VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20110114

DEKLARASAUN POLITIKA - PARTIDO DEMOCRÁTICO

DEKLARASAU POLITIKA

BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO

BA ORSAMENTU GERAL DO ESTADO 2011

IHA PARLAMENTU NASIONAL

Janeiru 2011

-----------------------------------------------------------------------------------------------

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hahi no hana’i,

Nai premeiro Ministro mak ami hana’i

Maluk deputado sira, Membru guvernu, entidade hot-hotu, no povu Timor Leste tomak, mak ami hadomi.

To accomplish great things, we must not only act, but also dream; not only plan, but also believe”. Karik haktuir iha lian Tetum, hodi dehan “Atu hetan buat nebe bot, ita lahos deit halo asaun, maibe tenki iha mos mehi ida; ita lahos deit halo planu, maibe tenki iha mos fiar ida.

Ho lia fuan matenek iha leten, maka Bancada Partido Democratico, deklara katak, mehi no fiar, mak sai mata dalan ba susesu, tamba susesu hot-hotu, hahu hosi mehi ka vizaun ida no fiar ida. Basa, susesu lahos objetivu final, maibe, susesu hanesan dalan ida, hodi la’o tuir objetivu nebe determinado.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Tuir Bancada Partido Democartico nia hare, katak, Progama no Orsamento ba tinan 2011, ne’e hanesan mehi ida no fiar ida. Mehi atu realiza mandatu funu nian hodi ‘liberta povu’, hosi kiak no mukit. Fiar atu hari aliserse ba rekonstruksaun estado Timor Leste, hodi dignifika nasaun no povu ukun rasik an.

Maske nune, Bancada Partido Democartico, konsiente teb-tebes, katak hafoin de debate publiku iha Parlamento Nacional, programa no OGE tinan 2011, hetan atensaun masimu, nebe fanun ita hotu nia konsiensia politika, sensibilidade umanu no kualidade intelektual, hodi ezizi kestaun justifikasaun realistika no legal.

Partido Democratico, mos konsiente katak, ezizensia no preokusaun publiku, nesesitas teb-tebes ba justifikasaun realistika no legal, kona ba kestaun utilizasaun osan mina rai, programa prioridades nebe guvernu AMP planea, kapasidade de ezekusaun programa no orsamento, nomos akuntabilidade no transparansia iha implementasaun.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Hafoin rona no hare, analiza no tetu, tuir konseitu, kontiudu no strutura, proposta Orsamentu tinan 2011, maka Bancada Partido Democratico, konklui katak, programa no orsamentu tinan 2011, mosu atu halo reajustamentu vizaun politika, strategia no tatika ba prosesu kaer ukun no bandu, iha estadu foun ida ne’e. Reajustamentu ne’e, halo ho objetivu atu restaura povu nia fiar ba valor ukun rasik an, no ba kredibilidade estadu Timor Leste. Reajustamentu ne’e mosu atu hatur povu nia esperansa, ba progresu sosial no politiku, nomos ba dezenvolvimentu ekonomiku iha ita nia rai. Reajustamentu ida ne’e, mos mosu atu dignifika estado Timor Leste, nudar estado de direitu demokratiku.

Ho razaun fundamental hirak ne’e, maka bancada Partido Democratico deklara, katak, Program no orsamentu tinan 2011, nudar rezultadu evolusaun ukun nian, nebe lori ita hodi tama ba sigunda dekada prosesu rekonstruksaun, no dezenvolvimentu povu no nasaun Timor Leste.

Tamba ne’e, programa prioridades hanesan projeitu oliu pezadu, projeitu tasi mane, projeitu de dezenvolvimentu kapital humanu, no projectu Pakote de Dezenvovilemtu Desentralizadu, nudar desizaun politika ida hosi AMP, nebe iha duni kualidade lideransa, meritu com baze intelektual no honestidade profesiobal, mos iha responsabilidade moral, politika no sosial, hodi tau interese povu ho nasaun nian, iha nuansa dezenvolvimentu nasional.

Bancada Partido Democratico, haklaken nia pozisaun no apresiasaun ba publiku ho razaun hirak tuir: 1). Nai ulun orgaun soberanu sira, hanesan; Presidente da Republika, Dr. Jose Ramos Horta, Presidente Parlamento Nacional, Fernando Lasama de Araujo, Premeiro Ministro, Kay Rala Xanana Gusmao no Presidente Tribunal de Recurso Dr. Claudio Ximenes, tau duni sentidu estado, iha sira hanoin, sira nia hahalok no sira lia fuan, iha prosesu dignifikasaun ema nudar ema, hanesan Timor nia oan, iha Timor ida deit. Politika ba stabilizasaun estado de direitu demokratiku, hetan dadauk progresu no susesu , iha sira nia lideransa nia okos. Faktus konkretu hatudu mai ita, katak, povu iha Timor laran tomak, moris hakmatek hela, no hadi’a dadaun sira nia vida moris. Povu iha Timor laran tomak, moris dadauk ho pensamentu foun hodi hateke ba oin, no tau ba kotuk, hanoin no hahalok nebe lori Timor oan tomak, monu ba krize politika no militar. Ho sira nia lideransa, mak povu no nasaun ida ne’e, mos rekopera fila fali imazen at iha mundu, no hetan fiar fila fali hosi lider mundial sira, ho sira nia povu nebe preokupa, ba vida moris povu no nasaun Timor Leste. 2). Guvernu AMP hetan dadauk progresu no susesu, iha nia politika reforma gestaun administrasaun estadu nian. Kuadru legal ba boa governasaun iha setor funsaun publiku, akontabilidade no trasparansia, gestaun finanseira no setor inter-ligadu sira seluk, hatur ona iha nia fatin. 3). Guvernu AMP hetan dadauk susesu no progresu, iha implementasaun politika hari nasaun hosi baze, ka politika desentralizasaun. Faktus politiku no tekniku hatudu mai ita, katak, implementasaun Programa Dezenvolvimentu Lokal ka PDL no Pakote de Dezenvolvimentu Desentralizadu ka PDD, hakbit duni kualidade lideransa no kapasidade intelektual ba autoridade lokal no autoridade komunitariu sira, iha nivel distrito, sub disrito no Sucos. Hakbit sira nia kapasidade tamba programa hirak ne’e mai hosi sira, fila fali ba sira, no hela ho sira hodi implementa, zere no utiliza rasik. 4). Guvernu AMP, hetan dadauk susesu no progresu, hodi kontinua hametin konfiansa no eperansa povu ba politika reforma setor agrikultura. Faktus tekniku hatudu katak, implementasaun programa ekstensifikasaun no intinsifikasaun, hetan dadauk progresu no susesu iha Timor laran tomak. Natar no to’os hetares rihun ba rihun, mak fila ona no kuda dadauk hela. Mekanizasaun hodi moderniza irigasaun, mekanismu no ekipamentu ba agrikultora, la’o dadauk tuir nia dalan.

Nune mos, produktividade hatudu dadauk esperansa bot, maske ita infrenta hela difikuldades oi-oin, tamba limitasaun rekursu, nomos tamba impaktu hosi mudansa klimatika global.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Ho hanoin atu fo neon nain no matan moris, ba nai ulun orgaun soberanu sira hotu, liu-liu guvernu AMP, maka Bancada Partido Democratico, deklara ba publiku katak, durante AMP kaer ukun iha tinan tolu ho balu nia laran, programa balu, seidauk la’o ho diak, tuir ita hotu nia esperansa, no tuir povu nia nesesidade.

Politika eletrifikasaun, li-liu iha kapital Dili no kapital distrito balu, seidauk halo povu haksolok, tamba kalan ho loron, ahi sei lakan mate hela. Strada iha Dili laran, no iha kapital distrito balu, sei sai preokupasaun publiku, tamba politika taka kuak, nebe la iha nia hun no rohan, hodi lori ita ba iha finalidae ho strada nebe iha kualidade diak, hanesan iha kapital nasaun ida nian. Nune mos, studante rihun ba rihun, mak sei habai an iha loro no udan laran. Sira mos sei tur hela iha rai, hodi hein kadeira no meja, atu sira bele rona, hakerek no koalia ho diak, hanesan ho studante sira seluk, iha mundu rai klaran. Povu balu nebe hela iha foho lolon no mota ninin, seidauk hetan fos nebe guvernu subsidiu ba. Sira sei hein hodi halerik ba nai ulun sira, atu sira mos bele sosa netik fos karon ida ne’e, hanesan Timor oan balu nebe sosa ho folin bratu, no konsume hela iha Dili laran no iha kapital distrito. Emprezariu Timor oan sira, li-liu iha nivel mediu ba kraik, hakdasak tuir hodi hare emprezariu estranzeiru sira, nebe monopoliu dadauk projetu hosi guvernu. Hafoin hetan benefisiu no kbit finansial hosi estadu, emprezariu estranzeiru sira, okupa no domina dadauk aktividade bisnis ka negosiu iha Timor laran tomak.

Maske nune, hanesan partido nebe hola parte iha ukun AMP, maka ohin, liu hosi uma fukun ida ne’e, Bancada Partido Democratico deklara ba publiku katak, Partido Democratico sei la husik liman, nein dun ba malu, ba buat hirak nebe seidauk la’o diak, hanesan mensiona iha leten. Tamba ne’e, Partido Democratico toma responsabilidade moral, politika no sosial, ba setor hotu-hotu, nebe seidauk hatudu performanse diak, esperansa bot ba povu, no orgolho ba estado nudar estadu de direitu demokratiku.

Partido Democratico, mos husu ba membru koligasaun AMP, atu labele husik responsabilidade ba malu, labele dun no minimiza malu, entre membru koligasaun, nebe bele rezulta erosaun ba etika moral politika lider no lideransa iha nasaun ida ne’e.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Ho preokupasaun nebe haktuir iha leten, maka Bancada Partido Democratico, rekomenda ba guvernu AMP, atu hadi’a zestaun ukun nian, zestaun tekniku administrasaun no sensibiliza boa vontade politika, ba iha setor infrastrutura, edukasaun, siguransa alimentar, komersiu no insdustria, no mos ekonomia no dezenvolvimentu.

Partido Democratico fiar katak, ho dalan ida ne’e, mak bele halo povu iha nafatin esperansa ba guvernu AMP nia ukun iha tinan 2011. Ho dalan ida ne’e, mak halo Partido Democratico mos sei iha fiar nafatin, no orgolhu ba politika koligasaun iha tempu ohin no ba futuru. Ho dalan ida ne’e, mos halo koligasaun politika, sai hanesan dalan alternativa ba ukun, no esperansa ba povu hodi hamoris nafatin sira mehi no fiar, ba prosessu sivilizasaun no demokratizasaun iha Timor Leste.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Deklarasaun politika Bancada Partido Democratico, mak rohan ba ne’e, mai ita hamoris nafatin, ita nia mehi no fiar. Fiar ba ita an rasik, fiar ba ami iha AMP, no fiar mos ba sira iha opozisaun. Obrigado wa’in,

Dili, 14 de Janeiru 2011

Adriano do Nascimento

Chefe Bancada Partido Democratico

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.