VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120206

O Desenvolvimento e a Paz em Timor-Leste

Lectio Sapientiae

Abertura Solene das Aulas do Ano Lectivo de 2012 e Tomada de Posse do Novo Reitor Seminário Maior de São Pedro e São Paulo

Dili – Timor-Leste
1 de Fevereiro de 2012

João Boavida*

Excelencia Reverendissima Bispo Dom Alberto Ricardo da Silva
Excelencia Reverendissima Bispo Dom Basilio do Nascimento
Excelencia Reverendissima Bispo Dom Norberto do Amaral
Reveredissimo Presbítero e Reitor Eduardo de Almeida ho Equipa Formadora
Reverendissimo Padre e ex-Reitor Domingos Alves da Costa
Reverendos Padres e Madres
Representantes do Governo e de Instituições de Estado
Diresaun STL
Ilustres Convidados, Professores no Belum Seminaristas sira

Bom dia/boa tarde,

Privilejiu bot ida mai hau, bainhira hau simu konvite atu sai nudar orador hodi hatóo Lectio Sapientiae iha Cerimónia de Abertura Solene das Aulas do ano Lectivo de 2012 no tomada de posse do novo Reitor iha Seminário Maior de São Pedro e São Paulo.

Seminario, instituisaun prestijioza ida ho istória rasik nebé nakonu ho kontribuisaun ida pozitivu iha area espiritual no intelektual durante tinan barak, hahú hosi tempu kolonial tóo tempu rezistensia no okupasaun no tama mai tóo ohin loron iha tempu ukun rasik án.

Nudar ita hatene eskolantes sira hosi Seminário Católico hahú hosi tempu kolonial tóo ohin loron, barak mak sai padres, náin 5 mak sai Bispos, no barak mos mak sai politicos no ukun náin rai ida né nian. Hau rasik, nudar ex-seminarista ida mos, onra no inspirasaun ida mai hau hodi hamrik/tur iha né hodi partilha fali ho Ita Bót sira, experiensia ruma hau iha kona ba Tema Paz no Dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Paz no Dezenvolvimentu tema ida luan. Atu haklot scope tema né nian hau estrutura diskusaun hau nian ba partes tolu:

  • Definisaun Teorika Paz no Dezenvolvimentu
  • Paz no Dezenvolvimentu iha konteixtu Timor-Leste
  • Dezafius ba Paz no Dezenvolvimentu iha Timor-Leste
  • 1 Director Executivo, Centro de Estudos para a Paz e Desenvolvimento, (CEPAD) e recipiente de Prémio de Direitos Humanos de Sérgio Vieira de Mello em reconhecimento pelo seu contributo na promoção, respeito e protecção dos Direitos Civis e Políticos.

    Paz

    Definisaun badak no simples ba Paz mak ‘ausência de guerra’. Definisaun ida klot no la reflete aspetus ‘paz ida tebes’ duni mak saida.

    Tamba né, iha prosesu atu harikun kompriensaun konseitu paz, matenek nain balun hanesan Johan Galtung hamosu definisaun ba Paz oin rua: Ida Paz Negativa definisaun klot no simples atu refere ba paz nudar ‘ausencia de guerra; rua Paz Positiva atu dehan katak Paz iha sentidu luan no riku ho aspetus diak barak mak presiza konsidera (Johan Galtung Sociologo no Escritor hosi Norway no Fundador Instituto de Pesquisa para a Paz iha Oslo, Norway iha tinan 1959).

    Baze argumentu Galtung nian katak la os deit bala musan no bomba eh explosivos mak hakanek no oho ema, maibe iha mos buat ida naran ‘violencia estrutural’, katak estrutura no sistema politiku no ekonomiku nebé ita harí no haláo bele mos hasusar, hakanek no hamate ema, bainhira destribuisaun rekursus no asesu ba oportunidade no poder politiku no ekonomiku liu hosi sistema nebé iha, la hanesan ba ema hotu. Justisa sosial no ekonomiku, né kondisaun importante ida atu encoraja desenvolvimento politico, economico, espiritual no intellectual ba sidadaun hotu-hotu. Ba né Galtung hamosu Paz Positiva atu dehan katak Paz Negativa eh ‘ausencia de guerra’ deit la too.

    Tamba tuir Galtung ninia argumento Paz Negativa nudar ‘ausencia de guerra’ la iha sentido ba ema sira nebé mak atu mate daudaun tamba hamlaha no malirin, bainhira balun seluk goja no moris ho abundansia; la iha sentido ba aman no inan sira nebé la iha osan atu haruka oan sira ba eskola, bainhira balun seluk iha osan ona no sei hetan tan oportunidade hodi haruka oan sira ba eskola iha rai liur; la iha sentido ba sira nebé moris ho 50 puluh sen loron ida, bainhira balun seluk moris ho 500 dolar loron ida; la iha sentido ba sira nebe mate tamba malaria, tbc, diarreia, diabete no hepatite, bainhira moras hirak né iha rai seluk iha kura; la iha sentido ba sira nebé sai vitimas ba violencia artes marciais tamba ema seluk ninia interese; la iha sentidu ba sira nebé lakon uma, sasan no ai-han tamba udan-anin bot; no la iha sentido ba sira nebé terus injustisa sosial no ekonomiku tamba korupsaun.

    Nuné, Paz Positiva katak bainhira iha respeito ba direitos humanos no promosaun ba direitus civis no politicos, bainhira ema hotu bele hetan ai han, edukasaun, asistensia medika, bé-mos, ahi-eletrisidade, justisa sosial no ekonomiku, no bainhira lei no ordem funsiona iha Estado de Direito Democratico atu bele fo garantia ba desenvolvimento economico, politico, humano, cultural, intelektual no espiritual.

    Desenvolvimento

    Economistas barak uza lia-fuan Desenvolvimento nudar sinonimo ho ‘crescimento economico’, em termos materiais, atu refere ba valor anual sasan nebé fáan no servisus nebé selu inklui salarius funsionarius rai ida nian mak ho lia-fuan seluk katak Gross Domestic Product (GDP); no valor anual sasan no servisus no osan tama hosi rai seluk-seluk iha rai ida laran eh ho lia-fuan seluk katak Gross National Product (GNP).

    Tuir ema barak katak desenvolvimento nudar ‘crescimento economico’ la dehan buat ida em particular kona ba aumento ‘bem estar’ povu tomak nian. Ba né iha nesesidade atu haketak dezenvolvimentu nudar crescimento economico hosi desenvolvimento nudar hasáe no hadia kualidade moris sidadaun hotu-hotu nian.

    Amartya Sen, Economista Indiano no recipiente Premio Nobel ba Siencias Economicas iha tinan 1998, kuinesidu iha mundu tomak ho ninia tese no serbisu kona ba ‘hamlaha’ argumenta katak,

    “...desenvolvimento bele konsidera nudar prosesu ida atu haluan liberdade atu povu bele goza no moris diak. Bainhira asosia desenvolvimento ho liberdade humana mak desenvolvimento la os deit ona crescimento economico eh GNP no GDP... Maske rua ne importante nudar meius atu fasilita no haluan liberdade membrus sosiedade ida nian atu moris diak. Tamba liberdade depende mos fali ba determinantes seluk, hanesan organizasaun sosial no economico... no mos organizasaun politico no direitus civis...” (Sen, Amartya, Development as Freedom New York: Alfred A. Knopf, 1999)

    Sen ninia definisaun diak, maibe atu komprende diak liu tan konseitu dezenvolvimentu, mai ita haklot konseitu desenvolvimento ba sub-componentes rua: desenvolvimento economico no desenvolvimento politico.

    Desenvolviemnto economico, prosesu ida atu hasáe standard moris povu nian em termos materiais. Ne katak ema hotu-hotu iha direitu atu hetan serbisu inklui mos aumenta no hadia kuantidade no kualidade uma hela fatin, ai han, hatais, transporte, asistensia medica, no seluk tan.

    Desenvolvimento politico, prosesu ida atu asegura liberdades civis sidadaun nian hanesan liberdade de expressão, liberdade de organização no asosiasaun, liberdade de imprensa, no respeito ba direitus umanus. Né katak sidadaun sira tenki iha asesu ba partisipasaun total iha prosesu politiku, eleisaun, no bele koalia no hatóo prioridades sira nian tuir moris sira ida-ida nian, maibe liu-liu autoridade sira mos iha dever no obrigasaun atu tane no buka solusaun ba prioridades hirak nebé sira hatóo.

    Iha livru ida naran A New Concept of Development, publikadu iha 1983, Francois Perroux, economista Frances no defensor politika economika ba paises hanesan ita nian dehan katak:

    "Desenvolvimento ida lós seidauk akontese [iha rai hanesan ita nian]: tamba desenvolvimento sai nudar promesa deit no iha nebé iha desenvolvimento ruma, objetivu desenvolvimento mak atu fasilita deit sobrevivencia sidadaun nian; intelectualmente mos kompriensaun konseitu desenvolvimentu sei superficial hela." (Francois Perroux, "A New Concept of Development", UNESCO, Paris, 1983, p. 2.)

    Nune Francois Perroux iha livru hanesan, dehan tan katak:

    "... desenvolvimento individual nudar liberdade ema ida nian atu satisfaz ninia abilidade hodi realiza valores nebé nia subscreve no pratika, tenki sai fonte prinsipal ba formas oin-oin desenvolvimento nian."

    Konseitu desenvolvimento ida nuné hakbit no loke dalam ba valores umanus no kulturais atu hetan fatin diak ida iha naran planu ida ho prioridade ba progresso.

    Ho introdusaun breve ba konseitu Paz no Desenvolvimento mak hatóo liu ba, hau atu lori Ita Bot sira hodi hare tok fali mai situasaun iha Timor-Leste laran, bainhira ita koalia kona ba Paz no Desenvolvimento tuir definisaun nebé iha.

    Paz no Desenvolvimento iha Konteistu Timor-oan

    Bainhira ita koalia kona ba paz no desenvolvimento iha Timor-Leste susar atu ita sés hosi historia rezistensia no okupasaun no mos hosi prosesu demokratizasaun nebé lao daudaun.

    Atu hatodan argumentu hau nian, hau hakarak bazeia ba rezultadu peskiza PRDP (akronimu ho lian Ingles atu dehan Programa de Pesquiza e Diálogo para a Paz) hosi CEPAD, (mos akronimu ho lian Ingles atu dehan Centro de Estudos para a Paz e Desenvolvimento) organizasaun nebé hamosu án iha 2007 nudar resposta ba krize 2006 (karik hakarak informasaun ruma tan kona ba CEPAD no ninia programas bele hetan informasaun iha Escritório CEPAD iha Akadiru-hun, Dili, Timor-Leste).

    Objetivu PRDP mak halibur ema xave Timor-oan sira ho baze iha kriteria inkluzividade no reprezentatividade hosi sektor no instituisaun oin-oin iha Timor-Leste laran tomak, atu liu hosi prosesu dialogu no Peskiza Partisipattoria ho Asaun eh Participatory Action Research (PAR) bele identifika no debate obstakulus mak importante ba paz no bele komprende didak dinamika no hun-abut konflitu ida nian, molok sira hamutuk bele hamosu fali proposta rekomendasaun no solusaun ida sustentavel ba implementasaun.

    Rezultadu peskiza PRDP nian kona ba obstakulus ba Paz no Desenvolvimento hamosu prioridades tolu-nulun resin tolu (33) iha areas hamutuk hát (4) mak ‘Lideransa Politika’, ‘Justisa’, ‘Sosial’ no ‘Ekonomika’ (Timor-Leste: Povu nia Lian no Dalan ba Dame, CEPAD, Dili 2009). Hosi konsultas ho komunidades tomak iha rai laran, mosu nudar preokupsasaun bót ida katak ho prioridades 33 nebé sira identifika oinsá mak Paz no Desenvolvimento bele sai realidade iha pratika liu hosi prosesu demokratizasaun mak daudaun né lao hela iha rai laran.

    Rezultadu peskiza hatutan katak bainhira populasaun seidauk komprende didiak saida tebes mak demokrasia, biar buat tolu né (Paz, Desenvolvimento no Democracia) komplementa malu iha teoria, maibe iha pratika tamba reprezentasaun demokratika nudar instituisaun Estadu konsentra mak iha Dili deit, né faktor ida ona mak marjinaliza povu maioria iha Distritus hosi prosesu demokratizasaun no hasusar Paz no Desenvolvimento atu sai realidade iha pratika, tamba sistema sentralizasaun né mesak hamosu tiha ona injustisa sosial no ekonomiku, tamba desiquilibrio bot iha partisipasaun publiku nian iha prosesu politico (Timor-Leste: Povu nia Dalan no Lian ba Dame, CEPAD, Dili 2009).

    Realidade konfirma katak iha tempu ukun án (2002-ohin loron) Timor-Leste no Timor-oan terus krize politiku lubun ida, nudar dezafius bót ba esforsu atu konsolida demokrasia. Tetu didiak dinamika politika mak mosu durante situasaun pos-konflitu (1999 tóo ohin loron) iha influensia bot hosi historia violensia rai né nian (kolonizasaun Portugal durante tinan 400 no okupasaun Indonesia durante tinan 24) no kontinua sai nudar faktor historico mak influensia konteistu sosial no politiku durante tempu independensia, ho posibildade atu haklean polarizasaun sosial no politiku iha sosiedade ohin loron no mos bele afeta unidade nasional Timor-oan nian.

    Estrutura sosial nebé ita hare ohin loron, reflete identidade grupus oin-oin mak forma durante luta ba independensia (1975-1999) atu reziste eh apoia prezensa Indonesia durante tempu okupasaun. Tebes duni, katak formasaun no funsionamentu grupus no movimentus oin-oin durante tempu rezisténsia no okupasaun (grupus artes rituais, grupus artes marsiais, grupu klandestinu, frente diplomatika, grupu rezisténsia armada, etc.) mosu ho kbít no vantajen iha konteistu atu haforsa rezistensia hasoru Indonesia ninia okupasaun ho efetividade, liu hosi frentes oin-oin.

    Maibe, tamba la iha vizaun programatika ida efetivu no tamba dezafius barak iha prosesu atu hetan respostas ba ejizensias no nesesidades grupus hirak né iha tempu pos-konflitu, mak halo ema barak hosi grupus hirak né sai fali elementus marjinalizadus no vulneravel ba manipulasaun politika durante tempu krize politiku, konforme ita hare iha krize hirak liu ba.

    Membrus hosi grupus istorikus hirak né ho identidade no nesesidade oin-oin, ohin loron, hamosu ejizensias no dezafius politikus barak mak susar atu hetan resposta ida efetiva, tamba sira hanesan mos povu maioria iha rai ida né, sei moris nudar kiak no mukit iha sosiedade ida nakonu ho diferensa no injustisa sosial. Ida né halo ema barak mak sai vitima no sente katak sakrifisiu koletivu mak povu ida né halo hodi manan fali independensia, la hetan valor mak merese duni no mos seidauk hetan konsiderasaun diak, tamba deit interese sosial, politiku no ekonomiku ema lubun kik oan ida nian sai bót liu fali interese povu maioria nian tan deit sira iha poder no ligasaun diak iha sistema laran, (Valoriza Sakrifisiu Koletivu no Haburas Interes Povu nian: Hametin Demokrasia iha Timor-Leste, CEPAD, Dili 2011).

    Nuné mos, tuir partisipantes sira nebé ami konsulta dehan katak konseitu autoridade politiku iha tempu ohin loron, dala barak bazeia fali ba iha ema ida-ida ninia involvimentu historico no papel nebé sira haláo eh la haláo durante tempu rezisténsia hasoru okupasaun. Bainhira sensitividade konseitual ida hanesan né, lós no iha justifikasaun duni ho baze iha ema ida-ida ninia partisipasaun histórica no kontribuisaun ba independénsia rai ida né, maibé sensitividade konseitual ho baze iha história, tamba interpreta no uza salah, hamosu fali efeitu negativu oin rua:

    Ida, konflitu internu mosu nudar rezultadu kompetisaun ba poder politiku no mos kompetisaun ba rekuinesimentu kona ba náin ba narativu no identidade istóriku iha nivel lideransa;

    rua, institusionalizasaun patraun-kliente eh aman sarani-oan sarani nudar relasaun politika entre birokrasia no grupu kik oan ida ho ligasaun diak iha sistema laran, hamosu posibilidade atu haklean kiak no mukit no exkluzaun social, tamba interese grupu kik ida nian sai nudar prioridade bót liu fali interese maioria nian’ (Valoriza Sakrifisiu Koletivu no Haburas Interese Povu nian: Hametin Demokrasia iha Timor-Leste, CEPAD, 2011).

    Nuné iha tempu independénsia né Timor-oan moris krize politiku tinan rua-rua dala ida, no krize bót liu mak ida mosu iha tinan 2006 iha nebé besik atu lori nasaun né sai nudar estado failhado. Politikamente, iha tempu nebá tamba divizaun iha forsa defeza laran no dezintegrasaun iha forsa seguransa laran, kombina ho funsionamentu la efetivu hosi sistema judisiariu no hosi instituisaun lei no ordem seluk Estadu nian, halo sistema estadu besik atu monu.

    Krize politiku 2006 hatudu mo-mós frajilidade nasaun ida né no hatodan importansia atu involve sidadaun no Estadu iha dialogu konstrutivu hodi asegura dezenvolvimentu ba estrutura governasaun demokratika ida efetivu no atu promove aprezentasaun kontas ida efetivu no transparente hosi elite politiku sira ba povu, tuir lei haruka. Nuné mos, krize 2006 fó hanoin atu sosiedade sivil tenki ativu hodi involve iha prosesu demokratizasaun, la ós deit durante tempu kampaina eleisaun.

    Prosesu Demokratizasaun

    Governo Timor-Leste hamutuk ho ONU no Agencias Internacionais kaer metin prosesu demokratizasaun nudar agenda no instrumentu importante ida hodi hametin paz no promove desenvolvimento iha periodu pos-konflitu.

    Durante sekulu 21 mosu debates barak kona ba paz no rezolusaun konflitu iha mundu tomak iha nebé Paz no Desenvolvimento sempre temi kona no dala barak uza nudar sinonimo ho Democracia. Timor-Leste la os excepsaun ba fenomenu ida ne – durante tempu ukun rasik án ne, lia-fuan nebé mak temi bebeik no barak liu mak paz, desenvolvimentu no demokrasia no dala barak ita uza lia fuan tolu ne troka malu atu refere deit ba nesesidade atu asegura boa governação nudar baze ba redução de pobreza no desenvolvimento humano.

    Nune hahú hosi UNTAET ninia tempu (2000) tóo ohin loron, iha prosesu atu konsolida demokrasia iha rai laran, atensaun bot liu kontinua fokus iha nesesidade atu hari no hametin insitituisoens demokraticas iha Estadu de Direitu Democrático ida ne.

    Democracia

    Saida lós mak democracia? Democracia hanesan mos ho Paz no Desenvolvimento, konseitu ida susar atu define tamba la iha sekuensia linear ida mak láo lós hosi periodu konflitu ba periodu pos-konflitu.

    Tradisionalmente, democracia iha definisaun ida klot mak ita hotu hatene (katak povu mak ukun) ho atributus hanesan:

  • Instituisoens ho sistema estavel ho Elite Politiku mak ukun náin;
  • Eleisoens livres no justas,
  • Tuir votu diretu ida inkluzivu no universal, partidos politicos, parlamentos, no
  • Akordu entre membrus elite politiku kona ba arranjo konstitusional ba formasaun governo.


  • Iha Timor-Leste prosesu demokratizasaun lao hela ho objetivu atu transforma sistema politiku rai ida ne nian ba sistema demokratiku, iha nebé atributus institusionais hat foin temi liu ba bele mos konsolida án tuir lei, regulamentu, direitu no obrigasoens nebé vigora tuir ita nia Konstituisaun.

    Instituisoens em geral importante atu bele determina relasoens sosiais, maibe iha tendensia atu ita uza sala instituisoens hirak né hodi haláo interese ita nian no partidu politiku ita nian, ho justifikasaun ida la iha sentidu no etika katak demokrasia ninia lalao mak nune duni! Nune bainhira ita aplika definisaun paz no desenvolvimentu ba situasaun no konteistu real Timor-Leste nian, susar atu ita kaer metin valor teoriku iha realidade no pratika, no iha pratika mos susar atu ita hare mo-mos ligasaun entre Paz, Desenvovlimento no Democracia mak oinsá los.

    Tebes, bainhira ita tetu didiak prosesu demokratizasaun iha Timor-Leste, ita hare inkonsistensia ida relevante entre sa diak mak demokrasia halo tebes ba povu ida né ho tebes duni ka lae pratika demokrasia hosi ulun bot sira iha duni objetivu atu hametin paz no seguransa atu nune desenvolvimento bele lao.

    Ida ne sai nudar preokupasaun bot ida hosi partisipantes programa CEPAD nian iha rai laran tomak, preokupasaun ida mak bainhira la hetan resposta ida diak bele hahú hadok populasaun maioria iha areas rurais hosi institusoens de Estado no hosi elite politiku iha Dili.

    Nuné, rezultadu xave ida mos hosi peskiza CEPAD nian konfirma katak iha sentimento de deskontentamentu ida bot iha rai laran hasoru prosesu demokratizasaun rasik, bainhira membrus komunidade sira nebé tuir konsulta temi sai bebeik ‘interese individual no partidariu ás liu interese nasional’ nudar obstakulu xave ida ba hametin paz no desenvolvimentu iha Timor-Leste (Timor-Leste: Povu nia Dalan no Lian ba Dame, CEPAD, 2009).

    Partisipantes mos temi kona konfuzaun sira iha kona ba saida los mak demokrasia no kona ba falta de transparencia no aprezentasaun de contas, mal-utilizasaun de fundus de Estado, KKN, cultura de impunidade politica, no elitismu politico nudar factores mak dificulta prosesu konsolidasaun demokrasia no desenvolvimento iha Timor-Leste (Valoriza Sakrifisiu Koletivu no Haburas Interes Povu nian: Hametin Demokrasia iha Timor-Leste, CEPAD, Dili 2011).

    Paz no desenvolvimento – liafuan vulgar iha Timor-Leste

    Nuné, bainhira ita analiza didiak aplikasaun definisaun paz no desnvolvimento iha konteistu Timor-Leste ita hare katak Paz no Desenvolvimentu iha tiha fali objetivo ida vago eh obscuro. Tamba ema hotu-hotu koalia paz no desenvolvimento no hakarak paz no desenvolvimento – terus nain sira koalia paz, membrus artes marsiais sira koalia paz, governu koalia paz, sosiedade sivil koalia paz, vitimas koalia paz, arguidos koalia paz, povu bain-bain koalia paz – halo lia-fuan paz sai lia-fuan ida vulgar ho konseitu ida vago.

    Maibe bainhira ita foti fali nudar referensia sosiedade hirak nebé liu uluk ona ba ita, mak hakat ona hosi funu ba paz, hanesan rai sira nebé agora iha sistema democratico estavel iha Europa ocidental por exemplo, prosesu transitoriu ida hosi situasaun de Guerra ba ausencia de Guerra, né halo parte prosesu transitoriu ida ho faze tolu (Evans, G & Newnham, R, International Relations, the Penguin, 2007):

  • Faze 1 – Guerra
  • Faze 2 - Ausencia de Guerra
  • Faze 3 - Paz.


  • Hare fali ba situasaun ita nian, Timor-Leste sai tiha ona hosi Faze 1 (Guerra) katak hosi funu rezistensia hasoru okupasaun (1999) no tama ona iha Faze 2 (Ausencia de Guerra) iha nebé funu la iha maibe paz mos la iha (2002 – mai oin). Atu transita hosi Faze 2 ba Faze 3 (Paz) prosesu ida todan tebes tamba bainhira buat barak lao la los durante Faze 2, ita bele fila ba funu; tamba ne Faze 2 daudaun ne faze ida sensitivu tebes ho dezafius oin-oin mak ita presiza ultrapasa molok bele hakata tama ba iha Faze 3; iha nebé Timor-Leste no Timor-oan sei hetan susesu hodi nakfilak rai ida ne ba Estadu de demokratiku ida estavel tuir konseitu no pratika Paz Positiva.

    Dezafius

    Biar Timor-Leste bele rejista progresu politiku ida diak desde crize 2006, ita Timor-oan sei enfrenta dezafius barak iha areas nebé loke dalam ba krize hirak liu ba. Dezafius hirak né bele agrupa iha kategoria bot tolu: ida dezafiu iha nivel institusional, rua dezafiu iha nivel lideransa no tolu dezafiu iha nivel governasaun.

    Iha nivel institusional dezafius balun mak inklui:

  • Justisa laek ba vitimas serious crimes mak mosu iha periodu rezistensia no okupasaun (1975-1999).
  • Impunidade politika no intervensaun politika iha sistema legal.
  • Fiar laek iha instituisaun lei no ordem.
  • La iha proseguimento ida efectivo ba recomendasoens hosi Komisaun Independente de Investigasaun ONU nian kona ba crize 2006.
  • Deskontentamentu hosi ex-elementus rede resitensia nian (veterans, clandestine activists, martial art groups and ritual art groups) nebe politiku nain sira bele manipula hodi nakfilak ba interese politiku ida-ida nian;
  • Iha nivel lideransa dezafius balun mak inklui:

  • Polarizasaun.
  • Sistema aprezentasaun kontas fraku.
  • Fiar laek hosi publiku iha lideransa politika.
  • Fiar laek entre grupus sosiais.
  • Violensia no manipulasaun politika.


  • Iha nivel governasaun dezafius balun mak inklui:

  • Populizmu no sistema patraun-kliente.
  • Politika exkluziva.
  • Sidadaun sai nudar kliente dependente.
  • Korupsaun, Koluzaun no Nepotizmu.


  • Tau hamutuk ho dezafius hirak ne iha estatiska balun mos mak preocupante. Estatistikas hirak né bele kestionavel maibé realidade reflete preokupasaun bót tebes mak presiza atensaun no asaun hosi ita Timor-oan hotu:

  • Besik eh liu 70% hosi total populasaun hamutuk 1.1 million mak moris ho baze iha agricultura de subsistencia.
  • Besik eh liu 40% hosi populasaun tomak mak moris nudar kiak no mukit ho menus de $0.50 loron ida.
  • Besik eh liu 45% hosi populasaun tomak mak forma idade etaria hosi tinan 15 mai karaik.
  • Tinan idade 22 sai nudar idade media entre populasaun tomak.v
  • Populasaun sorin tomak analfabetos eh iliterados.


  • Ho ida ne ita sei iha tan desequilibrio sosial no ekonomiku bot ida entre Dili nudar capital ho Distritus 12 seluk, tamba Dili desenvolvido liu dok ba distritus 12 seluk. Desequilibrio sosial no ekonomiku ida ne deit bele apresenta ameasa ida ba seguransa nasaun nian, bainhira grupu etariu bot liu iha rai ida ne mak jovens sira nebé la dun iha skills, expriencia no kuinesimentu no la hetan oportunidade ba emprego (nudar exemplo concrecto ida mak violencia hosi no entre grupos jovens no grupos artes marciais).

    Tuir ita haré Dili daudaun ne sidade ida buras ho 70% atividades empresariais konsentra iha capital, iha nebé grupu elite kik ida mak goja. Desequilibrio sosial no ekonomiku entre sira nebé iha no sira nebé la iha, mak ita uluk kritika makas iha tempu colonial komesa mosu iha Dili laran ho formas oin-oin, iha nebé urbanizasaun lao makás maibe industrializasaun la iha, no iha nebé sekularizasaun importante liu etika no moral.

    Ohin loron gastus orsamentu Estadu nian bot liu grasas ba Fundu Petrolifero. Orsamentu Estadu ba tinan 2011 deit hamutuk $1.3 billion – hasáe dala 10 iha tinan lima laran deit. Eleisaun demokratika no gastus publiku mesak la sufisiente atu fo garantia ba kualidade servisus publikus no atu hamenus injustisa sosial no ekonomiku – realidade mak KKN nudar crime extraordinario ohin loron buras iha rai laran.

    Eleições

    Iha sirkulu observadores balun ba politika rai laran, ema balun komesa koalia katak eleisaun ida tuir mai né sei la seluk la let mak kompetisaun entre personalidades historicas nebé nudar activistas politikus tur iha lideransa informal hahú hosi tinan 1975, no nudar lideres politicos convencionais tur iha pozisaun poder formal hahú hosi tinan 2001, tinan eleisaun ba Asembleia Konstituinte.

    Nune nudar lider formal no informal sira goza poder politiku no privilejius barak nudar autoridade hamutuk besik tinan 34 ona. Hanesan ita haré iha rai seluk, realidade no preokupasaun ida mak bainhira lideres sira permanece iha poder politiku durante tinan barak, sira mak sai fali Estadu no Estadu mak sira; no sira mak sai fali interese ekonomiku Estadu nian no interese ekonomiku Estadu nian mak sira nian mesak fali – ida né posibilidade bót ida atu haburas politika patraun-kliente no risku bót ida atu hasusar esforsu hodi kombate KKN ho efetividade.

    Bainhira ita hakarak hari Estado de Direito Democrático nebé mak konsagra ona iha Konstituisaun presiza ema hotu ninia partisipasaun, la ós deit iha tempu eleisaun maibe iha mos tempu atu hola desizaun importante kona ba interese nasional – nune tuir katuas-ferik sira bain-bain dehan katak ita ema sei tóo iha rohan ida, maibe instituisaun (Estadu) sei moris ba nafatin.

    Konkluzaun

    Biar Timor-Leste iha passado ida tragico ho futuru ida mak seidauk klaru tamba momento presente nakonu ho dezafius oin-oin, Timor-Leste no Timor-oan tenki optimista no hateke ba oin ho laran metin no pronto atu serbisu ba transformasaun no reforma sosial, politiku no ekonomiku atu nune iha tempu tuir mai jerasaun foun bele iha futuru ida diak nakonu ho paz no desenvolvimento.

    Obrigado.

    Dili, 1 Fevereiro 2012

    *Director Executivo, Centro de Estudos para a Paz e Desenvolvimento, (CEPAD) e recipiente de Prémio de Direitos Humanos de Sérgio Vieira de Mello em reconhecimento pelo seu contributo na promoção, respeito e protecção dos Direitos Civis e Políticos!

    Sem comentários:

    Enviar um comentário

    Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.