VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20120219

Média no Desenvolvimentu iha Prespetiva Estadu Timor-Leste nian

Intervensaun Presidente Parlamento Nacional, Fernando La Sama de Araujo

Workshop ba Editores no Jornalista

Dili, 20-22 Fevereiru 2912

Exelencia, Secretaro do Estado Consellu Ministro

Exelencia, Membro do Governo
Exelencia, orador Nasional no internasional
Exelencia, konvidados husi organizasaun non Govermental ho instituisaun estado nian
Exelencia, direitor Geral SECM ho kolegas direitor Media ho jornalista sira
Komisaun Organizadora no Task Force Média ne’ebe mak prepara ba Workshop

Média ninia papel importante iha ita nia Procesu Funu kontra okupasaun no dait mai to’o ba procesu konstrusaun estadu no desenvolvimentu. Iha hau nia breve komunikadu ba Editores no Jornalista sira, atu dada witoan procesu historika ita nia funu nian, liliu istoria hau rasik nudar ativista ida, papel média ne’e importante tebes. Liu hosi Média mak bele ható aspirasaun povo nian ba mundo,maibe realidade ne’ebe mak hasoru iha biban ne’eba mak: “bloqueio ba informasaun ne’ebe bele report ba média konaba realidade Timor-Leste nian”.

Neduni wainhira hau ho colega nain sia (9) ami harii Organizasaun Estudantes, be naran Renetil (Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste). Hodi trasa Linhas Jerais Renetil, oins sa mak desbloquia informasaun hodi ható informasaun ne’ebe los ba mundo no adopta estratejia ba internacionalizasaun ba: “Questao de Timor-Leste”, hodi dinunciar violasaun direitus Umanus no direitu ba auto-determinasaun Timor-Leste. Ba konsumu interna Resistensia, ami mos funda Buliting Informativa be naran: ”Neon Metin”, ne’ebe distribui ba to’o Frenti Armada, Frenti Clandestina no Frenti Diplomatica. Hau ho colega Sira seluk, inkluindu SEPE, Avelhino Coelho, ami buka halai tuir jornalista sira, oinsa mak media bele publika saida mak ita halo konaba saida mak halo. Hau rasik iha tinan 199, waihiran atu prepara ba kampane Referendum 1999, funda funda Jornal Vox Populi. Historia ne, atu ilustra witoan konaba importante ba media no komunikasaun.

Media nia papel iha iha proceso Internacionalizasaun funu Timor-Leste nian. Buka atu cita autor balun ne’ebe hakerek teoria konaba Ajendamentu publiku no mediatiku, tuir Walter Lippman, autor ne´ebe maka hakerek konaba teoria agendamento,iha ninia kapitulu livru ho titulu, ”The World outside and the pictures in our head”. Lippman argumenta katak, ”média mak prinsipal ligasaun hosi akontesimentus iha mundo no imajens konaba akontesimentus ne´e rasik”.

Cita hanoin matenek nain sira koalia ba papel media nian atu, artikula deit ho procesu funu Timor-Leste, papel média nian importancia ba internasionalizasaun no diplomacia Funu Timor-Leste nian iha Foruns Internasionais. Iha akontesimentus historika bot balun mak kobertura média kontribui ba Internazionalisasaun no facilita Diplomacia .

Massakre S.Cruz,12.11.1991 no atribuisaun Premio Nobel ba Paz, ba ita nia Laureados nain rua, D. Ximenes Belo no Dr.José Ramos Horta no cerimonia ba atribuisaun Premeio Nobel da Paz, hetan impaktus bot ba internasionalizasaun ba Questao de Timor-Leste no facilita Diplomacia iha rai liur, Kadeias TV bot nian hanesan CNN fó programa direto ka live konaba cerimonia.

Ho akontesimentus rua ne´e, ninia impaktus bot ba internasionalzasaun no influensia ajenda mediatika no publika. Obriga Estados balun, hare fila fali sira nia posisaun no mobilizasaun opiniaun publika mundial ne´ebe sensivel ba kausa Timor-Leste. Ne´e tamba kontribuisaun Média no korajens servisu jornalismu ne´ebe amante ba kausa mak: Liberdade no Demokrasia.

Procesu transformasaun barak iha mundu, kontribuisaun média nian importante tebes, hanesan procesu demokratizasaun iha rai barak, maibe hare liu esperiensia ita nia povo irmao Indonesia. Procesu Demokratizasaun iha Indonesia mos média nia papel importante, akompana besik ba procesu hahu iha tinan 1990 to´o fin rejime, papel media importante. Hahu hosi SK Mempen, Fulan Abril 1994, hodi Bredel Majalah Tempo, Majalah Editor no tabloid Detik, mosu klibur Jornalista sira bé naran AJI (Aliansi Jornalis Independen) hodi defende ba demokrasia, liberdade ba imprensa no liberdade ba ható hanoin.Jornalista balun tama kadeia tamba sira nia luta ba liberdade imprensa no demokratizasaun.

Média ninia kontribuisaun ba procesu konstrusaun Estado no konsolidasaun Demokrasia:

Hahu iha procesu ba eleisaun hodi hili ba Assembleia Konstituinte iha tinan 2002, to´o restaura Independencia iha loron 20 fulan Maio tinan 2002, kontribuisaun média importante. Wainhira ita hahu konstrusaun ita nia Estadu no konsolidasaun ba instituisaun Estadu nian, média ninia kontribuisaun importante no tuir Relatoriu barak hosi organizasaun ba Jornalista no Média iha mundo, konsidere Liberdade Imprensa iha Timor-Leste iha tinan sanulu Restaurasaun Ita nia Independencia, hakat liu rai balun iha Mundo. Cita Relatoriu Reporter Sen Fronteira (RSF).

Liberdade Imprensa iha Timor-Leste ne’e diak, laos tu-tur mosu maibe tamba liu hosi procesu ida naruk, ninia razaun mak: barak liu, ita nia jornalista sira mai hosi ativistas ne’ebe iha sira nia hanoin no hakarak mak liberdade ba hanoin no hakerek. Atu ható sira nia hanoin hakerek liu hosi Média. Fator seluk, fundadores Estadu Nasaun RDTL, mesak ativista no eis-Jornalista, hanesan: Dr. José Ramos Horta, atual Prezidente Republika, uluk iha kolonial nia tempo, korespondente RTP no Diretor A Voz de Timor. Ita nia Maun Bot Kay Rala Xanana Gusmao, uluk mos kronista ba jornal, liu hosi ninia hakerek iha A Voz de Timor mak ható ninia hanoin konaba realidade sosial ne’ebe mak ita nia rain infrenta iha tempo ne’eba.

Hahu tinan 2000 mosu ona Jornais Diários, Semanarias oi-oin, balun lakon ona tamba razaun oi-oin, balun sei sobrevive, hanesan Timor Post, STL ne’ebe transforma hosi STT, ikus mai mosu tan grupos Média sel-seluk, hosi printing, radio no la haluha ba RTTL, EP, nudar estasaun TV publiku. Hotu-hotu kontribui ba procesu konstrusaun Estadu-Nasaun no sei kontribui nafatin ba procesu konsolidasaun ba instituisaun demokratiku no hola parte ba procesu desenvolvimentu.

Média ninia papel ba Desenvolvimento:

Formasaun no kapasitasaun ba journalista nudar elementus importanteida iha sosiedade ne’ebe deit, mos importante ba Nasaun foun iha procesu konstrusaun Estadu-Nasaun Timor-Leste. Tamba ne’e maka IV Governu Konstitusional iha ninia Programa Governu nian, ne’ebe hetanaprovasaun iha Parlamentu Nasional (PN) iha fulan Setembru tinan 2007ne’ebe fó mos perioridade ba formasaun ba rekursus umanus ne´ebe integradu.

Espetativa hosi publiku ba Média iha Timor-Leste ás tebes, tamba publiku ne´ebe konsome ba média nudar aihan neébe sira alimenta. Maibe media mos seidauk bele tein hahan ne´ebe maka koresponde ba publiku nia hakarak. Empresta ba lingaugem média nian katak Média iha Timor-Leste seidauk bele fornece noticias ne´ebe maximu ba publiku ka koresponde ba publiku ninia espetativa ne´ebe ás.

Atu hatan ba realidade ida ne´e, Sekretariu Estadu Konseilu Ministru (SEKM) organiza, ” workshop ba Editores no Jornalista sira no servisu neébe maka “hosi Equipa Task Force Média (ETFM)”, ne´ebe forma SEKM halo ne´e importante duni. Workshop hodi kapacita ba editores no jornalistas sira, tamba dala barak mak publiku ne´ebe konsome ba informasaun ne´ebe mak ható liu hosi média, manifesta kritika no deskonfiansa ba média. Dala barak mak notisias ne´ebe bele lori ninia implikasaun ba proceus justiça no mos bele implika ba kontribui instabilidade. Dala barak mos, media sira hakerek lian Tetum, ita nia lian rasik tuir ida-idak ninia gosto, maske ita iha ona padraun lingua Tetum tuir INL/UNTL. Workshop importante hodi kapacita laos ba jornalista ka reporteres sira ba buka noticias, maibe ba mos editores sira. Hau husu atu media bele kontribui ba desenvolve ita nia lian Tetum, tamba liu hosi media maka meius ida hodi desenvolve ita nia lian rasik, ita nia lian mak ita nia identidade.

Mas ladun los, la fear, se politikus no publiku em jeral fó sala deit ba Média, tamba eros iha publikasaun ida ka rua, hodi jeneraliza. Ne´e erro sosiedade ita nian,buka jeneraliza buat hotu. Tamba ne´e SEKM forma Equipa Task Force Média hodi halo levantamentu ba dadus konaba “Estado Média iha Timor-Leste”. Hosi relotoria equipa task Force prepara ható ba orgauns soberania sira, liliu ba Governu hodi exekuta no Parlamento bele tau hanesan atensaun ba Lei Komunikasaun Sosial, maske ita nia Lei Inan ka Konstituisaun RDTL,fo mahon ba Liberdade imprena no liberdade ba espresaun, tamba média mos nudar konponente importante ba iha Sociedade no parceiru Estado hodi acelera Desenvolvimentu . Desenvolvimentu ne’ebe integradu, ne’ebe komponente hotu-hotu ninia kontribuisaun no partisaun!

Obrigado!

Dili, 20.02.2012

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.