VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110211

Tribunal Rekursus fo Rasaun ba Prezidente PN sobre OJE 2011 Konstitusional.

*Mario Santarem


Parlamento Nasional aprove ona OJE 2011, maibe PR Dr. Jose Manuel Ramos Horta la promulge kedas ho resan ia dubida ba konstitusionalidade ba Pundu Insfraestrutura e Pundu Desenvolvimentu Kapital Umanu. Usi surat be PR Horta aruka ba Tribunal Rekursus, anesan nia piar pundu rua ne inkonstitusional tanba ne nia atama Presidente Parlamentu Nasional Sr. Fernando La Sama ba Tribunal anesan arguidu. Ikus mai, ia sesta-peira, Tribunal Rekursus po rasaun ba presidente Parlamentu Nasional kataka pundu rua ne konstitusional. Ida ne anesan basa ida ba presidente Ramos Horta e Fretilin tamba sira rua maka mate2an depende pundu rua ne inkonstitusional.


PR Ramos Horta akarak alimar politik o OJE 2011. Ida ne ema ida la dubida. Ba ida ne, deputado CNRT, Natalino dos Santos, atudu liman ba buat tolu. Tuir deputadu Natalino, Horta lori OJE 2011 ba Tribunal laos tamba inkonstitusionalidade maibe akarak vinga AMP. Ia rasaun tolu, rasaun sira maka: ida, Horta frustradu tamba Xanana e AMP la kandidata ona nian ba Prezidente Republika ia 2011 mai, rua, Governu AMP rejeita Horta nia akarak ne’ebe obriga los atu ari Centru Detensaun ba Refujiadus sira ia Timor-Leste anesan Australia akarak e 3, Horta mós laran moras, tanba deputadu sira ko’a tia osan 1 millaun USD be aloka inkonstitusionalmente ba gabinete Prezidente da Republika odi adau fali kompetensia Governo nian” (STL, 09/02/2011).


Mai ita are fontu ida ba fontu seluk.


Ari Centro Prosesamentu ba Refujiados (CPR) ia Timor-Leste


Tamba sa mak presidente Ramos Horta akarak los ari Centro ne ia Timor-Leste? Apakah Centro ne’e sei lori bantajem politika, ekonomika e soio-kultural boot ruma mai Timor-Leste ou tamba buat seluku? Ou PR Horta defende ida ne’e tamba nia nu’udar Premiadu Nobel da Pas ou nia buka ela patin ruma ia organizasaun internasional sira Nasoens Unidas nian?


Ita labele dean la ia liu bantagem ruma kuandu ari CPR ia Timor-Leste. Bantajem be boot liu karik mak Komunidade Internasional sei gaba ita nu’udar rai nebe poin ukun-an maibe honra tebes komprimisu internasional sira e respeita tebes direitos umanus. O resto, tuir malae mutin sira lian dean: “são batatas”, la polin.


Bantajem politika la ia, maibe sei difikulta tan de’it TL tama ASEAN porque membro ASEAN sira otu akarak solusaun regional liu osi Bali Process, la’os solusaun bilateral entre Timor-Leste o Australi.


Bantajem ekonomik ki’ik tebes tamba la sei fo servisu barak ba Timoroan sira, maibe sei kria insatisfasaun sosial maka’as liu tan. Se ita Timor oan de’it pahe malu ona ba rai laran ho usi li’ur, sa tan ema li’ur duni be mai moris di’ak liu pali ita tamba rai oto-oto tau lisuk matan ba ema refujiadus sira be sei moris diak liu ia povu ki’ak ho mukit sira nia let. Problema liu tan se refujiadus sira mai ne ema at sira envolve ia krimi organizados ho terroristas sira mai amutuk o sira e bele kria instabilidade ia ita nia rain e rejiaun.


Ita otu atene, eleisaun 2012 besik ona, susar oituan ba presidente Horta rekandidata-an ba presidente basaa partido sira uluk apoia ninia kandidatura ia eleisoens 2007 dada an otu ona tuir deputadu Natalino nia koalia ia leten. Tanba ne mak PR Horta bele de’it akarak “go international”, akarak patin ruma ia ONU neba.


Dr. Ramos Horta anesan diplomata boot e ia experensia barak, dala ruma buat be nia akarak ita la atene. Cassador sira baibain are ai-taan bok-an ia ne’ebe sira tiru kedas ba patin ne’e, diplomata ida oinseluk, la tiru direitamente. Tamba ne mak ia mundu diplomasia ema dean, labele are ba ema nia pozisaun maibe tenki are ba ema nia intensaun. Dr. Ramos Horta nia pozisaun mak depende ari Centro prosesamentu ba Refujiados sira ia Timor-Leste, maibe ninia intensaun ka objektivu buat seluk. Bele de’it nia akarak sai Alto Comissario Nasoens Unidas nian ba Refujiadus (UNHCR) hodi troka ikas Sr. Antonio Guterres usi Portugal ou akarak sai Alto Comissario ONU nian ba Direitus Umanos. Ia politika ema dean “soe matak odi etan tasak”, ne ia magariti kataka alo pinji ou hakarak depende ari CPR ia Timor-Leste odi etan patin UNHCR nian.


Karik ari duni CPR ia Timor-Leste mak ia posibilidade boot ba PR Horta sai boot UNHCR nian ou Direitus Umanus nian. Maibe povu Timor-Leste tomak kontra maka’as mak susar oitoan ba nia odi etan patin ia ONU, tamba ne mak nia irus Parlamentu Nasional nebe la tulun odi realiza ninia ambisaun.


Ko’a osan 1 millaun USD ba Presidenti Republika


PR agora anesan ema ida ia krusamentu, la atene atu ba los nebe. Ia sorin ida akarak “go international” e ia sorin seluk akarak presidenti Republika nafatin. Parese nia anoin buka uluk presidente repúblika lai, karik la etan mak koko pali ba UNHCR. Tanba ne nia akarak etan osan 1 millaun odi bele tulun nia kampaina ia 2012 mai. PR Ramos Horta akarak tebes etan osan ne odi prepara ninia kampaine ba presidente e pae ba PDN odi alo kampaine ba nia, maibe koa tia neduni nia irus.


Are ba mai e are ba sorisorin susar tebes atu re-eleitu pila pali ba presidente repúblika tamba partidu sira uluk ia 2007 apoia nia kandidatura dada tia apoio otu ona, neduni mak nia akbesik an pali ba Fretilin. Uluk Horta anoin PDN e PSD anesan kareta Hamer diak ida ba nia, maibe nia sa’e koko, apinal rua ne tau amutuk laliu besikleta obralan ida tamba ne mak nia agora ili pali Fretilin liu osi aruka OJE 2011 ba Tribunal Rekursus odi manan Fretilin nia puan.


Horta la ia kareta politika, ia mak besikleta de’it, entaun tenki buka sa’e tuir ema seluk nia kareta, maibe la sa’e gratis, tenki seluk. Selu o saída? Tenki lori OJE 2011 ba tribunal odi bele sa’e FRETILIN nia kareta, basa, FRETILIN maka poupoun akarak lori kasu ne ba Tribunal. Maibe Fretilin tetu ba mai anesan kustus politikus boot tebes, entaun di’ak liu usa pali PR Horta deit. Ia ne maka akontese buat ida bolu simbiose mutualism, oin-sa maka bele usa malu e otuotu bele etan benepisiu. FRETILIN o Horta usa malu. Fretilin akarak eletrisidade mate beibeik nune’e mos estrada aat beibeik odi sira bele ia materia odi koalia ia kampaina 2012. FRETILIN are ona se sira maka ko’alia bele sai boomerang tamba durante ne sira depende ai-leba sira e dezenvolvimentu nasional, maibe kontra OJE 2011 bele halo sira lakon botos barak tamba la po benepisiu ba povo. Tamba ne maka sira uza tia fali Horta. E Horta mos po an odi Fretilin usa tamba nia ein ela atu sae tuir Fretilin nia kareta. Ta’uk maka to’o 2012 FRETILIN la fo nia kareta, Horta bele lao too oku rai kedas.


Ia buat ida importante tebes nebe deputado Natalino la are etan, maibe PR Horta o nia matenek are etan. Di’ak liu amos dalan ba eleisaun 2012. PR Horta are Presidenti Parlamento Nasional Sr. Fernando La’Sama anesan kandidatu seriu e porte ia eleisaun 2012 mai. Nia are La Sama anesan obtakulu boot ida ba nian, se Lu’Olo la abansa. Lu Olo bele deit la abansa se Horta sa’e kareta FRETILIN nian. Tamba ne’e mak diak liu enfrakese kedas La Sama osi agora. Enfrakese oinsa? Karik Tribunal Rekursus deklara Pundu Infra-Estrutura e Pundu Desenvovimentu Kapital Umanu inkostitusional maka bele justifika ona La Sama la kumprende lei ho Konstituisaun maski sira Parlamentu maka alo rasik buat irak ne.


Se ita analiza didiak surat nebe aruka ba Tribunal Rekursus, surat ne’e la’os usu opiniaun, tuir pontes balu ia prezidensia, maibe buka konvense Tribunal Rekursus kataka Orsamentu ne inkonstitusional. Konvense oin-sa? PR Ramos Horta usa artigu sira Konstituisaun nian odi defende katak pundus rua ne inkonstitusional. Karik usu opiniaun, tuir lolos akerek surat badak ida, la presisa lori artigus oioin odi dean pundu rua ne inkonstutusional.


Mundu ne kala punsiona kontrariu duni. Ema nebe akarak adi’a ki’ak o mukit sira nia moris tenki ba atan ia tribunal, enkuatu koruptores sira be susu ema nia bokur too maran kontinua libre e gosa ia ema kiak ho mukit sira nia leten.


PR Horta maka agora ia lensol poer nia laran, laos Fretilin, tamba ninia akas an atu konvense Tribunal Rekursus odi deklara Pundu ba Infra-Estrutura e Pundu ba Desenvolvimentu Kapital Umanu inkonstitusional, maibe Tribunal Rekursus o matenek deklara kontrariu. Se mak sai diak ia jogo ida ne nia laran maka presidente PN, Sr. Fernado La Sama tanba nia atudu duni bele depende ema kiak e mukit sira tanba ne nia usu aumenta osan ba OJE 2011. Parabens


*Sidadaun TL, hela ia Bekora

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.