VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120208

Hatutan “Lingua Materna”: Re-proposição ba proposição husi Professor Estanislau Saldanha

Martinho G. da Silva Gusmão

  • Hatutan “Lingua Materna”: Re-proposição ba proposição husi Professor Estanislau Saldanha

Professor, obrigado ba ita boot nia comentário. Haré liu de’it ita bo’ot nia proposição, ha’u hetan kedas impressão katak ita bo’ot simplifica demasiadamente questão iha fundo, hanesan bahasa Indonésia dehan “semudah membalik telapak tangan”. Maibe, nu’udar apreciação ba ita boot nia comentário critico, ha’u koko to’ok atu hatur ha’u nia pensamento tuir proposição nebé iha ona ...

1. Ida uluk, ... ita boot dehan “fasilita aprende konseitu báziku”, maibe iha tempo hanesan ita boot dehan fali “lian materna laos atu sai lia sientifiku”. Tuir ha’u nia hanoin, wainhira ita tama iha “conceito” ida, katak ita tama iha “principio universal”, “highly abstract”. Ne’e duni, atu bele “conceber” conceito ida, hatudu katak ema ida tama iha complexidade no universalidade husi teoria no pensamento ida. Halo nusa mak professor bele “explica” conceito ida ho lian nebe la’os cientifico? Tuir mai ita boot hakerek, “lian China, Arábia, Índia ho Japaun dezenvolve siensia iha sira nia lian rasik”. Maibe, hau hanoin, lian hirak nebé ita boot temi ne’e iha ninia “estrutura gramática”, semiologia (fonética no fenomenologia), depois semiótica (semântica, sintaxes no pragmática). Agora ha’u husu fali ba professor, projecto piloto ne’e mos hatama ida ne’e ka simplesmente haruka ema ida hatene ko’alia Nau’eti ka Uaimaa ka Macassae ba ko’alia lalika usa estrutura gramática, semiologia no semiótica?

2. Tuir mai, ita bo’ot dehan “la presiza rekruta mestri fo’un tamba mestri sira nebée iha, hatene lia materna. Nunee sira bele hanorin”. Ne’e katak, Nau’eti hanorin Nau’eti, Macassae hanorin Maçasse, Uaima’a hanorin Uaima’a. La precisa estrutura gramática, semiótica no semiologia. Ha’u nia desafio, wainhira mestri ne’e la hatene “konseitu baziku” kona ba “www.html.url” oinsa mak nia ko’alia (esplica) iha lian materna? Ne’e duni, iha leten ita boot ko’alia buat ida, iha ne’e ita boot ko’alia fali buat seluk. La iha lógica. Ka, ita bo’ot hanoin katak, hanorin língua materna ne’e hanesan de’it ho “conversa quotidiana” (obrolan harian; warkop [warung kopi] karik). Se nune’e, lalika ba escola mak hanorin atu ko’alia lian materna, iha uma mos to’o too?

3. “Matéria nebée iha bele uza dadaun hodi hanorin, naran halo tradusaun oral iha lia materna ba labarik hodi komprende”. Ha’u sublinha frase “naran halo tradusaun” ... hatudu katak ita boot la seriu nu’udar “scientist” no falta de “scientific ethos”. Oinsa mak nu’udar professor ida, ita bo’ot “gampangan” dehan “naran halo tradusaun”? Se traduz sala karik, controla halo nusa? Referencia no “retrace” oinsa?

4. Dala ida tan, ita boot “gampangan” liu. Mestri sira ne’ebe iha ona ne’e, sira “inteira” matéria nu’udar “scientific” no hanorin tuir standard matéria sira ne’e, ka “obrolan warung kopi”? “Pratika iha fatin barak lao ona” ... iha nebé? Lospalos, Manatuto no Oecusse? Ka ita boot naran mehi de’it, ba buka experiência iha fatin ida hodi lori mai tidin de’it iha Timor Leste?

5. DIT bele hatan ona! OK. Pergunta: eskola superior turizmu no hospitalidade ... atu “PERSERVA KULTURA” ho IDENTIDADE NASIONAL ne’e sei intensivamente halo “preservação” liu husi “siencia lingüística” ka ho dalan seluk? Oinsa mak “preserva cultura” ne’e wainhira direção ba turismo ne’e hatudu liu ba “industria turismo”, no la’os “literature”? Ne’e duni, reitor DIT nian la compreende matéria nebé ha’u coloca nu’udar questão karik?

6. “Lia materna oho labarik sira? Hau hanoin Amo Martinho dramatiza”. Ha’u hatan, Prof. Estanislau mak la nyambung. Tan sa? Tan ha’u ko’alia massacre ba labarik sira ka “mártir inocente”. Ne’e hanesan metáfora. La’os sentido próprio. Ida ne’e hatudu oinsa mak professor ninia proposição dehan “naran halo tradusaun” mosu ona, tan professor rasik “naran halo tradusaun” ba ha’u nia opinião. Afinal, se professor haré didiak ha’u nia artigo, ha’u ko’alia kona ba “psychology of developmental” (Jean Piaget no Lawrence Kohlberg). Tuir matenek na’in 2 ne’e nia hanoin, labarik sira iha ensino básico (tinan 7–11) moris iha fase ida hanaran “concrete operational”, hahu sira nia scientific adventure, hanoin tuir lógica no bok ona “conceito básico”. Iha leten Professor dehan katak “lian materna la’os sientifiku”. So what? Iha tinan 3 nia laran, labarik sira hasoru mestri sira nebé “naran halo tradusaun”. Then what? Sira la iha base no la toman atu tama iha “concrete operational”. Então, liu tiha tinan 3, sira nia kakutak mamuk hela no hahu husi foun fali. Katak, tinan 3 nia laran “learning by playing ... for nothing”????

7. OK. Hau sala. Obrigado ba informação.

8. “Debate iha universidade uza metodu sientifiku, laos muturabu. Sim. Ha’u hein katak ida ne’e mak ita halo. Bele karik, involve mos ami husi acadêmico murni, liu-liu ami sira be especialista iha “filosofia da linguagem” no “ciência lingüística”. Hau hakerek artigo ne’e atu hatoo ha’u nia protesto no lamentação ba activista sira husi ONG no fo fali dignidade mos ba acadêmico sira. Campus ne’e tem que sai hanesan fatin “consagrado” ida ba ema nebé halo “ritual theoria”. Iha tempo antigo nian, “theoria” ne’e hala’o husi no iha “academia” (e.g., Platão) nu’udar “ritual” ida. Liafuan “theoria” ne’e mak ohin loron sai espiritualizado ho liafuan “contemplação”. Tan ne’e, wainhira ita muturabu iha “universidade”, hatudu katak mosu “desacralization”. Ne’e la’os atu gaba sola an nu’udar acadêmico, maibe reafirma ita nia posição no dignidade iha sociedade Timor Leste. Ohin loron, hanesan fali ativista sira mak hatene buat hotu, no acadêmico sira nonok fali. Ne’e la los! Tuir ha’u nia hanoin, ativista sira husi FONGTIL no Rede Feto sira ne’e “arogante” ho sira nia “political correctness” – katak, saida mak los wainhira tuir ONG nia hanoin; buat nebe la tuir sira nia hanoin ne’e contra direitos humanos no la loos hotu.

Martinho G. da Silva Gusmão, Docente Filosofia

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.