VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110201

MINISTRO EKONOMIA DEZENVOLVIMENTO FA'AN SOBERANIA TIMOR-LESTE

Dili, Forum-Haksesuk,

PIPELINE MAI TIMOR-LESTE:
DIREITU SOBERANU!!!!

"La iha kondisaun ka prekondisaun (persyaratan) atu dada Pipeline mai rai Timor Loro Sa'e, ne'e mak membrus editores Forum-Haksesuk nian pozisaun desde sempre, no sei defende hodi luta ba Direitu Soberanu ida ne'e !"

Hakfodak tebes ho deklarasaun ne'ebe Ministro Ekonomia Dezenvolvimentu João Gonçalves hato'o ba televizaun Australia "Channel 10" Programa 6PM, reporta hosi George Negus, ne'ebe fo sai iha Jornal Diário ho Timor Post edisaun 02. 02. 2011, Quarta Feira.

Ministro João Gonçalves hatete katak bele harii sentru refujiadus iha Timor-Leste ho kondisaun ka kontrapartida Pipeline dada mai Timor-Leste.

Ami bele haree see mak koalia no koalia sa, haree no analiza mos ninian pasadu, prezente no futuru no mos analiza sa faktor mak halo nia hasai deklarasaun ida hanesan ne'e.

Uluk nia defende atu harii sentru refujiadus iha Atauru, hanoin ida ne'ebe hetan kondenasaun makaas hosi povu, no aktivistas Timor oan barak, nune'e mos hetan kritika ne'ebe makaas hosi editor sira FH. Agora nia koalia hanesan loloos nia mesak mak iha rai ida ne'e, hodi nu'une'e Ministro João Gonçalves LEILOA dala ida tan povu Timor tomak nian Direitu Soberanu ba rai ida boot no riku hanesan Australia, ho folin ne'ebe baratu tebes.

Ami bele interpreta Senhor Ministro nian deklarasaun nune'e "Timor-Leste tenke simu proposta hosi Governo Camberra nian, konkretamente PM Julia Gillard nian proposta, se Timor-Leste hakarak Pipeline mai Timor-Leste".

Independentemente (terlepas dari) Ministro João Gonçalves konsiente ka la konsiente maibe Ministro direta ka indiretamente suporta hela ideia iha leten tuir ami nian analiza. No ami haree katak senhor Ministro João Gonçalves lança hela xantanjen ba Vice PM Dr. José Luis Guterres, ne'ebe deklara klaramente lori IV Governo Constitucional nian naran, katak "...Timor-Leste rai ki'ik, la iha kondisaun atu harii sentru refujiadus, nusa la harii iha Australia ne'ebe luan no riku".

Senhor João Gonçalves mos lansa xantajen ba Deputados sira hotu iha Parlamento Nasional ne'ebe vota ho unanimidade iha Uma Fukun rejeita proposta hosi PM Julia Gillard. La iha lia fuan seluk atu imprega ka interpreta Senhor Ministro Ekonomia João Gonçalves nian atitude no pozisaun ne'ebe tuir dadaun ne'e, nune'e ami editores FH , la iha duvida no la rezerva atu emprega liafuan xantajen ba Senhor ninian atitude hasoru PN, Vice PM, lideransa partido politkus sira ne'ebe kontra no mos sosiedade sivil sira ne'e kontra harii sentru refujiadus iha rai ida ki'ik ho nian povu mukit hanesan Timor-Leste.

Razaun fundamental ami rejeita harii sentru refujiadus, mak razaun direitu de eskolha simu ka la simu proposta hosi Governo Australia nian ho hanoin impaktu negativus ne'ebe sei afeta ba povu nian moris no implikasoins iha sosiedade. Komprende aspektus implikasoins ne'ebe ami refere iha ne'e esplika barak liu tiha ona iha edisoins lubun ida liu ba, maibe ami sita hikas deit aspektu sosiolojiku ho estabilidade no seguransa interna, sai hanesan objetu ba ami nian ponderasaun. Seluk mos situasaun ne'ebe aumenta pezu ba ami nian pozisaun mak Plano Estratejiku PM Xanana Gusmão nian, iha ne'ebe opta Suai, Betanu no Beasu atu sai plataforma lojistika no sentru eletrifikasaun.

Kestaun mak ne'e, oin sa mak Senhor Ministro João Gonçalves hakarak harii sentru refujiadus iha zona ne'eba ? Senhor Ministro imajina ona saida mak atu akontese se iha infiltrasaun ruma hosi membrus terroristas ruma iha grupus refujiadus ne'ebe tama iha zona baze plataforma ho sentru eletrifikasaun ?

Razaun selu-seluk bele konsulta hikas artigus balun ne'ebe FH hato'o ona iha edisaun lubun boot ida liu ba.

Ami akonselha ba Senhor Ministro katak Timor-Leste ohin loron hetan ukun an la'os tanba aseita xantajen ruma hosi nasaun seluk ruma, la'os tanba povu Timor monu ba xantajen ruma la'os mos tanba hanoin atu troka soberania ho Kompanhia Australia nian ne'ebe hakarak esplora riku soin depois de ukun an.

Ami akonselha mos katak problema dada kadoras mai Timor-Leste la'os problema Ministério Ekonomia Dezenvolvimentu nian mesak, problema esplorasaun riku soin iha Tasi Timor ne'e problema ema Timor oan tomak nian, Estadu RDTL nian problema, la'os problema Governo AMP nian deit, maibe problema ba governu selu-seluk tuir mai, jerasaun sira tuir mai mos sei hola responsabilidade ba asuntus riku soin iha rai leten ka tasi laran.

Ne'eduni, Ministro João Gonçalves la presiza ansi atu Governo AMP rezolve problema esplorasaun riku soin iha tasi laran. Negosiasaun kona ba Pipeline Greater Sunrise la'os knaar eskluzivu Senhor MED, maibe iha Orgaun Soberanu selu-seluk no mos entidades estadu nian barak envolve iha laran. Karik Governo AMP labele rezolve problema ne'e ho kompanhia ne'ebe iha interese, Governo seluk tuir mai sei bele hetan solusaun ne'ebe JUSTA.

La hetan akordu tinan ida ne'e, tinan tolu ka tinan lima ka sanulu ka tinan atus ida tuir mai sei hetan solusaun ne'ebe dignifikante no justa ba povu maubere tomak. La'os hanoin Governo AMP mak ukun ne'eduni problema Pipeline tenke rezolve lalais iha AMP nian mandatu.

Lae, Senhor Ministro, riku soin iha Tasi laran sei la mohu se ita na'in iha kakutak ne'ebe kroat, ita tenke uza kakutak, uza ita nian matenek, ho laran moos, iha espiritu nasionalismu no esgota ita nian rasiosiniu hodi hetan solusaun ba problemas no dezafius hotu ne'ebe ita hasoru.

Ita la bele duni tuir fasilitismu, fasilitismu la lori vantajem politika, sosial, ekonomiku , kultural, estabilidade no seguransa mai ita nian rai. Ita aseita no eskolha dalan fasilitismu signifika ita la iha kapasidade enfrenta dezafius, signifika ita iha hanoin ne'ebe klo'ot (mesquinho), tanba ita la iha alternativa seluk atu eskolha, la iha ideia seluk ne'eduni ita oferese ita nian an tomak ba tentasoins ruma ne'ebe ita hasoru, katak ita rende ba buat hotu ne'ebe fasil no fasil tebes ita hakru'uk no hakneak ba oferta, sein ita pondera aspetu hotu ne'ebe envolve ita nian moris, ita nian dignidade rasik, dignidade Nasaun TL nu'udar Estadu Soberanu no implikasoins oi-oin ne'ebe bele afeta ba povu rai ida ne'e tan deit Governantes ruma eskolha dalan fasiltismu hanesan unika solusaun ba problema Estadu nian.

Di'ak liu Senhor Ministro João Gonçalves la bele kria bode espiatoria iha Governo AMP nian laran, tanba ami apoia Governo AMP lakohi asisti imi membrus Governu halo fali guerrilha ba malu iha AMP nian laran.

É melhor calar do que dizer tretas !!!!

Ami sujere ba Senhor Ministro Ekonomia nian atu buka valoriza povu to'os na'in sira nian kamii, nu, fore rai no ai-han selu-seluk bele transforma ba produto oleo alimentar biolojoku hodi esporta. Nune'e mos buka merkadu internasional ne'ebe bele eskoa produtus agrikolas hanesan ai-farina, fehuk, talas, batar ne'ebe povu mukit sira produz ba rai seluk tanba ai-han hirak ne'e hotu la produz ho ai-moruk kimiku.

Halo investimentu iha makro-ekonomia maibe ekonomia rural tenke sai hanesan objektu ba ita boot nian Ministeriu hodi nune'e, MED la'os deit fo atensaun investimentu ho objetivu atu hetan reseita hosi petroleo maibe mos buka oin sa estadu hetan reseita hosi sektor naun-petroliferas ho objetivu mos atu reduz kri'ak liu hosi dezenvolvimentu ekonomia rural. Se konsegue halo ida ne'e signifika Senhor Ministro nian servisu to'o duni povu mukit sira nian moris atu nune'e, Ministeriu Ekonomia Dezenvolvimento la sai fali konkorrente ho MAP hodi fahe trator ba agrikultores.

Esquece o problema do Centro de Refugiados em troca de Pipeline ok !!!!

*Editores

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.