VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110217

PRESIDENTE DA REPUBLICA LUFU LAFA DECRETO PARLAMENTO NACIONAL SOBRE OJE 2011

Rui Ribeiro (Mali Moruk)*

Presidente Ramos Horta lufu lafa Governo ho Parlamento Nacional iha Tribunal Rekurso

Polemika ne’ebe mosu hosi OGE 2011, nebe IV Governo Constitucional apresenta iha Parlamento Nacional ho debate hosi deputados sira durante loron 13 nian resultado halo Presidente Ramos Horta raan nakali tanba, ba nia (RH) osan hirak atu halo Estrada, hadia eskola, dada ahi ba povu, hadia povu mukit sira nian uma, fahe subsidio ba veteranos no ex-kombatentes sira, ajuda faluk no oan kiak sira, hasai osan ba edukasaun ba labarik sira, selu bolsa de estudos ba estudantes bolseirus sira neebe eskola iha rai li’ur, hirak nee ba Presidente Republika Jose Ramos Horta inkonstitusional.

Akontese mak, Dekretu Parlamento Nasional numero 45/II kona ba OGE 2011 nebe Presidente Ramos Horta haruka Tribunal Rekurso fiskaliza, la ejiste kualker inkonstitusional ka ilegalidade. Tribunal Rekurso fo razaun ba Governo ho PN hodi rejeita halo juizo ba OGE 2011 ne’ebe representantes povu nian haksesuk malu durante loron 13 no aprovadu iha meritissima sede ba demokrasia.

Maibe bele dehan katak karik la’os tanba kestaun konstitusional ka inkonstitusional mak motivu prinsipal hodi Presidente Republika haruka Orsamento nee ba Tribunal Rekurso hodi fiskaliza, bele deit tanba motivu pesoal Presidente Horta, mos karik la’os tanba fundus espesiais ba Infraestrutura ho Desenvolvimento Capital Humano ne’e inkonstitusional mak sai hanesan motivu, maibe pozisaun ne’ebe ikus mai torna publiku hotu hatene nee karik previsivel ona desde biban ne’ebe Deputados sira reduz osan miliaun ida (um milhão) orsamento ba Gabinete Presidente Republika.

Karik ida nee mak motivu prinsipal nebe halo PR lori Governo ho PN ba Tribunal. Maibe, importante ita atu rejista hosi polemika nee mak kestaun Presidente da Republika Dr. José Ramos Horta, iha ninian kompetensia nudar xefe de Estadu atu haruka julga se se deit no sa sa deit bainhira nia hakarak, maibe Presidente Republika haluha tiha katak nia rasik dala ruma lufu lafa Lei ho Konstituisaun ulun-ain.

Ezemplu ema hotu hatene, fo indultu no hasai kriminozu balun hosi prizaun arbiru deit, nia kehe lufu lafa lei no konstituisaun ulun tun ain sae tuir ninia hakarak. Los duni, indulto nee Presidente Republika nian derito prerrogativo, maibe iha rai ne’ebe deit xefe de estado ida fo indulto ba sidadaun ruma, la signifika fo liberdade total ba prisioneiro ruma, independentemente ema nee nian grau de garvidade kriminal no sentensa.

Nia haruka OGE 2011 ba Tribunal hanesan retaliasaun ida ba Parlamento Nasional nebe hatun orsamento ba nia gabinete, maibe ironika mak Presidente Ramos Horta husu osan ba ninia Gabinete ho objetivu nebe duvidozu, atu reduz ka halakon pobreza ?

Afinal iha Timor poder ezekutivo nee hira ? Presidente Republika mos iha kompetensia hala’o fali knar governo nian ? Oinsa ita atu jera osan estadu nian ho efikaz, efisiente ho efetivu sekarik osan estadu nian sai fali iha kintu kantu no objetivu la klaru ?

Uluk Kay Rala Xanana Gusmão iha Presidensia, no Dr. Ramos Horta iha governo, Presidente nian knaar mak ida koa fita los deit iha serimonia ruma. Agora Dr. Ramos Horta sai Presidente Republika no Xanana iha governo, Presidente Ramos Horta mos hakarak hala’o knaar governo nian. Enkuantu reduz pobreza ka ajuda familia vulneravel nee kompetensia governo nian. Ida nee mak kestaun boot ba Presidente Dr. Ramos Horta nian husu orsamento boot ba nian gabinete.

Ita iha sistema ida bolu separasaun do poder no hein katak orgaun soberano sira sei bele distingui malu ida-idak nian knaar ne’ebe ketak-ketak hodi labele kahur knaar tuir ida-idak nian gosto, selae ita lufu lafa knaar instituisaun estadu nian sai ayam potong hotu.

Maioria povu ki’ik sira nebe hela iha foho metan nian leet, nebe balun seidauk sinti iha ninian moris oin sa ukun an nee buat diak ida, bele husu ba Presidente Horta, ita Bot nunka mai besik ami sira hela dok hosi estrada, iha rai kuak no fatuk no foho metan nakukun nian leet, oinsa mak ita boot hasai ami hosi kiak ka mai fo netik dolar oan ruma mai ami, enkuantu governu nebe iha knar kaer osan rasik seidauk loke estrada mai too ami nian knua ka hela fatin, pior liu tan ita boot konsidera OGE 2011 inkonstitusional ? Karik ita bot fa’an deit ami povo ki’ik no mukit nia naran hodi estado aloka osan ba ita bot nian gabinete maibe karik uza fali ba ita bot nian interese particular ka hodi halo fali buat seluk ?

Fila fali ba motivu seluk, nebe halo PR José Ramos Horta lufu lafa OGE 2011 no xuta ba TR, karik mos los deputado ida hatete katak Presidente Ramos mos sinti fruss, tanba hatene ona katak CNRT ho Xanana sei la apoia tan nia (RH) ba Presidente Republika iha eleisaun 2012 mai nee. Ho situasaun inserteza ida nee, mosu mos kestaun seluk, sekarik CNRT ho Xanana la apoia, se los mak iha Dr. José Ramos Horta nian kotuk hodi tuba metin nia iha Palacio Aitarak Laran ? Partido ida nebe mak sei fo nian apoio ba Dr. Ramos Horta hodi bele kontinua iha Palacio Presidencial hodi lufu lafa nafatin lei no konstituisaun.

Sera PDN ? Bele deit, tanba ema balun hatete katak PDN Presidente Republika mak suporta moral no material. Bele mos partido Fretilin mak hakarak kandidata actual Presidente da Republika ba Segundo mandato, tanba ikus-ikus nee nota momos iha sintonia pozisaun entre partido Fretilin, nunee mos ASDT no PSD ho Presidente Horta.

Tanba, la’os segredu pozisaun partido Fretilin ho nian Sekretariu Jeral iha materia OGE 2011, hanesan loloos Presidente Ramos Horta nian pozisaun. Tanba, iha Parlamento Nasional, deputadus sira iha opozisaun Fretilin vota kontra ba OGE 2011, iha votasaun final global. Iha fatin seluk, foin lalais, Fretilin nian Sekretariu Jeral Mari Alkatiri konsidera OGE 2011 nee illegal hotu. Iha nian biban Mari Alkatiri lufu lafa fali Juízes sira iha Tribunal Recurso mos dolar didiak tanba TR ne’ebe fo razaun ba Decreto Parlamento Nacional nº 45/IIParlamento Nacional konsidera Juízes sira iha Tribunal Recurso mos ayam potong hotu, aat liu fali sarjana supermi sira. Tanba Mari Alkatiri konsidera sala boot nebe Juizes sira iha Tribunal Recurso komete mak Decreto Parlamento Nacional nee la viola lei. Mari Alkatiri nian hakarak TR tenke deklara OGE 2011 nee illegal no inkonstitusional hotu.

Pozisaun Presidente Ramos Horta ho Fretilin nee hanesan “faca de dois gumos” ka iha bahasa Indonesia “pisau bermata dua”. Katak tudik sorin ko’a la han mak ko’a fali ho sorin seluk.

Konkluzaun hosi sintonia pozisaun entre Presidente Ramos Horta ho Mari Alkatiri ne’e mai hosi konverjensia de intereses, katak partido Fretilin nian kontribuisaun ba lufu lafa PM Xanana Gusmão, lufu lafa Presidente La Sama no mos ikus liu lufu lafa Juizes sira iha Tribunal Recursos.

Koalia kona ba se ma kumpri ka la kumpri Lei iha Timor-Leste ukun rasik an nian laran, ita la presiza asesor juridiku ruma atu hare no analiza, tanba ita kompara Mari Alkatiri ho Fretilin nian governo ho Xanana Gusmão nian governo, ida nebe viola Lei no Constituisaun RDTL Mari Alkatiri aat liu dala sanulu. Iha tempu governasaun Fretilin no Mari Alkatiri sei iha tronu nudar PM, eziste deit ordem tuir komando hanesan fali ita iha rejime militar nian okos.

Povu bele kestiona, tanba sa Fretilin husu osan bara - barak ba sira nian partido maibe kontra fali osan nebe Governo AMP hakarak fo ba povu ?

Oras nee Senhor Mari Alkatiri la bele ona hanoin atu fila fali ba poder hodi kaer Timor, tanba povu ohin loron matenek demais ona. Nee’duni lalika tan hanoin luta ba poder tanba povu konyese diak ona ita boot iha mandatu liu ba. Keta hanoin Fretilin bele salva Ramos Horta hosi derrota eleitoral 2012 mai nee.

Karik partido seluk hanesan UNDERTIM, KOTA, PPT ho PUN mos sei la fo votus ba Horta, tanba partidos hirak nee iha ona sira nian ema ne’ebe sira konfia no kuinese diak. Partido Democrático mos imposivel atu fo votu ida ba Dr. Jose Ramos Horta tanba PD fo tiha ona fiar ba Fernando La Sama de Araújo atu sai Presidente Republika iha 2012.

Ita hotu hein, hare ho matan hodi fiar, se los nian kuda mak Dr. Ramos Horta sei sae hodi hatur hikas iha Palacio Aitarak Laran. No kuda nain ida ne’ebe mak sei dada kuda talin hodi tula ninian kandidatu, kuda nain duni ka ema seluk nian kuda no se mak dada kuda talin ba se ? Kestaun ida nee nia resposta ita sei hetan iha 2012 mai.

Tuir loloos OGE 2011 nebe Presidente Ramos Horta xuta ba TR, mos iha tempu nebe naton hodi Tribunal Rekursu fo tempu nebe mos naton ba Parlamento Nasional atu hatan. Maibe lae, Presidente Horta hakarak duni lufu lafa Presidente La Sama, nebe lidera Parlamento Nasional iha debate OGE 2011, iha nebe mos rezulta redusaun orsamento ba gabinete Presidente da Republika. Hodi nune Tribunal Rekurso mos la iha marjen de manora hodi fo loron rua deit ba Presidente Parlamento Nasional Fernando La Sama de Araújo hatan lori PN nian naran iha TR, tanba Presidente Republika ansi los atu ba lufu lafa mos rai balun nia Presidente iha Mediu Oriente nebe halo situasaun manas.

Maibe tanba iha ona konverjensia de intereses entre Presidente Republika ho partido Fretilin, entaun sira buka bomba lisuk, tanba Fretilin mesak AMP fura bebeik.

Tempu normal no tuir lei Tribunal Rekurso fo loron 30 ba Parlamento Nasional atu hatan, akontese mak, tanba motivu Presidente Republika atu sai ba liur, maske nune, Presidente Fernando La Sama de Araújo ho nia matenek no maturidade politika jera argumentus juriku nebe nesesariu hodi fo resposta ba Tribunal Rekurso iha tempu util, katak fo resposta iha prazu nebe Tribunal fo nian laran.

Timor-Leste mos sorte tanba demokrasia iha Parlamento Nasional funsiona ho normal ona, deputados sira mos iha ona maturidade nebe sufisiente no iha lideransa ida nebe mos politikamente maduru ona, hodi nune, Presidente Republika nian viajen ba liur ba dala ida nee la iha obstakulu ruma ate Presidente La Sama rasik akompanya Presidente Ramos Horta ba aeroporto iha Sabadu dia 12 Fevereiro 2011 liu ba.

Situasaun ida nunee hatudu Fernando La Sama de Araújo ema ida nebe extraordinario, nia laran luak ba ema hotu no neon wa’in, ema ida nebe hadomi duni paz no moris hakmatek ba nian povu, iha maturidade politika nebe buras dadaun ona no hatene ha’kraik an. Sekarik Timor-Leste hahu ukun depoisde hetan ukun rasik an, ho lideransa sira hanesan hotu Presidente Fernando La Sama de Araújo, mak povu Timor karik la sofre iha tempu ukun an no situasaun 2006 bele la akontese.

Tanba, povu ho rai ida nee presiza ema sira nebe kaer ukun ho matenek no mos ho fuan. Basa, bainhira ukun nain laiha matenek no la iha fuan ba povu, la iha domin ba nia maun-alin sira, la seluk la let ho leaun aman ida nebe baruk teen, la ba kasa animal seluk hodi han, maibe hein aproveita deit leaun inan nebe kasa animal seluk hodi sai aihan. Leaun aman mos laos deit hatene aproveita maibe tata no duni leaun inan dok hosi aihan nebe leaun inan hetan, dala ruma too tata mate nia oan sira rasik hodi bele aproveita mesak aihan nebe leaun inan hetan.

Ita la hatene objetivu Presidente Republika halo visita ba Medio Oriente mak ida nebe, visita rejiaun ida nebe iha konflitu internu nia laran iha estadu lubun ida, maibe Presdiente Ramos Horta parese konvensidu los ho ninian visita nee bele resolve situasaun iha Medio Oriente, nunee ninian seguransa rasik la hanoin, karik laureado Nobel da Paz bele resolve konflitu iha zona neba, nunee la presiza tauk hodi desloka ba konflitu nia leet para akalma tensaun iha fatin konflitu.

Independentemente, motivu individual ka interese estadu nian, visita ida nee bele iha tendensia estratejia nasional no internasional. Maibe, estratejia atu nasional ka internasional, ita bele haree estratejia rua nee sai instrumento nebe kompleta malu deit ba Ramos Horta nian particular CV. Hare hosi panorama jeral, iha kazu ida nee, bele hasai konkluzaun katak Presidente Republika halo investimento iha estratejika ba ninian performanse politika iha mundo internasional. Investimento estratejiku ida nee iha relasaun nebe forte ho Presidente Ramos Horta nia pozisaun nebe defende harii sentru de detensaun ba refujiadus sira Australia nian iha territoriu Timor-Leste.

Pozisaun defende harii sentru refujiadus iha Timor-Leste nee rasik mos halo parte investimento performanse ba Presidente Ramos Horta nian profile rasik iha lideres sira iha mundu tomak nia matan, no sai mos hanesan sasukat ida ONU nian ba futuras personalidades nebe ONU hakarak destaka iha asuntus umanitarius ninian. Basa, eleisaun Presidensial 2012 la iha garantia katak Ramos Horta bele hetan reeleisaun, kuantu mais profile actual Presidente Republika la akomoda ema hotu nian esperansa no durante nee Presidente Horta lufu lafa lei tuir ninian hakarak. Ida nee konsekuensia todan nebe nia sei hulan iha eleisaun mai nee. Atu kaer deit desporto nian mos ema la fo ona kuantu mais ba xefe de estadu. Needuni Dr. Ramos Horta tenke prepara an ba dezafios seluk.

Kestaun mak nee, estratejika halo investimentu ba Presidente Republika nian profile no performanse nee diak no ezemplar, maibe kuantu benefisiu pezu makaas liu sei haliis ba interese pessoal. Tanba, to’o ohin loron defende harii sentru detensaun refujiadus iha Timor nian benefisiu ba povu ho vantajen ba interese nasional mak ida nebe, maibe to’o ohin loron la iha esplikasaun ruma ?

Keta halo, interese pesoal Presidente Ramos Horta nian lufu lafa tan dala ida povu ho estadu nian interese.

*Timor oan, hela iha Fatuhada

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.