VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110206

Centru refujiadus, se maka kompremete ho Australia?

Hipotese ba Timor-Leste simu nudar fatin ba centru Refujiadus hahu tinan kotuk 2010, wainhira visita Prezidente Republika José Ramos Horta ba Australia. Iha surumutuk entre Prezidente José Ramos Horta no PM Australia nian, Julia Gillard. Tuir analista sira husi Australia nian, konsidera katak isu Centru ba refujiadus sai hanesan bandeira probaganda politika ba Julia Gillard, hodi manan eleisaun lejislativa.

Maibe proposta Julia Gillard ne’e Prezidente Republika Ramos Horta lori mai Timor-Leste, atu konsulta hodi konsidera ba proposta ida ne’e. Reasaun ba proposta Australia nian ne’e mos la tarde, husi Parlamentu Nasional (PN), iha sessaun plenariua iha loron 13 Juliu tinan 2010, hasai kedan Resolusaun ida ho unanimidade hodi rejeita ba proposta Australia nia ne’e.

Husi parte ONG’s sira, Igreja katolika no sociedade civil la simu atu Timor-Leste simu centru procesamentu ba refujiadus. Husi parte Prezidente Republika husu atu Governu konsidera ba proposta ne’e. Parte husi governu hein proposta husi Australia nian hodi hola posisaun ruma.

Husi parte Governu hola posisaun reserva hodi explora parte hotu-hotu ninia hanoin, maibe la taka dalan ba membrus governu sira balun ninia posisaun ba asuntu ida ne'e. Jose Luis Guterres, Vice Primeiro Ministro, hola posisaun ne'ebe duro konaba kasu ne'e, wainhira entrevista Agencia Lusa, haktuir katak, "Australia iha kondisaun hodi simu refujiadus, sira iha meius no iha rai bo'ot".

Joao Goncalves, Ministru Ekonomia no Desenvolvimentu (MED), defende posisaun bele simu centru procesamentu ba refujiadus maibe ho kondisaun katak dada kadoras Greater Sun Rise (GSR) mai Timor-Leste.

Husi parte Governu mos soe isu ida ne'e nudar problema rejional, liu husi Bali Process. Konaba asuntu ida ne'e mos motiva Governu Australia ba halo konsulta ho parceiru sira iha rejiaun, hanesan rai ASEAN sira, liliu Indonesia no Malaysia. Rai sira ne'e mos, hola decisaun ne'ebe maka la simu centru procesamentu ba refujiadus iha sira nia rain.

Dudu ba mai, mosu espekulasaun oi-oin husi pers ka media Australia nian katak Australia hakarak harii centru ba procesamentu iha kosta sul. Husi parte Governu mos mosu hanoin balun ke la simu ba ida ne'e, oinsa maka harii fali centru ba procesamentu ba refujiadus iha kosta sul, se iha kosta sul maka sei tuir Planu Estratejika ba Desenvolvimentu Nasional (PEDN) sei harii industria mina nian, iha Suai sei harii Plata forma lojistika, iha Betano sei harii Refenaria Oil no iha Beaco sei harii LNG Plant.

Se harii centru procesamentu ba refujiadus, sei prejudika ba desenvolvimentu estratejiku ne'ebe maka sei koncentra iha kosta sul. Governu mos sei produnte hodi hola deicsaun ne'ebe la prejudika ba interese nasional no interese ba emar barak nian.

Ikus mai mosu polemika tamba deklarasaun MED Joao Goncalves nian, ba pers Australia, liliu ba TV Channel 10 iha Sydney, "aceita centru refujiadus hanesan moeda troka ida ba dada kadoras GSR mai Timor-Leste", deklarasaun ne'e maka sai hanesan centru ba atensaun hodi tuda sala nafatin ba membru governu ne'e. Maibe hare didiak husi lia nia hun, se maka ba kompromete ho Australia konaba harii centru procesamentu Refujiadu iha Timor-Leste.

Joao Goncalves ninia deklarasaun sira ne'e "infeliz". Tuir lolos labele, maibe problema maka ne'e, ita mos hakarak hatene, se los maka ba kompromete ba Australia hodi harii centru refujiadus iha Timor-Leste? Klaru laos Joao Goncalves, nudar Membru Governu ida, simplesmente hato ninia hanoin ka oponiaun.

Maibe ida ne'e sai hanesan lisaun diak ida ba ita, liliu ba embot sira, atu labele ba kompromete tun sae ho rai liur no simu buat ruma hodi troka. Buka defende maka soberania nasional no interese ba povo tomak nian, em vez ba defende fali interese rai bo'ot hanesan Australia nian!

Dili, 06 de Fevereiro de 2011

Editorial Forum Haksesuk!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.