e, iha dokumentu ida ho títilu: “CONSOLIDATION AND DEFENCE DEVELOPMENT PROCESS (Timor Leste Perspective)”, iha ne’ebá Sr.Julio argumenta katak:
Thus the country does not require a large Naval Component, since as an eventual member of a regional security and cooperation organization it will be possible to give the country an important security guarantee…..” Tradusaun: Tan ne’e, nasaun lapresiza Komponente Naval ida boot, tan bainhira sai ona membru ida husi organizasaun koperasaun seguransa rejional sei fó nasaun (Timor-Leste) garantia seguransa ida importante.

Iha problema rua iha argumentu ne’e. Ida, Timor-Leste iha interese estratéjiku boot tebes hodi assegura área marítima, tan ne’e, desizaun hodi estabelese postura Komponente Naval tenki tau iha konsiderasaun realidade ida ne’e. Argumentu iha leten ne’e saruntu deit. Presiza iha Komponente Naval ida iha kapasidade koerênte ho interese estratéjiku nasaun nian. Rua, Exelénsia Sekretáriu Estadu Defeza koalia kona-bá buat ida bolu “security guarantee”. Konseitu ida “security guarantee” ne’e katak bainhira nasaun ida iha problema seguransa hanesan invazaun ruma, nia sei iha garantia katak nasaun ne’e nia kolega nasaun ne’ebé iha akordu garantia seguransa sei ajuda proteje nia ho polítika no militar bainhira/karik nesesáriu. Maibé, karik Exelénsia iha koñesimentu kle’an kona-ba dínamika diplomasia rejiaun nian, laiha arkhitektura rejional ida ne’ebé fó garantia seguransa. ASEAN Regional Forum (ARF) fó deit espasu ba diálogu entre membru sira kona-bá problema seguransa, ASEAN foin estabelese Kooperasaun Defeza ne’ebé fó deit espasu ba membru sira diskuti problema komun, la’os “security guarantee”, no impossível ba ARF no ASEAN atu hamosu akordu ida kona-bá security guarantee tan interesse estratéjiku diferente, filosofia diferente, ho lian badak, iha diferensa maka’as tebes iha membru arkhitektura sira ne’e. No hau bele dehan katak susar tebes, karik la impossível, atu Timor-Leste kria akordu security guarantee ida ho viziñu Austrália no Indonézia. Timor-Leste mos sei la kompromete nia direitu soberanu ruma tan deit akordu ida ho natureza nune’e.

Razaun ikus-liu tansá Timor-Leste presiza polítika defeza foun tan Dollar ne’ebé mihis hela. Maski Força 2020 estabelese estrutura ida ambisiozu nune’e, ho alokasaun orsamentu estadu ne’ebé kiik nune’e, susar tebes atu Timor-Leste bele realiza planu Força 2020 ne’e. Tan ne’e, presiza duni polítika defeza ida foun no klaru atu bele halo aliñamentu orsamentu ho postura forsa defeza ne’ebé Timor-Leste hakarak estabelese tuir nia interese estratéjiku. Fundasaun Mahein, nudar organizasaun ne’ebé haknaar-an iha área seguransa no defeza kestiona bebeik ona kona-bá alokasaun orsamentu ne’ebé kiik bebeik tinan-ba-tinan iha setor defeza no seguransa. Atu exekuta planu Força 2020 ne’e, governu tenki aloka Dollar maka’as tebes ba iha setor defeza no seguransa. Maibé, iha kontextu Timor-Leste ne’ebé iha prioridade boot no barak nune’e, defisil tebes atu governu konsentra deit ba dezenvolvimentu setor ida. Atu bele iha planu polítika defeza Timor-Leste nian rasik, governu tenki hakerek foun polítika defeza foun.

Atu hakotu análiza ne’e, argumentu prinsipál husi artigu ne’e katak Timor-Leste presiza polítika defeza ida foun no klaru ne’ebé reflekta duni situasaun aktuál Timor-Leste, no evolusaun tomak iha rejiaun no mundu. Essênsia husi dokumentu Força 2020 no deklarasaun ka retórika sira husi governu namlele no mukit tebes, no ne’e sei labele kondus esforsu sira hodi dezenvolve forsa defeza ho diak no lolos, tenki iha definisaun objektivu estratéjiku klaru, hili capability ne’ebé apropriadu no orsamentu ne’ebé realístiku no naton hodi bele hakbiit duni forsa defeza. Maski dokumentu Força 2020 lapreenxe prátika komun formulasaun polítika defeza, foin dadaun Sr.Julio Tomas Pinto deklara nafatin katak” tenki kontinua deit saida mak tama ona iha forsa 2020.”(Independente 31 Jullu, pájina 3), ne’e katak ita kontinua tolan tomak deit buat ne’ebé kualidade mukit hela. Polítika defeza foun tenki sai prioridade ba governu foun. Publikasaun tuir-mai sei koalia kona-bá estrutura alternativu forsa defeza Timor-Leste no oinsá estabelese sistema intellijênsia.
                               
                                *Hakerek-nain:                                                               
Lisensiadu iha Siênsia Polítika husi Universidade Flinders Austrália, Mestradu iha Diplomasia, Mestradu iha Assuntu Estratéjiku/Defeza husi Universidade Nasional Austrália.
Artigu ne’e opiniaun pessoal, lareflekta pozisaun   sedeit ka fatin ne’ebé hakerek-nain haknaar-an ba. Artigu ne’e hatun mos iha Jornal STL edisaun Sexta (03/08/2012) @ Segunda-Feira (06/08/2012) pajs.11!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.