VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110313

REFLESAUN BA LORON ELEISAUN

Julião Pereira

Ohin loron partidu politika sira hahu ona atividade kampaña, hahu tama uma sai uma hodi fahe informasaun konaba programa partidu nian nebe mak sei implementa iha governasaun 2012. Partidu hotu uja metodu oin-oin atu bele kontinua akumula nia votantes iha tempu eleisaun, ema barak mak konfuzu sai husi partidu A ba C, B ba C no kontrariu.

Devidu moris povu maubere mak ohin loron enfrenta problema oin-oin hanesan folin fos sa’e, dezempregu, abastesimentu ba bee hemu, eletrisidade, edukasaun no seluk-seluk tan, partidu politiku sira sei kompete liu husi hato’o programa furak oin-oin ba dezenvolvimentu nasaun no hadia povu nia moris, atu manan povu nia laran hodi bele vota ba partidu. Ita hotu hatene katak ida ne’e interese nasional atu oinsa bele hahu prosesu governasaun foun ho diak nebe bele lori povu nia moris ba oin.

Iha parte seluk, obviu katak populasaun iha sidade nomos iha foho komesa preokupa ho atividade ba kampaña nebe mak partidu politiku sira hala’o dadaun. Liu husi edisaun media SUARA TIMOR LOROSA’E – 15 fevereiru 2011, populasaun komesa laran susar tebes tamba kampaña hirak ne’e bele afeta ba paz no estabilidade iha rai laran, iha edisaun hanesan estudante ida kestiona se sei mosu tan fali krize hanesan iha 2006 ne’e maibe reprezentante husi partidu Fretilin fo laran metin katak sei lamosu tan konflitu, hanesan buat nebe mak akontese ona iha tinan hirak liu ba.

Buat hotu sei la’o hakmatek relasaun ho atividade partidu politika nebe la’o dadaun se ita hotu fo kontribuisaun masima, lahare ba partidu A ka B hodi nune’e kria nafatin estabilidade no paz iha rai laran, ida ne’e papel foinsa’e nian ba nia nasaun. Liu-liu maluk foinsa’e sira nebe sempre iha kuriozidade atu hatene no involve an iha atividade foun. Iha kampañe hotu-hotu, sempre iha prejensa maluk foinsa’e nebe masimu. Maluk foin foinsa’e sira nia prejensa iha atividade politika ohin loron, dala barak buka identidade no halo rame deit, maibe iha mos balun nebe ho konsiensia hakarak hatene duni konaba konteudu husi atividade kampaña nian. Ho empolgasaun foinsa’e ohin loron, dala barak soe sira nia atividade rasik nebe devia hala’o, exemplu hanesan serbisu hodi sustenta nia moris ka estuda hodi prepara an ba loron aban.

Hatene katak ita hotu iha simpatia ba partidu A, B ka C, maibe nudar futuru ba nasaun ida ne’e fiar tur hakmatek no observa deit saida mak nai ulun partidu sira nian sei hato’o liu husi kampaña ida ne’e, ita refleta no hodi ita nia konsensia sei vota partidu ida nebe mak sei merese ukun nasaun ida ne’e iha loron aban.

Hakerek nain laiha intensaun atu influensia maluk foinsa’e sira hodi lahola parte iha atividade kampaña partidu nian ruma maibe hakarak refleta hamutuk deit ho maluk foinsa’e sira hotu konaba sofrimentu nebe mak povu ida ne’e pasa ona iha tempu pasadu. Povu hetan sofrimentu liu husi hahalok politika nian nebe dala barak involve foinsa’e iha laran, indiretamente liu husi inosensia foinsa’e nian, kria konflitu iha nia nasaun rasik.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.