VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120429

Subjectivismo ka Ignorância? “Resistir é vencer” Hasoru Projecto Piloto Hanorin Lian-Inan (Hanoin hamutuk ho Kay Rala – 3)


Subjectivismo ka Ignorância? “Resistir é vencer” Hasoru Projecto Piloto Hanorin Lian-Inan
(Hanoin hamutuk ho Kay Rala – 3)


Martinho G. da Silva Gusmão


Agora, ha’u hakarak hola tempo atu hatan ba Maun Bo’ot Kay Rala nia artigo rasik. Artigo ne’e hamosu kedas sensação ida nebe lori ita ba deconstructionism. Baibain, deconstrucionism (mai husi Frances: déconstruction) hatudu ba modelo filosofia ida nebe hakarak “sobu rahun” (demolição) tiha pensamento ida uluk hodi hari’i pensamento foun nebe sai seluk tiha kedas. Maun Bo’ot hamosu style ida ne’e atu “sunu sinal sira to’o sai akudesan, ... ho esforsu maka’as, sobu rahun tiha unidade husi liafuan sira, harahun tiha liafuan furak sira nebe la iha peso ... iha biban hanesan iha gostu atu halimar oituan no sai irreligioso” (cf., J. Derrida, De la grammatologie: 97).
Fou-foun ha’u nia pergunta mak “proposta no projecto kona ba língua materna ne’e ninia objectivo atu sai hanesan “língua cientifica” (bahasa ilmiah) ka “ciência lingüística” (ilmu bahasa)?” Maibe, Kay Rala foti mak “Babilonisch Sprachverwirung”, “dessacralização ba UNTL” no “Herodes no Belém”. Liafuan hirak ne’e ha’u usa, maibe la’os atu hatur saida mak ha’u hanoin kona ba ciência lingüística no língua cientifica. Maski nune’e, tuir regra no etiqueta acadêmica, hau hakarak hatur hikas saida mak ha’u hanoin, maibe la explica klean.

1. Babilonisch Sprachverwirung

Maun Kay Rala, expressão “Babilonisch Sprachverwirung” ne’e hanesan metáfora ida iha ha’u nia argumento. Mai duni husi Bíblia, no los duni katak “la consegue harii torre”, la’os “monu hanehan ema hotu too mate”. So que, metáfora ne’e la’os facto histórico no la’os dogma. Nu’udar metáfora, nia nakloken ba interpretação. Ha’u halo interpretação la hanesan ho ha’u hanorin doutrina fiar nian. Ha’u lalika fiar metáfora “torre de Babel” nu’udar fundamento ba fiar teológico ida. Maun Kay Rala mos lalika fiar ba metáfora ida nu’udar doutrina ka dogma.
Foti hikas metáfora ida ne’e, ha’u hakarak hatudu katak mundo ohin loron sofre desentendimento dramático wainhira política la la’o tuir ona ninia dalan! Comunicação sai intupido ona. Estudioso sira iha política no comunicação mak dehan katak ‘runguranga Babilonia’ foun hanesan harii racionalismo (iluminação) foun, maibe ikus mai han-mate fali racionalismo ne’e, ka, ho ha’u nia liafuan dehan katak Torre de Babel ne’e “naksobu no riba ba sira nia leten, mate dodok tiha hotu”. Tan sa? Tan ohin loron mosu “língua comunal” barak, nebe halo ema husi comunidade seluk la entende ona.
Iha caso nebe ita hasoru – “língua materna” ne’e hanesan bem comum ida. Maibe, wainhira foti ba nível “projecto”, nia sai tiha “sumber masalah”. ME, UNESCO no REPETE 13 hanoin katak buat ne’e diak. PM Gusmão fali hanoin katak projecto lian-inan ne’e diak liu ona, inteligenti liu ona. Membro ONG balun no acadêmico balun dehan la iha fundamento. Ikus mai, ita hotu tama iha debate. Maibe, ita lakon tiha ona “língua comunal” ida atu intende malu. Saida mak ita nia língua comunal? Ita nia língua comunal mak “língua materna nia aplikasaun” nu’udar projecto piloto iha Lospalos, Manatuto no Oecusse. Maibe, saida mak mosu? Balun sarkele. Seluk muturabu. Balun hakilar. Seluk les malu. Ha’u hatur pergunta ida, Maun Boot halo explicação ketak ida. Ita ke’e malu fuik nian – husi luta 1974 too referendum fila fali ba tinan 500 Portugues nia tempo mai fali tinan 20 Indonesia nia ukun; sukuismo, divisionismo, nacionalismo, regionalismo, nst. ... la hatene tan “mistério doloroso” saida mak ita sei sani. Exatamente, ida ne’e mak rungu-ranga Babilônia. Impressionante tebes, Maun Boot dehan Komparasaun ‘torre Babel’, komparasaun desgrasada tebes ida! Tan sá? Tamba, intelectual no socialmente, ita hotu moris hela iha módulo Torre de Babel... loro-loron!!!” Diferencia iha nebe? Sa novidade mak Kay Rala hakarak hatoo?
Wainhira Maun Boot hatudu ba Angela Merker, Nikolas Sarkozy, Hu Jin Tao no Wen Jian Bao ... ida ne’e la’os muturabu Babilônia, maibe simplesmente “língua” Alemanha, Frances no Chinese. Ida ne’e la’os metáfora, maibe língua própria. Hanesan Tetum, Portugues, Inglês ka Bahasa Indonésia. Hanesan mos Fataluku, Galolen, Baiqueno; Macassae no Uaima’a; Mambae no Bunaq, Tokodede no Idate, no seluk tan. Ida ne’e husu duni “curso” língua. Hau la hare ninia razão.
Exemplo seluk – Maun Boot ko’alia ho solenidade iha PN katak “Ministro nebe deit mak foti 50 cen mos hau sei hasai”. Ne’e metáfora karik?! Maibe, iha língua comunal, ema hatene ona katak PM Gusmão sei “pecat” ninia Ministro sira nebe “corruptor”. Certo, Maun Boot Kay Rala la hatene Babilonisch Sprachverwirung, tan ne’e to’o ohin loron PM Gusmão la hasai ministro ida. Tan sa? Tan la iha Ministro ida mak foti de’it $0.50; maibe $ 5,000 ka $ 50,000 ka $ 500,000 ba leten. Nune’e, PM Gusmão hatene katak “língua” no “linguagem” AMP nian iha “Aplikasaun” própria. Ka, AMP la iha corrupção tan ne’e la iha “pecat”?!?! Ema lubuk ida dehan (no ha’u hatene oituan liu husi oinsa mak tender ba Sede CNE Nacional), wainhira atu manan projecto ida, tem que hatene ona “língua materna”: Ministro hetan hira? Deputado ta’is hira? Sekretariu Estadu Obras Publika hetan hira? CNRT foti uluk pursentu hira lai? Partidu sira seluk hetan oinsa? Direitor sira ka sira nebe iha aprovisionamento kokir hira? Emprezario ra’ut hira atu ba passa ferias iha Bali, Surabaya, Jakarta, Singapura, nst? Depois, wainhira debate iha PN hotu-hotu rame-rame usa “linguagem” política dehan ita hadi’a povo nia moris; loke dalan atu prepara ba geração foun!!! Ninia resultado ikus, Sede CNE hanesan los tiha “Torre de Babel” nebe “la consegue harii”, besi ho ai fatuk ho rai-henek mak reket malu iha oin.
Tuir ha’u nia hanoin, Maun Boot Kay Rala hatene liu saida mak Babilonisch Sprachverwirung. Maibe, liu-liu iha ninia “aplikasaun”. Uluk, wainhira halo campanha Maun Boot kritika maka’as FRETELIN kona ba projecto taka ku’ak ke’e ku’ak. Maibe, se deit mak hare estrada husi Carimbala too Baucau, sei hasoru realidade katak hatun foho hasae akudesan. Ne’e mak sentido husi Babilonisch Sprachverwirung. Explicação seluk husi Kay Rala kona ba Angela Merker, Nikolas Sarkozy, Hu Jin Tao no Wen Jian Bao ... ne’e desgrasado liu!

2. Desacralização ba UNTL

Ne’e supresa boot ba ha’u. Hau hakerek artigo tan la agoenta ho hahalok husi ha’u nia maluk feto balun hodi hakilar no soe surat tahan iha Embaixadora Kirsty Gusmão nia oin (la tuda nia, se ha’u nia televisão hatudu los). La’os Rede Feto ka FONGTIL ka ONG nu’udar instituição ka organização mak halo, maibe ativista na’in 2 ka 3 ida hanesan ne’e. Ida ne’e meramente pré-texto.
Haré ba ida ne’e mak ha’u lamenta tebes, wainhira ema ba UNTL la’os atu ba halo discussão maibe “muturabu” fali. Ne’e duni, Bin-feton sira halo ação iha UNTL hatudu de’it dessacralização. Liafuan “dessacralização” ha’u usa atu hatudu katak uluk (idade clássica) “escola” hala’o iha “templo” (oráculo), uma lulik. Iha neba mak ema sira ba atu halo ritual “theoria” (contemplação) ho “eros” tomak. Liafuan teoria hanesan ho contemplação ba “divindade”. “Eros” ne’e hanesan kbiit ida (energeia) nebé halo ema sei hatudu no koko domin bo’ot ida to’o nível “loucura divina” (“divine madness”; “kegilaan ilahi”), tan ema sira ne’e “trans” tiha ba realidade ultima. Ohin loron, infelizmente, liafuan “Eros” monu tiha ona ba pejorativo ida: “erótica”.
Ha’u dehan duni “desacraliza UNTL”. Pecado karik? Sim! Maibe, la’os em termo moralista. Ha’u prefere dehan, “que pena” ... UNESCO, REPETIL 13 no ME iha vontade di’ak no furak tebes convida sira (ha’u la hetan convite), ba atu “contempla” (theoria) língua materna iha aula sacral UNTL, maibe ba “rabu” fali iha laran. Ne’e duni – ha’u repete – “que pena”, membro balun (2 ka 3) husi Rede Feto ka FONGTIL la ba contribui ho pensamento racional, maibe emocional. Indepedentemente husi ha’u nia posição perante “língua materna”, ha’u lamenta tebes ba hahalok ne’e.
Maibe, wainhira Maun Boot hakarak defende membro balun husi Rede Feto/ FONGTIL nia hahalok atu muturabu iha fórum acadêmico hodi hodi alega katak ha’u nia hanoin “hanesan fali pecado boot ida”!!! perspektiva nebé sala liu”, oxalá, “kumladi d8” (ko’alia mak la di’ak deit). Ne’e duni, Maun Boot Kay Rala kala concorda ho hahalok ataca Embaixadora Kirsty Gusmão iha UNTL karik! Categoricamente, Maun Boot dehanNa realidade, ita desacraliza ita nia AN RASIK!”, “Ita desacraliza ona ita NIA KLAMAR MAUBERE!” Alias, ha’u mak sala liu … ha’u nia hanoin mak “pecado boot ida”. Sira nebe hakilar no haklalak iha aula UNTL ne’e mak loos liu. Ah, nune’e fali ga?!
Só que, iha ikus fali Maun Boot mos ko’alia hasoru grupo feto sira ne’e (tan defende Embaixadora de Boa Vontade – “tuda hau nia kaben, hanesan tuda hau”), halo ha’u balar (bingung) fali. Hau usa liafuan “dessacralização” atu hatudu ha’u nia discórdia no descontentamento hasoru Membru balun husi Rede Feto/ FONGTIL (no hatudu simpatia ba Embaixadora), Maun Kay Rala “serang” fali ha’u. Maibe, wainhira ema seluk halo entrevista kona ba “projecto Primeiro Ministro nia kaben” (Timor Post) ..., Primeiro Ministro Xanana Gusmão hanesan “kebakaran jenggot” no “serang” fali nia. Ne’e mak “Babilonisch Sprachverwirung” lolos nian karik, Maun Boot! Los duni, Maun Boot nia liafuan, “Karik mós Biblia muda tiha ona nia versaun, tamba uluk la konta katak Torre monu hodi oho ema ‘dodok tiha hotu’. Uluk, dehan katak, tamba la kompreende malu, sira la konsegue harí torre né”. Hanesan uluk, “tamba la kompreende malu”, ha’u hatoo simpatia tiha ba Maun Boot ho nia kaben Mana Kirsty Gusmão, maibe “serang” fali ha’u. Ami Macassae dehan “fi fanu mega hau gali daru”.
3. Herodes no Belém

Kay Rala hakerek, “Komparasaun Herodes no Belém... la sientífiku liu! Nem husi ponto de vista religioso, ita bele aproveita! E Pe. Martinho nia sala mak kahur ciência ho religião! Hanesan Intelectuais balun no Ukun-nain sira balun kahur fali política ho ciência!” Pelo menos, iha ha’u nia vida tomak nu’udar estudante, depois iha experiência hanorin iha SD, SMP no SMA to’o sai docente, ida ne’e mak primeira vez hau hatene katak Chefe do governo ida declara katak “ciência ho religião” la kahur malu, no “política ho ciência” la kahur malu. Iha tempo hanesan, ita nia Primeiro Ministro ne’e la’os cientista, la’os lider religião ida, maibe lider político ida. Engraçado tebes: ema ida la’os cientista (maski, líder político famoso) maibe declara kona ba “impossibilidade cientifica” liu husi artigo político ida, no la’os pesquisa cientifica ida.
Ha’u pernah le livro ida ho titulo “Biology and Spirit” (Adolf Portmann), cientista (fanático) ida kona ba teoria evolução. Interesante, nia halo tiha pesquisa kona ba rabbies canina (penyakit anjing gila), nia dehan, iha evolução husi lekirauk (animal) ba ema (human being) mosu missing-link (benang merah yang putus) ida hodi halo pergunta, oinsa mak husi “instinct” ba “reason”, kala religião iha razão duni! Nia bolu ida ne’e nu’udar “paradox of faith and reason”. Ida seluk, husi Stephen Hawking (paralitico ida, maibe haknar an nu’udar professor catedrático iha Isaac Newton Chair, Cambridge Universtiy), ko’alia kona ba “theory of everything” – nia dehan bele explica kona ba saida (what) no oinsa (how) mak natureza ohin loron mosu husi big-bang ida too iha “milky way” ne’e. Maibe, se ema husu tan sa (why) universo ka globo ne’e mosu, nia hatan “there must be A Greatest Designer”, maibe nia lakohi temi ida ne’e “God”. Ne’e mak hau hatene oituan husi cientista fanantico sira no ateo hodi loke netik link kona ba religião no ciência (la kahur malu?). Maibe, se político ida mak nega, ne’e democracia fali ona karik, no tan ne’e “la kahur malu política ho ciência”. Ka, Kay Rala deit mak iha direito atu kahur sasan sira. Ema seluk labele.
Maibe, Maun Boot Kay Rala no Primeiro Ministro Xanana Gusmão, hau hakarak ita hotu honesto atu hanoin metáfora ida ne’e. Nu’udar acadêmico, hau iha experiência hanorin husi SD too Universidade (husi 1989 – too ohin loron), ha’u hala’o carriera ida iha tinan 23 nia laran.
Agora kedas ha’u dehan – ha’u dirige tese husi estudante iha Universidade balun. 90% husi ha’u nia “cliente” ne’e desaprovado (tidak lulus). Wainhira ha’u le sira nia esboço (draft) tese nian iha “Bahasa Indonésia”, ha’u nia ran la halai kedas. Ho paciência, hau hein sira no husu sira atu hakat tuir dalan nebe hau hatudu ba sira. Ninia resultado final, 100% halai lakon hotu. Sira hakerek ho Bahasa Indonésia (katak, língua indonésia), maibe la’os “linguagem cientifica” (iha tese ida mai ho titulo “Politik Pembodohan ...”, ne’e linguagem ativista, la’os cientista). Ba ha’u, sira la domina “língua” ida, sa tan “linguagem” iha sira nia área rasik (teoria política). Ha’u nia estudante sira serve liu atu sai “ativista” no la iha capacidade atu sai “cientista”.
Ohin loron ita nia acadêmico sira no estudante universitário iha “cultura foun” ka “scientific ethos” – halo declaração política (hamutuk ho demonstração) liu husi microphone TVTL ka media comunicação nia oin. Hira mak hakerek artigo diak no cientifico ka livro (maski la manan osan)! Hare husi democracia, kala Kay Rala haksolok tan Timor oan sira matenek hotu halo democracia. Maibe, hare husi óculo acadêmico nian, ita hatudu de’it katak ita nia “civita acadêmica” moris iha situação miserável (sa tan hare ita nia facilidade iha universidade). Compara took ho actividade hanesan desporto ka competição dansa (plus ninia financiamento)? Tinan ida, ME loke ona oportunidade hira atu estudante universitário sira halo “proposal” kona ba pesquisa cientifica ruma?
Ne’e duni, nu’udar docente ha’u hasoru dificuldade boot tebes katak ha’u nia estudante barak mak hatene oituan “língua” (Indonésia ka Portugues ka Inglês), no quase la hatene “linguagem” (teoria no conceito básico) iha ciência. Tan sa UNESCO no ME la hare problema grave no qualitativo ida ne’e? Ita la hare tiha problema gigantesco ne’e, depois ba halo fali “projecto hanorin ho lian materna”?
Se ha’u dehan massacre ba mártires inocente – ne’e hanesan halo comparação simples ida. Herodes ne’e símbolo ba “poder” (filosofo político balun dehan “might”/ omnipotente); Belém ne’e símbolo ba “área rurais”. Ita iha “power and might” atu impõe projecto ne’e ba área rurais. Labarik sira iha área rurais (Belém) la hatene katak iha forsa omnipotente (Herodes) nebe tama iha laran hodi sobu sira nia entusiasmo atu aprende buat foun, tama iha horizonte foun liu husi “língua” no “linguagem” foun; sira tama iha “isolamento”, tan iha tinan ki’ik ne’e sira la hetan ona acesso ba “ciência” mundial no global; marginaliza sira husi competição “escola internacional”. Oinsa mak unifica ka reintegra sira?
Ha’u iha de’it historia emocionante oan ida atu taka – wainhira mosu unificação Alemanha oriental no ocidental (Jerman Timur–Barat), iha jovem feto ida nebe primeira vez ba iha Alemanha (Barat). Nia tama iha loja boot ida (supermercado), hamrik iha etalase nia oin no tanis. Fotografer ida consegue hasai foto husi jovem ne’e hodi hatudu oinsa mak “Jerman Barat” avansado liu, no “Jerman Timur” atrazado liu. Jornalista ne’e husu ba jovem feto ne’e, “tan sa mak o tanis?” Nia hatan, “husi ki’ik too sai jovem hau moris iha ha’u nia knua laran, la iha contacto ho mundo seluk; agora hau tanis tan ha’u hela dok iha kotuk ... sasan sira ne’e ha’u nunca hare iha ha’u nia moris!!!” Jornalista ne’e manan premio Pulitzer, tan biban duni hasai foto ida atu jovem ne’e nia mata-wen representa historia emocionante ida, maibe representa mos sofrimento no isolamento político iha tempo barak nia laran. Keta halo, iha tinan 10 mai, ita hare foinsae lubuk ida mak tanis iha Díli laran, tan sira moris iha “knua laran” deit (iha sira nia lisan no lian-materna) no la consegue hare “mundo foun” ida. Halo nusa ba mos, “language is a key to the world” (filosofo K.O. Appel).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.