VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110806

“Heresiologia” no “Seitas”: Hanesan Na’an Resto iha Profeta nia Nihan Ku’ak Laran (Hanoin oan Ruma ba Dr. Matias no Dr. Silvério husi UNTL)

Martinho G. da Silva Gusmão *)

Timor Post halo entrevista ho Dr. Matias Guilherme no Dr. Silvério dos Santos Soares no publika ho titulo “Igreja Persiza Hakbesik Aan ba Sarani Sira” (Kinta, 28 Jullu 2011: 14). Hare husi titulo, ita hanoin katak Sarani sira mak terus no mate mohu, tan ne’e Igreja precisa hakbesik aan ba sira atu fo tulun. Maibe, afinal “seitas no religião foun” barak mak tama iha Timor Leste nune’e Igreja Católica precisa halo dialogo ho sira. Hau fiar katak, titulo (judul) no conteúdo (isi) la han malu – la iha lógica. La’os Sr. Matias no Sr. Silvério nia sala, tan jornalista sira mak hakarak hakerek nune’e. Tuir ha unia hare, se religião foun no Seitas mak mak sobu Sarani sira, tan sa mak Igreja tenki ulun moras ho sira? Sarani sira iha dever no direito atu halo reagem – ou, halo defesa ba ninia fiar no tradição. Ponto. La iha dialogo ho ema ne’ebe hakarak sobu no estraga paz no unidade nacional no Igreja.

Maski nune’e, iha hanoin lubuk ida mak bolu hau nia atenção: (1) “Religião foun no seitas”; (2) kritika hasoru Igreja; no “dialogo” ho religião sira seluk.

(1) Religião Foun no Seitas

Quase hanesan ona commom sense, katak, presença husi grupo Visão Cristão, Testemunha Jehova, no seitas lubuk ida (dehan katak, liu ona 19 iha Timor Leste) sai ona hanesan religião foun. Common sense ne’e mosu tan Povo Timor Leste loro-loron hasoru grupo ki’ik ida mak bidu tun bidu sae iha kintu kantu atu hanorin kona ba Jesus Cristo, Bíblia no buat seluk tan, maibe la hanesan ho buat ne’ebe Igreja Católica hanorin. Tan ne’e sira bolu “religião foun”.

Maibe, wainhira cientista sira hanesan Dr. Matias no Dr. Silvério mos hanoin katak Testemunha Jehova no Visão Cristão hanesan religião foun hotu, então problema sai oinseluk ona. Iha scientific ethos – matenek nain sira simu tiha common sense, maibe sira tenki halo esplikasaun ne’ebe naruk no klean atu ita bele kumprende.

Interessante, katak, Dr. Silvério kaer hikas Emile Durkheim (1858–1917) atu sukat ninia analisa kona ba religião foun. Liu-liu kaer husi Durkheim nia obra “As Formas Elemetares da Vida Religiosa”, Dr. Silvério argumenta katak “buat nebe fiar no realidade sempre la hamutuk ... kona ba buat rua katak tempu no espasu, katak buat ida fiar no buat ida realidade nee buat ida nebe sempre dok”. Infelizmente, tuir mai nia nunka esplika didiak Durkheim nia pensamento. Tan ne’e hau hasoru confusão boot. Susar liu tan, wainhira Dr. Silvério la “setia” ba Durkheim nia teoria, maibe manipula fali Durkheim atu halo defesa ka pleidoi ba “religião foun” no “seitas”. Tan hau la iha livro ne’e iha Português, ne’e duni hau foti deit husi lian Inglês nian ho titulo “The Elementary Forms of the Religious Life”. No hau descobre buat ne’ebe dok tebes husi Dr. Silvério nia hanoin.

Iha The Elementary Forms of the Religious Life (1912), Durkheim hatudu momos “cultural turn” ida wainhira nia halo estudos kona ba Aborigin (Austrália) sira nia religião (totemism): fatuk lulik, ai-lulik, we-lulik, nst. Buat ne’ebe duranti ne’e malae sira hanoin nudar “primitivo” (atrazado ka selvagem), afinal iha valor kultural boot tebes no determina sociedade ida nia hun no abut. Nia fiar katak, hare ba religião sira be “simplest” (sangat sederhana), ita bele hetan/ hasoru elementu sira ne’ebe mos “simplest” hodi hakesi komunidade iha neon ida deit no laran ida deit. Liu husi peskiza ne’ebe naruk no klean, Durkheim hatudu oinsa mak religião iha relasaun metin ho “sociology of knowledge” – katak, saida mak ema/ grupo/ komunidade ida “fiar” la haketak malu ho ninia conhecimento sociológico ka realidade ne’ebe nia hodi moris ba. Konseptu hanesan “Elementary forms” (ka, “Formas elementares”?) neneik sai konseptu ida ne’ebe domina Durkheim nia hanoin kona ba “conscience collective”. Katak, iha sociedade ida nia laran, sira iha fuan ida laran ida, neon ida no fiar ida nudar “ethico-mythical nucleus”. Iha direksaun ida ne’e mak nia trasa fali komunidade ida nia hun no abut (social origins) no função social iha religião ida nia laran. Ne’e duni, dehan “fiar no realidade dok malu” ne’e hanesan Dr. Silvério ninia teoria, maibe la’os Durkheim nian. Ou, keta halo Durkheim nia teoria iha Inglês la hanesan ho teoria iha Português karik, Dr. Silvério mak hatene liu!

Hau fo took ezemplo ida husi hau nia cultura Makassae kona ba ritual no cerimônia hanaran “Ra’u-wai”. Hau nia família sira ba iha Uma-lulik no halo ritual ida atu sura/ temi ami nia naran husi ami nia avo nia avo too oan no bei-oan sira tomak lori hatudu ami nia hun no abut (social origins) hodi han hamutuk iha uma-lulik. Wainhira hau estuda Bíblia kona ba “genealogia Jesus Cristo” nian (Mat 1, 1–25), hau nia feeling hateten kedas – Jesus Cristo ho ema Makassae ninia adat/ lisan hanesan karik. Maibe, wainhira hau le tiha Durkheim nia teoria kona ba “elementary forms”, hau hatene katak iha ita nia fiar laran ita hetan nafatin ita nia hun no abut moris nian. Nia dehan katak, iha kategoria ida hanesan ne’e mosu representação colectiva – hatudu katak, ita iha uma lisan ida no uma kain ida, ita iha origin no genealogia (família talin la kotu). Ida ne’e mak hanaran interculturation theology ka dala ruma mos bolu teologi kontekstual. Hau hanoin, teoria Durkheim nian kontribui maka’as atu hare “social origins” ho “sociology of knowledge” ninia relação ho teologia iha kontekstu ida.

Too iha ne’e ita hare kedas katak “Religião foun” la hanesan ho ita nia lisan (culture) no ita nia fiar. Ezemplu seluk, religiao foun dehan “la bele tanis mate ka reza iha mate uma”, “la bele lori aifunan no hamulak iha rate”, la bele hakruk ba Estado no governo; la bele sai militar no policia, nst! Tan sa mak iha ema ba hakoi estatua no símbolo religioso iha Manufahi (hau rasik hasoru problema sunu oratório husi grupo Visão Cristão iha Uma Tolu/ Viqueque)? Resposta: tan sira la’os no lakohi moris iha cultura no tradição, la iha “social origins” iha Timor Leste. Ida ne’e mak karakteristika “Seitas” ka “religião foun” – sira hakarak lori buat foun, então sira tenki sobu no halo estraga buat ne’ebe iha ona! Dalan ne’ebe sira usa mak “violento”: sunu no sobu, la liu husi doutrina baibain no liafuan midar, maibe halo “intimidação espiritual” (too terorismo hodi religião nia naran).

Iha Heresiologia (estudos/ pesquisa kona ba ‘Seitas’) nian, sempre hateten buat ida – katak, “seitas” mosu nudar “exclusivismo espiritual” no “ditadura relativismo”! Sira la mai husi fatin seluk ka religião seluk maibe husi “uma laran rasik”, iha Cristão nia leet rasik (hanesan moos “bidaah” sira iha deit Islam nia leet). Hanesan São Pedro dehan, “Assim como ouve entre o povo falso profetas, assim também haverá entre vós falsos doutores que introduzirão disfarçadamente seitas perniciosas e que, renegando o Senhor que os resgatou, atrairão sobre si mesmos uma rápida perdição” (2Ped 2, 1). Grupo foun ne’e defini aan nudar sira ne’ebe besik liu Maromak (tan ne’e exclusivo), no sira nia doutrina mak loos liu no sira mesak deit mak lori salvação, Igreja ne’ebe iha ona mesak la folin tan ne’e sira tenki dasa moos no sobu rahun tiha.

Hau nia pergunta: ita bele rejeita religião foun hodi demokrasia no Konstituisaun nia naran ka lae? Interesante, Dr. Matias no Dr. Silvério deklara katak “... konstituisaun republika fo margem para sidadaun sira hotu hili tuir sira nia hakarak ba religiaun saida maka sira atu fiar iha Timor leste. ... Tan ne’e depois independensia ita nia konstituisaun la taka dalan ba ema seluk ka religiaun seluk bele tama iha Timor Leste hodi halo sira nia evangelizasaun”. Hau hatene katak, idéia ida ne’e mai husi Constituição RDTL art. 45º n. 1 – “A toda a pessoa é assegurada a liberdade de consciência, de religião e de culto, encontrando-se as confissões religiosas separadas do Estado”. Religiao foun no Seitas sira usa artigo ida ne’e atu justifica sira nia aan!

Maibe, iha n. 2 ko’alia kona ba la bele halo “perseguição”; n. 3 hakerek nune’e, “É garantitdo a objecção de consciência”; n. 4 ko’alia kona ba liberdade atu hanorin religião saida deit!

Atu ita hatene katak Seitas no “religião foun” moris nudar parte ida atu halo “perseguição” hasoru Católico sira. Hakoi estatua no sunu oratório (ka haklaken doutrina foun ne’ebe la monu ba ema nia laran) ne’e hatudu ona perseguição no intimidação ba Católico. Wainhira Igreja Católica hetan perseguição, então tuir Constituição nia bele halo objecção – rejeita ho meios hotu-hotu. Hanesan uluk wainhira Igreja Católica no Povo Timor Leste hetan perseguição husi Indonésia (TNI/ ABRI), ita usa meios hotu atu resisti no revolta. Manifestação boot ne’ebe halao iha Baucau no Manufahi tuir Constituição RDTL ne’e legitimo no legal (artigo 40º, 42º). Sa tan, iha ne’ebe deit – demokrasia so manan wainhira “maioria” la bele sai atan ba “minoria”. Iha política mos “maioria absoluta” mak manda; ka “aliança maioria” mak ukun. Iha rai ne’ebe “minoria” mak ukun, então sei mosu terror no intimidação, totalitarismo no ditadura. Atu hateten lolos, la’os Católico mak hahu. Visão Cristão, Adventista no Seitas sira seluk mak provoca.

Religião iha direito atu hanorin! Maibe, “seitas” sira iha especialidade ida atu hanorin “exclusivismo” hodi halo ema seluk atrapalha deit. Sira hanesan “na’an resto iha profeta nia hihan ku’ak” – la hamaten maibe halo moras deit! Katak, “seitas” ne’e la hamaten religião Cristão maibe atu hamosu deit ‘instabilidade’, liu-liu iha fatin ne’ebe hare Católico sai nudar predominante (ka Islam sai hanesan maioria). Seitas mosu atu contra “stabilitas loci” (ne’ebe hanorin iha espiritualidade contemplativa), hodi hamosu “instabilidade” no sobu “status quo”. Ho ida ne’e sira sai “exclusivismo”. Wainhira baruk ona no kole ona tan Igreja Católica la sobu (Jesus Cristo dehan, “... iha fatuk ne’e nia leten Hau sei harii Kreda ... no sei la sobu), então sira buka fali dalan seluk. Ho liafuan badak – na’an resto iha nihan ku’ak ita bele sukit sai, maibe, tan ita gosta han na’an bebeik tan ne’e na’an resto iha bebeik nihan ku’ak laran. Iha historia Igreja nian mosu “seitas” hanesan: Gnostisismo, Arianismo, Valdesiano, Jaochinismo, Pelagianismo, Galicanismo, no barak tan. Ita hanoin katak sira mate ona. Maibe, iha época no período barak sira hafoun hikas – na’an resto sukit sai tiha, tama fali deit iha nihan ku’ak laran. Hanesan ohin loron, mosu modernismo no postmodernismo, ateísmo contemporâneo, terorismo, milenarismo, nst. Ba “seitas”, sira nia adeptos no militantes ho simpatisante sira la “pusing” ho moris iha rai ne’e too lalehan – importante liu sira bidu tun bidu sae buka serviço no “buka merik” (baku tasak tiha, sira hapara actividade, isin diak tiha hahu fila fali deit). Ba sira, wainhira mosu ona “instabilidade” iha Igreja no Nação – então sira sente “berhasil” ona.

(2) Kritika Hasoru Igreja

Tuir Dr. Silvério nia liafuan “durante nee Igreja taka aan demais no lakoi simu ema nia kritika, maibe Igreja hatudu aan liu sai hanesan buat ne’ebe sakral ...”! Liafuan hirak ne’e jornalista Timor Post repete fila ba fila mai, maibe la iha razão ne’ebe klean no forte.

Ita halo confusão ho liafuan “kritika”. Ita hanoin katak, hatoo “kritika” ba Igreja hanesan ho troka ema nia fiar ka convicção. Liafuan “kritika” hatudu deit ba direção, sentido, raciocínio – to reason, to discern, to judge! La liu ida ne’e. Ita fo hanoin ba malu, la hanesan ho ita foti decisão atu impõe (memaksa) ema seluk tuir. Ne’e duni, “kritika” hasoru Igreja la significa katak obriga Igreja tenki tuir ka hakruk ba hanoin foun sira. Hanesan Jürgen Habermas dehan kona ba teoria kritika – “ ... to stress the opennes of the conversation. ... we all can learn the basic hermeneutic of wisdom that it is an illusion to suppose one could retain the last word” (cf., Philosophical-Political Profile: 197).

Kritika hasoru Igreja la’os buat foun. Ita fo exemplo, defesa husi S. Tomas de Aquino nian kona ba “Contra Gentile” iha tempo antigo nian ne’ebe hetan fama boot tebes. Iha historia tomak, mosu “apologetica” atu hatudu oinsa mak Igreja hetan kritika no hatan ka halo defesa. Iha tempo moderno, Igreja Católica nia ulun boot 2 ne’ebe forte liu atu hatan ba “kritika” mak Papa João Paulo II liu husi encíclica barak teb-tebes (hamutuk 14, no exhortation barak liu tan). Amo Papa mos hatan ba perguntas criticas barak husi Vittorio Messorio iha “Varcare la Soglia della Speranza” (Crossing the threshold of hope; 1994) ne’ebe traduz ba língua atus resin. Nia mos brani tebes atu reconhece Igreja nia sala iha tempo uluk, hanesan tragédia Galileo Galilei. Hatudu katak, Igreja la taka aan ba kritika maibe iha coragem boot tebes atu hatan kritika ne’ebe intelektual. Nune’e mos Cardeal Joseph Ratzinger (agora Papa Bento XVI) halo kritika no debate intelektual ho filosofo/ sociólogo Jürgen Habermas husi Alemanha (Dialektik der Säkularisierung, 2005); hasoru Marcello Pera filosofo/ político husi Itália (Senza Radici: Europa, Relativismo, Cristianesimo, Islam, 2004). Mosu tan livro famozu hanesan “The Ratzinger Report” (1986), “Salt of the Earth” (1996), “God and the World” (2000). Se Dr. Silvéster mak iha horizonte no visão luan liu tan karik, nia hatene kedas katak Igreja la tauk ba kritika. Maibe, hatan ho nível intelektual. La halo intimidação, sa tan violência liu husi terrorismo. Ne’e duni, hau la cumprende didiak saida mak Dr. Silvério ko’alia kona ba “igreja tak aan demais” ba kritika.

Concilio Vaticano II sai famozu ho liafuan Papa João XXIII nian – “aggiornamento” (lian Italiano), katak, loke-an (nakloken), hadi’ak ka hafoun hikas Igreja Católica ninia moris iha mundo ne’e. Iha Concilio ida ne’e nia laran, marca presença husi teólogo boot Protestante nian Karl Barth (ne’ebe sai observador, maibe mos consultor kona ba Bíblia no teologia). Dala ida tan, Dr. Silvério ‘atraza’ liu atu dehan katak “igreja taka aan demais”.

Hau la hare relação “kritika” ho “religião foun”/ Seitas! Maibe, wainhira “religião foun” no “seitas” halo kritika hasoru Igreja Catolica, sira bele hatoo iha publiku. Igreja Católica sukat nia aan iha buat 3 mak Bíblia, Tradição (hahu husi S. Pedro too Papa Bento XVI) no Magistério. Ida ne’e mak hanaran ortodoxy. Mundo ohin loron simu ka la simu, gosta ka la gosta – Igreja labele muda ninia doutrina ho razão saida deit. Amo Papa, Amo Bispo no Padre sira bele sala, maibe Igreja nudar assembelia fiar nain sira la sala (infallible). Religião hotu-hotu iha ninia ortodoxy, hanesan mos Islam no Protestante. Wainhira la iha ortodoxy, então nia la’os ona religião maibe organização sociedade civil bain-leet deit.

Buat ne’ebe bele tama iha causa mak Igreja ninia ortopraxis – oinsa mak Igreja moris tuir tempo, hanesan bero (barco) ne’ebe lao iha tasi leten nia tenki adapta ho laloran atu labele mout. Iha nível ida ne’e ita bele hare Igreja tuir karakteristika sira hanesan (a) Igreja doutrinal, (b) Igreja política no (c) Igreja popular.

Ida uluk (a), Igreja hare husi ninia pratika doutrinal, ka, buat ne’ebe Dr. Silvério dehan “igreja hatudu aan liu sai hanesan buat ne’ebe sacral”. Ida ne’e identidade própria. Se Igreja la hatudu dimensão “sacral”, então nia atu halo saida? Halakon “sacralidade” hanesan deit atu halakon Igreja ninia ‘modus essendi’; hanesan hasai tiha ema nia klamar. Hanesan Nação mos iha simbol sacral: “Independência, Constituição, bandeira, hino nacional” nudar modus essendi. Se ida ne’e la iha, então nação moris oinsa? Justamente, Igreja la hanesan ho NGO tan hare husi “buat ne’ebe sakral”. Wainhira NGO mos hakarak hanorin “sakral”, então halakon ona ninia identidade nudar organização sociedade civil. Hau la dun fiar katak ema harii NGO atu reza loron reza kalan. Wainhira harii NGO atu combate corupção, maibe loron kalan mak reza deit ne’e atu sai saida? Agora, Visão Cristão Brasil no Seitas bara-barak ne’e NGO babain ka “religião”? Bele karik, Dr. Silverio hare hikas ninia hanoin atu hatudu logica diak oituan no la halo balar deit.

Iha tempo hirak liu ba hau rona rasik husi pastor ida husi Visão Cristão katak “religião la lori salvação, maibe hanesan dalan deit”. Nia temi frase ida ne’e dala tolu. Ida ne’e hatudu ona katak Visão Cristão la tau importancia ba sira nia identidade nudar missão salvação nian. Ba sira, buat ne’ebe “sacral” la importante. Simplesmente, sira sai deit hanesan associação ida ka organização ida ne’ebe usa religião hanesan superficial (kulit deit) ida. La’os identidade propria. Sira nia posição la dook malu ho FONGTIL ka World Vision, Christian Vision ka PDHJ too HAK no Rede Feto. Ho liafuan badak: sira hanesan NGO iha tempo hetan projecto, no sai fali Igreja wainhira hakarak hetan rai no riku soy Timor nian. A lias, la iha identidade ne’ebe claro.

Tuir mai (b), Igreja hare husi praxis wainhira halo defesa ba identidade política. Iha Timor Leste ne’e hakarak ka lae, Igreja contribui ba política liu-liu iha fase luta nian too ukun rasik an. Iha tempo neba ABRI/ TNI halo bebeik campanha defamatoria atu halakon Igreja ninia influencia ba luta libertação nian. Ohin loron ita rona kritika barak “Igreja labele halo política”. Kritika ne’e mosu atu justifika katak Igreja Catolica hatene liu no besik liu ba Povo tan ne’e ninia liafuan no advokasia kona duni ba povo nia situação actual. Politka nain sira hakarak hases tiha Igreja Católica husi povo, atu nune’e sira mesak mak ukun povo. Tan ne’e, kritika Dr. Silvério nian katak Igreja dook husi povo ne’e la vale. Igreja la taka janela no odamatan ba ema ida. Ita nia matenek nain 2 ne’e haluha tiha katak Padre 4, Seminarista 3 no Madre 2 ne’ebe TNI/Milisi Indonesia nian oho iha Setembro 1999 ne’e hanesan consequencia ka folin ne’ebe Igreja Catolica tenki selu tan halo defesa ba praxis politika. Hau nia pergunta: tan sa mak husi 1974–1999 wainhira Timor oan barak mak ki’ak no mukit duni, terus no susar duni, moras no mate duni, la mosu religião foun no seitas sira atu “... hakbesik aan ba sarani sira”? Ohin loron, wainhira ita independencia ona mak sira mosu iha kintu kantu atu mai tulun sarani sira tan terus no susar, ki’ak no mukit (maski, Governo actual, liu-liu MSS halo hotu ona ka aplika ona principio Subsidiaridade no Solidariedade ne’ebe Igreja Catolica hanorin)? Tuir hau nia hare, Dr. Silverio no Dr. Matias hatudu aan nudar “a dictatorship of relativism” – katak, lia loos no buat loos ne’e tuir deit sira 2 nia interesse no gosto, maibe tan sira la gosta Igreja Catolica então sira dehan Igreja la hakbesik aan ba sarani sira. Maski, wainhira temi Sarani, sira nia hanoin ba liu “religião foun” no “seitas”. Hakbesik aan ba sarani sira la precisa Bispo no Padre sira mos faan foos hanesan MTCI dehan (ideia pessimo no la iha qualidade). Hakbesik an ba sarani sira, bele mos liu husi Igreja ninia ema sira ne’ebe servisu iha area publiku hanesan MSS, MS, nst. Igreja Catolica mos iha rasik ninia agencia atu bele colabora, hanesan Caritas, Justica e Paz, loke eskola no loke klinika. Tebes – hau la hatene, iha parte ne’ebe mak hatudu katak Igreja Catolica la hakbesik aan ba sarani sira. Se sarani sira iha ona Igreja laran, iha ninia uma laran rasik, então “hakbesik” oinsa tan?

Ikus liu (c), Igreja Católica iha nível religiosidade popular. Parte ida ne’e mak sai “vulneravel” liu atu oinsa mak hamosu “sintomas” foun hanesan buat ne’ebe Dr. Silverio halo claim. Ideia “religiosidade popular” hatudu ba ema hirak ne’ebe hare Igreja Catolica nudar fatin atu subar, fatin husu osan, fatin hetan hahan no sasan sira ba moris “elementarias” nian. Liu-liu husi 1975–1999, Igreja Católica deit (no nia mesak deit) mak “hakbesik aan liu ba sarani” sira (hanesan ho Assembleia de Deus no IPTL iha foho karik). Iha tempo funu no situação todan, sira ba Uma Kreda, iha situação hakmatek sira ba uma-lulik, tempo susar no hamlaha sira ba toos/ natar no ba Igreja. Maibe, wainhira mosu ema ruma mak hatudu aan nudar profeta foun no “salvador” foun lori foos no mina, aimoruk no roupa, kalen no pregu, cimento no batako hatudu ona “buat sakral”. Hau hanoin, “Religião foun” no “Seitas” bara-barak hare parte “vulneravel” ne’e atu haklaken sira nia doutrina kona ba maromak foos no mina, maromak aimoruk no roupa, maromak kalen-pregu-cimento-batako, nst. Interessante, katak, wainhira “sarani foun” simu hotu ona sasan sira ne’e, too loron foti certidão baptismo atu halo cartão eleitoral hodi hetan “subsidio” ba ferik-katuas, alejado no vulneravel husi MSS, sira hakmatek teb-tebes fila hikas ba Igreja Catolica. Bispo no Padre sira simu nafatin ho liman rua no ho fuan laran tomak nudar “filho prodigo”. Ho liafuan badak: religiosidade popular ne’e mak uluk Durkheim hanaran “simplest religion”, fiar ba buat ne’ebe “realidade”. Tan sira “vulnerável”, então Bispo no Padre sira tenki fo dalan no hanorin sira ho paciência no laran luak.

Tuir hau nia hanoin, Bispo no Padre sira la halo reagem brutal, no hatudu nafatin sincera gratidão ba religião foun! Tan Jesus Cristo rasik wainhira hare ema “vulneravel”, Nia hatudu “compaixão”. Igreja Catolica hanoin katak la’os hahalok ne’ebe civilizado no educado, wainhira Bispo no Padre sira hamosu conflito ho “maun-alin sira iha Cristo”. Igreja hotu-hotu tenki hatudu aan nudar defensor-publico ba ema vulneravel sira.

Maibe, hau disconfia buat ida: Dr. Silvério no Dr. Matias bele hare relatório husi ONG Belun dehan katak “subsidio husi Governo ne’ebe barak liu ba Igreja Católica mos sai hanesan causa ba conflito”! Iha testo relatório la hakerek frase ida ne’e, maibe iha slides Power point, ONG Belun ko’alia. Hau nia pergunta: conflito ida ne’ebe no oinsa; halo conflito hasoru se? ONG Belun la esplica. Maibe, sira subar tiha facto ida katak, “subsidio Governo” ne’e halo religião ki’ik sira sai buras liu tan no ki’ik liu tan atu hetan aksesu ba “osan Governo nian” (quase hanesan tiha ona grupo ka associação cooperativas ba MTCI no MED nian). Membro Governo dehan, sira ulun moras hare proposta mai husi Protestante (tan Igreja barak demais) no Islam (haketak aan husi CENSISTIL hodi harii grupo ketak atu hetan projecto). Agora, ita harii Igreja bara-barak ne’e atu fo tulun ba “vulneravel” sira ka atu hetan “subsidio husi Governo”? Profeta foun sira mak vulneravel, ka, sarani mak vulneravel? Hau rasik rona husi Protestante sira, katak, Visão Cristão mai hasai foto barak, liu-liu Igreja Protestante (Assembelia de Deus no IPTL) sira nian ne’ebe aat ona no atu monu hodi ba halo propaganda iha liur katak Igreja iha Timor Leste fraku no ki’ak rabat rai (hanesan mos assessor politik sira rame-rame ko’alia kona ba “Estado frágil” ka “Estado failhado” ho argumento ne’ebe ‘vulneravel’ tebes) ... nune’e belun sira iha USA, Brazil, Singapura, Austrália nst haruka osan barak mai atu harii “igreja verde” haleu distrito tomak iha Timor Leste. Hau desafia Dr. Silverio no Dr. Matias atu halo took peskiza. Pergunta mak ne’e: Religião foun no Seitas sira nia motivação ne’e saida hodi hakbesik aan ba sarani sira: (a) tan hatudu buat sakral/ sagrado; (b) fo subsidio ba vulneravel sira; (c) hadau malu subsidio husi Governo hanesan “vulneravel” sira hodi falsifika dokumento (visa turista, visa NGO hanesan halo certidão falsu atu hetan cartão eleitoral falsu)?

(3) Dialogo Inter Religião

Dr. Silvério dehan, “Hau haree igreja nee taka aan demais lakoi halo dialogo ho religiaun sira seluk, iha tempu uluk igreja mak defende liu kona ba dialogu maibe igreja rasik seidauk halo dialogo ida entre nia ho nia ema rasik”. Timor Post hakerek, “Tanba nee Silvério husu atu igreja ba oin presiza iha koragem bolu ema sira husi religiaun bar-barak iha Timor ne’e para halo dialogu hodi rona sira nia hakarak nee saida, loke fórum entre religiaun loke komunikasaun renter religiaun sira, bele bolu sira hodi halo fórum ...”.

Bele dehan katak husi kedas enciclica “Ecclesiam Suam” (1964) ne’ebe hasai husi Papa Paulo VI, Igreja hasai magna charta kona ba dialogo ho religião tomak iha mundo rai klaran. Tuir ida ne’e, Amo Papa no Padre Conciliar sira hasai dokumentu barak hanesan: Lumen Gentium, Gaudium et Spes, Nostra Aetate, Ad Gentes, Evangelii Nuntiandi, Redemptor Hominis, Redemptor Missio no seluk tan hodi hatudu esforsu Igreja tomak ba dialogo. Husi dokumentu hirak ne’e, principio boot ne’ebe Igreja Catolica kaer mak “salvação mai husi Cristo” nudar identidade Kreda nian no reconhece katak “religião haklaken salvação” nudar ninia missão.

Hahu 2006 (justamente wainhira konflitu Loromonu-Lorosae nakfera), Comissão da Justiça e Paz Diocese Baucau ho maluk balun iha Protestante no Islam lansa prosesu dialogo hodi harii FIR – Forum Inter Religioso iha Baucau. Husi ne’e kedas grupo de trabalho ida ne’e partisipa iha forum nasional no internasional, fahe esperiencia oinsa mak tulun vulneravel sira. Ne’e duni dehan katak “igreja taka aan demais lakoi halo dialogo” hanesan ignorancia atrevida ida husi Dr. Silverio. FIR hatoo ninia hanoin no relatorio ba Estado no Governo (tan sira mak suporta actividade foinsae sira husi religião Católico, Protestante no Islam ne’ebe organiza husi FIR). Maibe, infelizmente, Governo la iha interesse barak. Nudar koordenador voluntario ba FIR, hau rasik hasoru ona PR Ramos Horta, Presidente PN Lasama, Vice Primeiro Ministro Jose Luis Guterres, Ministra Justica no Ministro Negocio Estrangeiro hodi hatoo resultado encontro bara-barak ne’ebe FIR organiza ka partisipa iha nível nacional no internacional. Maski hetan resposta oituan hanesan “sekedar basa-basi politik” (atu labele dehan resposta zero), maibe ida ne’e hanesan “desafio” ida, nudar Jesus Cristo rasik dehan “lori cruz loro-loron nian hodi tuir Hau”.

Maibe, dehan halo dialogo atu rona “religião foun” no “seitas” nia hakarak kona ba saida nian? Uluk nanain (1), husi Papa João Paulo II no agora Papa Bento XVI hametin nafatin fórum internacional atu halo dialogo ho religião hotu-hotu iha mundo rai klaran. Maibe, Papa Bento XVI dehan, Igreja Católica la’os “super body” atu tau kanuru tohar iha religião seluk (religião foun) nia uma laran. Iha dialogo nia laran, principio ne’ebe Igreja Católica kaer mak “fraternidade” – atu hatene Maromak nia vontade hamutuk iha Igreja hotu-hotu nia laran. Ida ne’e hanesan direção ne’ebe Igreja Católica tomak kaer metin no hakruk ba autoridade ida deit: Amo Papa no Amo Bispo nudar nia saseluk.

Tuir mai (2), religião foun sira ne’ebe mosu bara-barak ne’e hamutuk ho associação no “seitas” ne’e problema Igreja Protestante nian. Se sira mak halo problema, tan sa mak Igreja Católica mak ulun moras? Maibe, wainhira sira halo “invasão” ba Igreja Católica nia uma laran, então ita fo resposta. Nudar Timor ne’ebe moris tuir nia lisan, ema tama ita nia uma laran ho diak, ita simu ho diak, ita lok buat ruma atu sira mos moris haksolok; maibe, wainhira sira tama hanesan naok ten no sobu ka halo rungu-ranga iha uma laran “pasti” nudar Timor oan ita lok iha nia oin laran para fase matan, los? Los duni, Assembléia de Deus no IPTL husu ona atu sira rasik organiza hamutuk “Conselho Nacional Denominação” ida atu sira bele halibur hamutuk. Maibe, hau rasik rona katak “religião foun” sira hakarak la’o ketak no lao mesak! Dala ida tan, sira mak resolve problema uma laran nian hodi la bele sobu religião sira seluk (Católica no Islam). Se sira labele resolve, maibe hamosu fali confusão foun, então Dr. Silvério no Dr. Matias labele tuda fali foer ka taho ba Igreja Católica nia oin? Hau la comprende tan sa mak matenek nain 2 ne’e ninia lógica ka “jalan pikiran” tau fali iha ain-tur!

Ikus liu (3), wainhira religião foun no seitas sira halo “instabilidade”, então ne’e problema PNTL no F-FDTL nian. Tan sira mak “luta nação” no “liman kroat” povu nian. Wainhira sira la halo knar ida ne’e, no husik problema boot tiha mak nakfera dala ida, então sira mak tenki hatene regra! Hau pessoalmente desconfia katak “sintomas” ne’ebe Dr. Silvério temi ne’e los duni – husi 1999 too 2008, mosu bebeik conflito iha rai laran. Agora ita hahu lao ba damen, “A Deus conflito, bem vindo desenvolvimento”. Ita nia Estado no Governo halo buat boot tebes atu hamriik tuba rai metin, no haruka “internacional” sira fila ba sira nia uma. Maibe, ita hateke hela ba momento critico ida iha 2012 atu eleição geral sei mosu. Keta halo, “religião foun” no “seitas” hanesan “nehek mutin” ne’ebe hobur iha ita nia uma laran. Ita bele harii uma metin, maibe wainhira “nehek mutin” hahu han oituan-oituan la kleur uma mos naksobu. Uma ida metin liu mak Igreja Católica, então “nehek mutin” sobu uluk ida ne’e lai. Depois, Uma Fukun Povo nian (Estado no Governo) sei harii neneik então “nehek mutin” hahu tohik oituan-oituan. Wainhira uma boot rua ne’e naksobu, então Timor Leste mos namtate deit. Ida ne’e bele evita “desemprego internacional” (pengangguran internacional”, tan wainhira ita nia conflito la hotu hatudu katak ema internacional hetan nafatin serviço iha Timor Leste. Que pena!

Jesus Cristo rasik dehan, “... matan moris neon nain nafatin, tan imi la hatene bainhira mak naokten mai”; “... sira hanesan asufuik ne’ebe hatasi bibi-fulun atu halo bibi sira namkari”!

*) Hakerek nain, Koordenador Voluntario Fórum Inter Religioso (Delegado “Fraternal” iha Asian Conference of Religions for Peace/ ACFP no World Religions for Peace/ WRP husi Timor Leste), Direitor CJP Diocese Baucau no dosente Ateísmo Contemporâneo ho filosofia política iha Seminário Maior S. Pedro & S. Paulo, Fatumeta Díli.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.