VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110416

“The Passion of the Christ”: Husi Paixão ba Compaixão

)* Dario Manuel da Silva Gusmão & Martinho Germano da Silva Gusmão

Fou-foun artigu ida ne’e mosu nudar paper ida wainhira hakerek nain halo peskiza no analisa kona ba filme Mel Gibson nian, The Passion of the Christ hodi sai nudar matéria ba exame semestral nian. Hare katak resultadu husi peskiza no analiza ne’e iha relevansia ho tempo páscoa nian, nune’e ami hakarak kontribui ba ita nia reflexão.

Tebes, ema barak hatene no hare ona film ne’ebe uluk sai Box Office iha fatin barak, husi continente tomak. Kona ba Jesus Cristo, mosu ona filme barak hanesan The Eden of Christ (filme drama), Jesus Christ Super Star (filme drama musical), no ida ne’ebe kontroversial liu hanesan The Last Temptation of Jesus Christ. Iha mos filme barak ne’ebe hare liu kona ba dimensão religiosa kona ba Kristu rasik.

Husi filme sira ne’e, bele dehan katak, The Passion of the Christ (PC) mak hetan apreciação, critica no debate barak liu. Film ne’e fou-foun produz ho oracamento USD 25 milhoes. Wainhira atu lansa ba publiku, la iha produser ida mak hakarak financia. Maibe, ikus mai ne’e raut osan too USD 2,1 billoens. PC halo exploração espetacular no intensivo, lori ema sira ne’ebe hare filme ne’e atu tama iha psicologia “violência massiva” hodi sente oinsa mak sofrimento no resistência ninia lalaok. Los duni, grupo Judeu sira hatoo sira nia protesta no la haksolok hare oinsa mak uluk povo ida ne’e halo terus no oho Jesus Cristo. Judeu moderno sira hanoin, katak, filme ida ne’e bele hamosu fali sentimento anti-semitismo ne’ebe halo sira mos terus barak ona. Husi biban seluk, sarani sira (Católica no Protestante) lubuk ida mak dehan katak violência ne’ebe mosu iha filme ida ne’e hanesan “exagerado” (keterlaluan).

Processo atu realiza filme ida ne’e lori dalan naruk oituan. Ema hotu hatene katak, Mel Gibson (direitor no produtor/ realizador) hakarak atu halo imagem kona ba Jesus Cristo nia moris iha 12 horas ultima. Katak, iha horas 12 nia laran molok atu ema saran nia ba mate (terus, hedi ba cruz no mate), Jesus Cristo hasoru momento ida todan tebes, violento (psicológico) maibe mos resiste (tuba rai metin) nafatin. Nudar ema ne’ebe mai husi tradição católica Irlanda nian, Mel Gibson hatudu nafatin ninia “ultra-catolica” no radikal. Nia hili James Caviezel (autor principal/ pemain utama) atu hola ilas Jesus Cristo ne’ebe mos católico radikal ida. Maski iha neba, iha mos diva Itália nian Monica Bellucci ne’ebe sensual atu hola ilas Maria Magdalena.

Hamutuk ho escritor (penulis naskah) hanesan Ben Fitzgerald, Gibson hola hakruk deit ba Bíblia Sagrada (= Evangelho S. Mateus, S. Markus, S. Lucas, no S. João kona ba paixão). Maibe, sira mos halo leitura ba De civitate Dei (The City of God) husi S. Agostinho nian, no Maria de Agreda (1602 – 1665, mistika ida) ho Beata Anna Katharina Emmerick (1774–1824), mistika ida ne’ebe hetan bebeik stigmata (ran naksuli iha nia liman no ain, hanesan Jesus Cristo ne’ebe fakar ran tan ema hedi ba cruz) ne’ebe haktuir sira nia esperiencia espiritual iha The Dolorous Passion of Our Lord Jesus Christ. Nudar ema ne’ebe radikal católico, Mel Gibson mos halo consulta bebeik ho teólogo no bispo balun kona ba Jesus Cristo nia terus, mate no moris hias.

Paixão: Terus too Borus iha Fuan-laran

“Passion” (paixão) mai husi liafuan grego (Yunani) – pathos. Traduz ba Latim “passio”. Atu hateten katak, fuan laran kanek tan hare terus no simu terus ida ne’e ho domin tomak. Liafuan paixão de Cristo (= passionis Christi), hatudu oinsa mak Jesus Cristo nia fuan laran hahu kanek no kosar ran iha toos oliveira (Getsemani), ema hadera Nia, lori Nia cruz too Calvário ema hedi Nia too mate.

La iha religião ida ne’ebe ko’alia kona ba Maromak ne’ebe terus ho dalan radikal no definitivo. La iha ema ida ne’ebe mak hakarak fiar, katak, Maromak salva ita la’os hodi liman besi no gloria deit, maibe mos ho terus too mate. So kristianismo deit, religião cristão deit mak ho matan nakloken no aten brani haklaken katak Maromak haruka Nia Oan Mane Mesak Jesus Cristo atu salva ita liu husi dalan cruz nian. Bíblia fo sasin boot kona ba mistério ida ne’e. Husi evangelista sira tomak – Mateus, Markus, Lukas no João – sira hotu fo porção ida boot tebes hodi haktuir Jesus nia dalan cruz.

The Passion of the Christ hatudu oinsa mak Jesus Cristo halao ninia terus boot ida ne’e iha 12 horas nia laran. Terus ne’ebe intensivo no massivo. Mel Gibson ninia film ne’e fo efeito “crueldade” (ho dalen Indonésia dehan = kekejaman liar; kebiadaban nan ngeri) ba ema ne’ebe hare rasik; halo ita isin-fulun hamrik. Ita bele hare husi, passion fiziku, espiritual, sakramental no aktual.

Ida uluk (1), passion hare husi aspektu fiziku – filme ida ne’e hatudu oinsa mak violência ne’ebe ema halo ba Jesus too iha brutalismo, “cruel”. Ema ne’ebe hare rasik film ne’e iha theatre/ cinema (gedung bioskop) ne’ebe ho akustik no sound-system maka’as, sei la tahan too bele taka matan ka hasai mata-wen tan crueldade. Efeito acustic halo ita nia tilun mos manas no isin-fulun hamrik (be-doko bele sae, too ema balun ataca cardíaco/ serangan jantung). James Caviezel (ne’ebe sai hanesan Jesus Cristo) halo komentariu, katak, “hau nia moris hanesan hela deit ona 20% hasoru tortura no ação brutal ... hanesan lao ho isin dodok ona”. Husi peskiza ne’ebe ema halo ba “Sacra Sindone”/ Kain Kafan (hena mutin ne’ebe falun Jesus nia isin mate) iha Torino/ Itália, matenek nain sira hatudu duni katak, imagem ida ne’ebe mate ne’e hatudu duni barbariedade too mate. Amo Papa João Paulo II rasik ne’ebe hare rasik filme ida ne’e iha Vaticano, deklara katak film ida ne’e hatudu “the naked truth” (hatudu buat los tomak, mosu duni nunee); nia fo sasin katak nia isin lolon tomak fo reagem (reaksi) maka’as (ita hatene katak, Amo Papa katuas no moras todan, isin Parkinson kona). Buat hirak ne’e hotu mosu, tan Jesus Cristo lori todan no simu terus ida ne’e ha laran tomak no neon tomak, nudar missão salvifico ne’ebe Nia simu husi Aman Lalehan (Jo 10, 17).

Tuir mai (2), passion hare husi dimensão espiritual (kerohanian). Nudar sarani, ita fiar katak Jesus Kristu mak Maromak oan ne’ebe hatudu an nudar Ema lolos – isin no klamar. Nia mos iha hanoin rasik no sentimento tomak (tristeza, no tanis). Wainhira ema/ inimigo sira kaer nia iha toos Oliveira laran (Getsemani), nia hahu ona sente solidão profunda (kesepian mendalam). Nia tauk. Nia nakdedar. Tan ne’e mosu kosar ... to ran naksuli, tan tauk no nakdedar ne’ebe intenso. Too ona hanesan ne’e, ninia escolante/ discípulo sira sei hamrik halai lakon hotu. Ida ne’e fo todan liu tan ba Nia, halo nia hanesan fuan-nakfera. Too iha pontu culminação (titik puncak), wainhira Nia tara iha cruz leten, Jesus hakilar sai “Eli, Eli ... lama sabakhtani???” (Nai, Nai ... tan sa husi hau mesak; Mat 27: 46). Ida ne’e hatudu katak, Jesus Kristu rasik tama iha krizi espiritual boot tebes – entre fiar metin ba Aman Lalehan no desesperado iha solidão nia laran (putus asa dalam kesepian).

Nune’e mos (3), filme ida ne’e hatudu passion sakramental. Saida mak ida ne’e? Film ne’e hatudu ho jogo electric nakukun oituan iha meja wainhira Jesus han hamutuk ho nia escolante sira. Iha kalan han hamutuk ne’e, film hatudu oinsa mak “sacrifico la fakar ran”. Hotu-hotu tur hamutuk no han hamutuk ho ternura (kelembutan) ida. Maibe iha tempo hanesan mos Jesus hatudu ona “sacrifício ho ran” atu too iha Calvário tan ida ne’e mak kalan ikus nian Nia han hamutuk (1 Kor 11: 13) ho nia belun sira, belun sira ne’ebe Nia hadomi tebes. Maibe, han kalan ida ne’e hanesan memória, sinal ne’ebe halo sira la haluha, momento perdão ne’ebe Jesus hatudu hotu ba sira (dok. Konsili Trente, DS 1740). Iha tempo uluk mak Maromak ko’alia ba ema liu husi dalan oi-oin, agora Maromak ko’alia no halo liu husi Nia Oan rasik, pão moris no tua maksoin (Jo 6, 51).

Ikus liu (4), liu husi filme ida ne’e Mel Gibson hakarak exagera (melebih-lebihkan) sofrimento (penderitaan), violência (kekerasaun) no crueldade (kekejaman), atu ita hotu bele loke matan ba realidade loro-loron nian. Desastre naturais, tsuname, radiação nuclear (hanesan Japão), funu no oho malu facilmente (Líbia no Cote d’Ivoire), korupsaun no totalitarismo too anti demokrasia ne’ebe mosu iha rai sira Arabi nian (inklui Israel), ki’ak uma la iha, la hetan serviço, la hetan educação diak (infelizmente, Estado ka Governo la harii Escola ho qualidade). Buat hirak ne’e halo katak, mundo ohin loron sei nakonu ho sofrimento. Amo Papa Bento XVI dehan ita labele halakon terus (eliminar o sofrimento), maibe ita bele hamenus terus (limitar o sofrimento). Tan ne’e, wainhira iha sociedade ida nia laran mak ita la hatene fo liman ba malu, lori ita nia maluk nia cruz hodi tuir Cristo, ita mos halo crueldade ba ema seluk too nível deshumano). Tan ne’e, Jesus Cristo rasik dehan, “... wainhira imi la halo buat ruma maski ba ema ne’ebe mukit liu, imi la halo ba Hau” (Mat 25, 45).

Compaixão: Domin ne’ebe Haraik ba Ema Seluk

Filme The Passion of the Christ hatudu feto nain 2 ne’ebe dramático tebes: Maria no Verônica. Wainhira lori tuir dalan, Verônica (Monica Belluci) hamos Jesus nia kosar-wen. Nudar memória ba feto ne’e nia diak, Jesus husik hela nia ilas iha hena ne’ebe Verônica kaer ne’e. Feto ne’e ninia hahalok bele hamosu risku boot ba nia moris rasik. Tan, hasoru sala nain boot ema hotu tenki hakribi no tafui ba nia leten hodi nune’e halo todan ninia pena/ kastigu. Maibe, Verônica hola risku ida ne’e hodi hatudu ninia solidariedade ba terus nain ida. Verônica mai husi liafuan 2 “Vera” (Latim), katak, “los duni” no “eikon” (grego), katak, futar-ilas, imagem. Ne’e duni, Verônica katak “futar ilas los nian duni”. Feto ida seluk mak Maria, Jesus nia inang santa. Nia mos hola risku ida hodi hakbesik ba Jesus nia kruz no hamrik iha neba.

Los duni, filme la’os documentário ba tragédia ida ne’ebe mosu iha historia. Buat lubuk ida mak la hanesan ho evangelho rasik. Exemplo, Mel Gibson dehan katak, cruz ne’ebe sira usa iha filme ne’e ninia pezu hamutuk 100kg. Maibe, tuir reconstrução arqueológica, dehan katak, cruz original ninia todan la liu 50/ 60kg. Nune’e mos, filme ida ne’e nakonu ho drama husi demônio ne’ebe halo bebeik tentação diabólico. Iha evangelho, diabo tenta Jesus wainhira nia sarani hotu no ba halo oração iha deserto kalan 40, loron 40. Ne’e deit mak mosu. Maibe, iha The Passion of the Christ ne’e diabo “badinas” liu tenta Jesus ne’ebe terus hela iha cruz. Iha tan buat seluk, Poncio Pilatus nia kaben – Claudia – hatama “kanuru tohar” no exploitativo liu kona ba condenação ba Jesus Cristo. Nune’e mos, naok-ten nain 2 ho naran “Dismas” (ida ne’ebe hedi iha sorian kuanan), nia hare Jesus ninia matan laran hodi husi perdão no Jesus hatan “mecum erit in paradiso”. Soldado ne’ebe sona borus Jesus nia hirus matan naran “Cassius” no ikus mai nia mak hetan túnica Jesus nian.

Maski filme ida ne’e la’os documento histórico, maibe, importante liu mak mensagem ne’ebe Mel Gibson (direitor/ realizador) hakarak hatoo ba publico kona ba compaixão. Liafuan compaixão mai husi “cum” (Latim), katak, “hamutuk”, “ho” no “pathos”. Katak, terus ita terus hamutuk, susar ita susar hamutuk. Wainhira hasoru ema ida ne’e terus no susar, ita ema iha sentimento profundo ida atu sente hanesan ne’e. Jesus Cristo ko’alia kona ba compaixão wainhira Nia dehan, “La iha domin ida mak boot liu ida ne’ebe fo ninia moris ba nia belun sira” (Jo 15, 13).

Mundo ohin loron lakon ona sentimento compaixão. Tan ne’e Amo Papa Bento XVI hakerek iha ninia ensiklika Spes salvi (SS), katak, sofrimento ohin loron hanesan finitude”, maibe mos “volume de culpa” ne’ebé tibak hamutuk husi istoria ne’ebé naruk tebes. Mel Gibson hatudu iha nia filme ne’e sofrimento nudar finitude ida ne’ebe “exagerado” (keterlaluan). Maibe, hakarak la hakarak, haksolok ka la haksolik, Mel Gibson hatudu duni – hanesan Papa Bento XVI mos hakerek – katak, ita la bele “eliminar” (halakon) tiha terus no ki’ak (SS: 37). Maibe, ita bele “limitar” (habadak) ema nia sofrimento. Nune’e Amo Papa hakerek kona ba compaixão ho liafuan kmanek tebes: “Uma sociedade que não consegue aceitar os que sofrem e não é capaz de contribuir, mediante a compaixão, para fazer com que o sofrimento seja compartilhado e assumido mesmo interiormente é uma sociedade cruel e desumana” (SS: 38).

*) Dario M. da Silva Gusmão, husi faculdade Multimedia & Animasi Design, Universitas Surabaya – Indonésia; Martinho G. da Silva Gusmão, Director JPC Baucau no dosente filosofia iha Seminário Maior S. Pedro & S. Paulo, Díli Timor Leste.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.