VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120722

Formação ba Governo (1a Parte): Oposição no Governação


Martinho G. da Silva Gusmão

Iha loron 15 de Julho, CNRT halo conferencia nacional ida hodi hakotu lia kona ba atu sai oposição ka kaer governo. Liafuan “Governo” la hanesan ho “Governação”. Tuir CR artigo 103o, Governo katak “... órgão de soberania responsável pela condução e execução da política geral do país e o órgão superior da Administração Publica”. Husi biban seluk, Governação hatudu liu ba dinâmica democracia oinsa mak hala’o ukun liu husi check and ballance. Iha ne’e mak ita sura mos oposição ninia knar. Conferencia ne’e hala’o liu husi transmissão directa iha TVTL no RTL. Ida ne’e hanesan pedagogia política ida (maski associação jornalista tomak la concorda). Nu’udar pedagogia política ida, ita bele sente oituan “democracia directa” nebe uluk ema Athenas sira hala’o iha sira nia polis: ema tomak participa iha processo foti decisão. Ho dalan ida ne’e, pelo menos, CNRT bele halakon tiha desconfiança hanesan buat nebe mosu iha 2007 kona ba manan tiha la kaer governo, lakon tiha ba kaer fali governo. Iha tempo neba, FRETILIN manan ho “mais votado” maibe la kaer governo tan la hetan “maioria” (qualificada). La hetan “maioria parlamentar” tan partido ida ne’e la consegue halo “negociação política” ho partido sira seluk. Husi neba kedas ba oin, ita rona bebeik liafuan “governo de facto, inconstitucional”. Secretario Geral FRETILIN nian Dr. Mari Alkatiri halo intervista iha media Indonésia nian dehan: “kudeta konstitusional”.
Agora negociação nakloken iha political marketing nia laran liu husi “publicidade política” TVTL no media tomak! CNRT buka atu halo discussão kona ba cenário sira hanesan (1) atu sai oposição [husik FRETILIN no PD mak kaer ukun, hodi nune’e mosu fali cenário 2007 partido mais votado la kaer governo. Nune’e, uluk FRETILIN la kaer governo, agora mos CNRT la kaer governo maski mais votado]); eh (2) atu hakruk ba estabilidade nacional sira hili governo unidade nacional eh inclusão; (3) eh atu hari’i aliança maioria liu husi (a) CNRT ho FRETILIN ka (b) CNRT-PD-FM. Iha processo discussão ida ne’e ita hare oinsa mak CNRT haksesuk malu kona ba cenário hirak ne’e.
Tuir ha’u nia opinião, discussão iha conferencia ne’e hatudu liu ba pragmatismo político. Ho liafuan baibain karik pragmatismo político atu dehan “yang penting ita kaer ukun no hare ba ida nebe favorece”.

Oposição: empenhamento critico

            Husi debate, CNRT la simu atu tur iha oposição. Maski, iha campanha nia laran, CNRT declara ona “A Deus AMP, bem vindo CNRT” to’o “sapu bersih” tan sira “fiar an, hakat ba oin”. Maibe, sira rasik la hetan “voto maioria” atu ukun mesak. Nune’e, CNRT hakarak ka lakohi buka atu halo aliança ho partido seluk atu kaer governo. Dala ida tan, ne’e dinâmica normal iha democracia constitucional nia laran.
            Nune’e mos, CNRT lakohi halo coligação ho FRETILIN atu kaer governo. Razão, tuir CNRT nia hanoin, wainhira partido 2 ne’e mak hamutuk então oposição sei fraco; função Presidente da Republica nian mos sei namlele deit. Ho Dom Basílio do Nascimento nia liafuan, “... ha muitos galos na mesma capoeira” (mano aman barak liu iha luhan ida nia laran; katak sei tebe malu bebeik). Ne’e duni, bo’ot 2 mak hamutuk então se mak atu manda fali se (se mak hakarak sai Vice Primeiro Ministro no Vice Ministro)? Atu habadak: CNRT hili dalan atu husik FRETILIN hela iha oposição nu’udar pilar ida atu hametin democracia.
            Maski nune’e ita bele hare, katak, membro CNRT rasik mos ladun hatene (bele dehan “mangame”) kona ba oposição, wainhira sira hakarak atu hili PD (FM la dun iha problema). Partido CNRT hatudu matan mos kedas, wainhira Vicente Guterres ko’alia Xanana Gusmão “terpaksa” halo intervenção hodi lori hikas ba dalan los. Ita labele haluha katak Timor Leste hola sistema parlamentar. Nune’e, CNRT tem que hatur oposição iha sistema ida ne’e nia laran, ka, “parliamentary opposition”. Oposição mosu iha sistema governação parlamentaria nian. Iha sistema ida ne’e, oposição la halo hasoru Estado (knaar Presidente da República nian) maibe ba administração husi governo (Primeiro Ministro no Ministro) sira. Husi ne’e mak iha sistema nia laran mosu duni grupo governo no grupo oposição.
            Ha’u hanoin, oposição “forte” ka “fraco” la depende ba quantidade (55 hasoru 10 ka 40 hasoru 25), maibe mos qualidade. Ida ikus ne’e mak hanaran loyal opposition. Iha governação, la’os de’it FRETILIN mak contra AMP, maibe mos iha caso balun PD, ASDT no PSD hatudu diferencia ho CNRT. Ne’e hanaran loyal opposition tan PN halao duni função nebe haketak husi Governo (CR artigo 69o principio separação dos poderes) no 92o nebe dehan, “O Parlamento Nacional é o órgão de soberania da Republica Democrática de Timor Leste, representativo de todos os cidadãos timorenses com poderes legislativos, de fiscalização e de decisão política” (artigo 92o). Iha loyal opposition nia laran, membro sira husi partido CNRT, PD, ASDT no PSD nebe la tama iha “governo” hakarak ka lakohi sei halo duni fiscalização ba “maluk sira iha governo laran” (sitting cabinet). Nune’e, la merece wainhira CNRT dehan fali “... simu liderança foun PD nian, la’os sira nebe halo ulun moras fali ba Maun Boot ...”! Oituan ka barak, liafuan hirak ne’e mai husi transpersonalismo totalitário. Ba CNRT sira, hametin Estado la’os essencial, maibe oinsa mak “Maun Boot ulun la moras”. CNRT hakarak atu membro deputado ne’e serve de’it nu’udar “burung beo”: hakruk no hakneak iha Governo nia oin nebe personifica nia an iha Xanana Gusmão. Nune’e oposição la’os político-na’in sira nebe exerce democracia hodi hametin Estado de direito democrático. Maibe, tebes duni, iha “fragile state” nia laran ida ne’e hatudu katak “executivo” maka’as liu “legislativo” (Xanana reconhece estado frágil, Dionísio Babo nega secamente/ mara-maran).
Exemplo ida mak husi PSD. Wainhira Eng. Mario V. Carrascalão katik husi Vice PM, ne’e mos hanesan sacrifício ida atu hatudu loyal opposition nia valor democrático. Mario Carrascalão iha experiência, maibe liu-liu integridade moral atu hadi’ak administração AMP nian nebe runguranga (sa tan Ministério, Vice Ministro no Secretariado do Estado lubuk ida nebe “pasta mamuk”). AMP rasik la simu katak iha “mano aman rua” manda hamutuk iha luhan ida nia laran. Xanana dehan, “beik ten”. Atu AMP bele moris naruk no moris di’ak, Mario Carrascalão mak resigna-an. Maibe, fila ba parlamento, nia continua suporta AMP. Hatudu katak, loyal opposition la’os burung beo.
Nune’e mos wainhira PD balun hatudu laran todan ba plano “imprestimo” (impresta osan) iha OGE 2011, hatudu oinsa mak loyal opposition. Nune’e votação ba “imprestimo” ne’e passa, maibe ho roda pé  (catatan kaki) oituan. Maibe, ida ne’e kala halo CNRT moruk to’o ohin loron. Ba AMP nia di’ak, PD no PSD fo hanoin ba “sitting cabinet”. Maibe, CNRT mak sente hanesan AMP nia na’in, nune’e wainhira halo discussão iha CCD sira halo insultos ba PD.
            Keta haluha, FRETILIN mos halo “loyal opposition” ba AMP. Exemplo mak Lei Pensão Vitalícia (LPV). Tuir lolos, FRETILIN no PUN hamutuk ho partido balun iha AMP hato’o ona atu hadi’ak lei ida ne’e. Maski hetan critica barak, presidência PN (PD, CNRT no PSD) la tau iha agenda debate. FRETILIN mos la insiste. Até, wainhira Sociedade Civil halo critica, lider FRETILIN Dr. Mari Alkatiri sei defende AMP hodi dehan katak ema sira nebe halo critica hasoru LPV ne’e “inveja”. Vice Presidente PN husi CNRT Vicente Guterres mos hatutan “inveja karik”. Katak, iha caso LPV, FRETILIN hatudu kedas loyal opposition ba AMP. Tuir lolos, CNRT agradece ba ida ne’e: la’os hasai lia kroat hasoru FRETILIN. Kona ba “pensão ba idosos” ne’e PSD nia programa, la’os CNRT nian. Kona ba “pensão ba veteranos” ne’e FRETILIN nian, la’os CNRT nian. Maibe, tan ida ne’e CNRT mak lidera AMP nune’e, PSD no FRETILIN halo loyal opposition.
            Ne’e duni, loyal opposition hatudu oinsa mak iha dinâmica democracia nia laran, PN halo fiscalização ba executivo. Nu’udar parte husi AMP 1o nian, PD (ASDT no PSD) halo esforço maka’as atu tuba-rai metin hamutuk ho CNRT hodi lori governo ba oin. Iha loyal opposition nia laran, halo debate no acordo programático la hanesan ho “voto de confiança” ka “moção de censura”. So CNRT de’it mak hanoin katak wainhira Xanana Gusmão kaer pasta nu’udar PM, então partido sira seluk tem que hakruk ba CNRT. Hakruk ba autoridade moral Xanana Gusmão nian ne’e buat ida (buat nebe Mario Carrascalão halo); maibe hala’o knar AMP nian nu’udar loyal opposition ba PM no Ministro tomak iha Governo ne’e buat ketak ida. A lias, dala ruma membro partido CNRT mehi oituan karik, katak, Xanana nia carisma ne’e be CNRT tomak hanoin katak sira mos carismático hotu – “pada haalll ...?!
            Ha’u hanoin, iha legislatura 2007–2012, FRETILIN deit mak halo oposição nu’udar “government-in-waiting” (governo nebé hein hela). Tan ne’e mak liu husi oposição nebé forte, sira bele hatudu “Governo sombra” ka “Shadow cabinet” ka “Shadow front bench”. So, iha eleição ne’e mak partido ne’e seidauk hetan “maioria qualificada” atu kaer Governo. Nune’e mos PUN mak hatudu ona “Governo sombra” (Pemerintahan bayangan). Dala ida tan, sira mos la hetan voto naton.
            Halo nusa ba mos, wainhira CNRT rejeita opção dahuluk atu sai oposição, sira la’os usa conceito político kona ba oposição rasik maibe tan CNRT mos la pronto atu sai oposição. Hanesan uluk, FRETILIN mos “hakfodak” mai ba sai fali oposição. Maski nune’e, dala ida tan, CNRT halo ona pedagogia política murak ida no sira rasik sai hanesan exemplo oinsa mak ita nia partido sira hotu, liu-liu partido boot sira sei falha atu fo folin diak ba “direito à oposição” (CR artigo 70o n. 2).

Unidade ka Inclusão

            Tan rejeita atu sai oposição, CNRT hakat ba opção seluk: Governo da Unidade Nacional (GUN) no Governo Inclusivo. Presidente CNRT hatudu cenário ne’e, maibe membro partido falha atu defini sasukat ka halo paradigma foun. GUN la tama. Tan grupo nia hanoin katak GUN sei sai de’it salada política. Hotu-hotu tama iha Governo nia laran, nune’e oposição nia iis kotu kedas.
Ha’u mak hetan confusão: GUN rona ba hanesan fali governo da uniformidade nacional. Ha’u sente, liafuan “unidade” la hanesan ho “uniformidade”. Liafuan “uniformidade” ne’e iha bahasa Indonésia karik “keseragaman”. Inglês dehan “the state of sameness”, “monotomy”. Iha historia politica nia laran, “uniformidade” sai hanesan sistema eliminação “totalitária” ba oposição (exemplo Nazismo no Comunismo Soviético) no sistema eliminação “autoritária” ba oposição (hanesan fascismo Itália). Ne’e katak, ema hotu nebe tama iha AMP nia laran sei halo musica “monotomy” – hotu-hotu hananu solfejo hanesan: do sira do hotu, re sira re hotu, mi sira mi hotu ... etc! Keta hanesan uluk, PD no PSD halo musica ketak fali: CNRT mi hela, sira ba fa ona. Nune’e mak membro conferencista sira dehan “... halo Maun Boot ulun moras”.
Maibe, ha’u hakarak ita hateke klean liu ba conceito “Inclusão”. Iha teoria política no modelo democracia nian, ida ne’e mak hanaran “deliberative democraticy”. Iha estudos moderno, conceito “inclusão” hetan suporta husi J. Habermas (Between Facts and Norms, 1997 [original: Faktizität und Geltung, 1996]; The Inclusion of the Other, 2001 [original: Die Einbeziehung des Andern, 1996]); John Rawls (A Theory of Justice, 1970; Law of the People, 1996; Justice as Fairness, 1998); Schomberg & Baynes (Discourse and Democracy, 2002); hare mos D. Held (Models of Democracy, 2006). Uluk iha 2007, FRETILIN mak husu atu partido sira tama iha “Governo de Grande Inclusão”. Maibe, ida ne’e la la’o. Publico la hatene oinsa mak FRETILIN halo negociação no to’o ikus mai CNRT, PD, ASDT, PSD, PUN, no UNDERTIM la simu. So KOTA/PPT de’it mak simu FRETILIN, maibe la to’o! Ikus mai, CNRT, PD, ASDT, PSD no UNDERTIM la’o hamutuk iha AMP. PUN halo oposição minoria ida, no FRETILIN halo oposição maioria.
            Habermas defini – The “inclusion of the other” means rather that the boundaries of the community are open for all, also and most especially for those who are strangers to one another and want to remain strangers” (2001: xxxvi). Iha ne’e ita hare katak AMP bele sai hanesan comunidade política ida husi partido oi-oin. Uluk, CNRT, PD, ASDT no PSD; ikus mai UNDERTIM tama tan. Agora atu forma husi CNRT, PD no FM. Iha processo democracia nian atu halo deliberação, AMP nakloken ba ema hotu ka ba partido sira iha “uma laran”. Maibe, atu AMP la’o diak liu-liu sira nakloken ba sira nebe “strangers” no sira nebe hakarak “to remain stangers”. Ne’e hatudu katak, membro sira balun iha CNRT, PD no FM nia laran hakarak hatudu opinião nebe la hanesan ... liu-liu ba FRETILIN nebe hakarak duni diferencia. Maibe, sira tomak hamutuk iha governação ida.
            Democracia deliberativa baseia ba saida? Xanana Gusmão sublinha liafuan ida acordo programático ho principio clássico ida iha Latim nebe dehan “do ut des” (= Ha’u fo atu nune’e O mos fo), ka “take and give” (maski sei balar hela, se mak ‘take’ se mak ‘give’). Iha discussão nia laran ita hare duni oinsa mak CNRT formula posição ida atu sira mak “take” husi PD no FM maibe atu “give” ne’e sira dehan “ita mak determina, la’os sira mak husu cadeira too fali kalohan leten ba”. Ne’e duni, maski AMP 2a edição ne’e sei mosu duni ona, maibe moris ho moras todan: undemocratic institutions. CNRT husu uluk ona ba PD no FM atu hakruk ba sira. Dala ida ne’e CNRT sai fali modelo feio ida ba democracia.
            Iha deliberative democracy nia laran, Habermas reformula liafuan “consensus” no “compromise”. Iha “consensus” nia laran, ita ida-idak mai ho hanoin no hakarak nebe la hanesan. CNRT mai ho ninia programa no plano, nune’e mos PD no FM. Maibe, tama ona iha AMP sira tem que iha ona acordo programático. Katak, sira hela nafatin iha diferencia nia laran (kaer metin nafatin katak ita la hanesan), maibe hakarak fo liman ba malu atu halo parte sira nebe hanesan. Até, hanesan Lei Pensão Vitalícia, AMP ho OMP nia posição la hanesan maibe sira halo “consenso” atu lalika dada-naruk problema ne’e. Hotu-hotu simu LPV no hateten ema seluk (sociedade civil): “inveja”.
Iha “compromise”, Habermas dehan ita kaer metin nafatin ida-idak nia diferencia. Nune’e, AMP hatudu “tolerância” wainhira CNRT ka PD ka FM hakarak kaer metin ida-idak nia hanoin karik. Exemplo, FM (hanesan mos PR Taur Matan Ruak) hakarak luta nafatin atu hasai LPV tan ida ne’e sai ona hanesan “voto perpetua” iha sira nia campanha. Maibe, ita bele dehan ona, CNRT no PD sei baku matan ba FRETILIN. Husi ne’e compromise nebe bele mosu, katak, FM no TMR bele ko’alia nafatin to’o CNRT, PD no FRETILIN di’uk tiha, maibe LPV sei metin nafatin. Nune’e mos, sei bele mosu wainhira hasoru assunto seluk atu formula necessidade no prioridade iha Governo AMP II nia laran: ba buat nebe CNRT dehan prioridade, PD no FM bele dehan necessidade. Nune’e sira buka compromise atu redefini buat 2 ne’e hamutuk.
Tuir ha’u nia hanoin, ita tetu tun tetu sae, conceito “unidade” no “inclusão” sai duni hanesan democracia deliberativa nia alma. Governo halo duni acordo programático ida molok hakat ba ninia implementação. Iha “acordo” ne’e mosu duni dialectica atu halo negação ba malu, halo contradição ba malu no halo mediação ba malu, hamoris nafatin “consenso” no “compromisso”. Sa tan, iha governação nia laran, Governo sura nafatin Oposição nia liman rohan. Iha governação nia laran, partido hotu-hotu lalika tama hotu iha Governo laran atu nune’e Oposição nia cadeira labele mamuk. Iha governação nia laran, oposição iha direito no dignidade tomak atu moris. Maibe, democracia deliberativa labele duni moris iha “uniformidade” nia laran. Governo no Oposição bele halo inclusão ka hametin “unidade nacional”, labele halo fali uniformidade.


*) Hakerek nain, Comissário CNE representante husi Igreja Católica; coordenador sub-comissão EDUCAÇÃO ELEITORAL (estudos, pesquisa & publicações).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.