VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100624

Deklarasaun bankada CNRT, destaka ba krescimentu ekonomiku, Receitas Domestikas no Estabilidade Sosial Nasaun RDTL

Parlemento Nacional ¦ Bancada CNRT ¦ Apresiasaun OR 2010
EXa.Presidente PN
Exa.PM
Exa Membros PN, Membros do Governu no Povo TL

Molok hato’o apresiasaun ba substansia OR 2010 nebe IV Governu Constitusional hatoo liu husi Proposta de Lei (PPL) No 37/11 – Primeira Alterasaun ba Lei No 15/2009 OGE para 2010 --- Bancada CNRT hakarak kongratula IV Governu Konstitusional nebe desde simu mandatu Governasaun 8 Agostu 2007 to’o tinan 3 governasaun hato'o ona mai Parlamentu Nacional proposta orsamentu dala VI, hahu kedas husi OGE Tranzitorio 2007, OGE 2008, OR 2008, OGE 2009, OGE 2010 no ikus mai OR 2010 nebe agora dadaun ita diskuti hela iha faze generalidade.
OGE sira nebe hetan tia ona aprovasaun no implementa tinan-tinan nebe liu ona hatudu dadauk ona indikasaun positivo iha processo katak kapasidade de gestaun governasaun nian nebe akompanha ho diak tebes dinamika dezenvolvimentu nasaun nian ho ninia impaktu positivu.

Estrategia investimentu publiku liu husi politika orsamental nebe governu ida ne’e halo hatudu momos ba ita sinal positivu barak hanesan tuir mai ne’e:

1.Kresimentu economico: Iha tinan tolu nia laran cresimentu economico sae digito 2, katak iha 2007 8.4% deit maybe sae kedas iha tinan 2008 ba 12.8% nomos iha 2009 12.2%, no kresimentu nebe ita projeta ba tinan 2010 ba oin maka hakarak atu kontinua mantem nivel kresimentu ida ne’e 12%, hakarak ka lakohi ita tenke mantein no kontinua halo politika investimentu publiku ho barani no strategiko hodi nune’e bele mantein nafatin rezultado positivo. Situasaun economia TL nebe positivu ne’e la akontese iha nasaun seluk, tuir panorama economia mundial hatudu momos katak iha nivel regional nasoens visinhos hanesan Indonesia, Malaisia, Filipna, Tailandia no Vietnamiahetan kresimentu apenas iha nivel 4.7% -- exclui Singapura nebe atinji 5.7%, enkuanto krecimentu nivel mundial mos iha 4.2% deit. Ba ita, aspecto kresimentu ida ne’e hatudu momos katak se ita gere dunik ita nia gestaun investimentu publiku ho diak no strategiko, maka ameasa economia mundial no regional nebe negativu sei la fo impaktu ba ita, klaru liu katak durante tinan tolu nia laran wainhira mundu enfrenta hela krizi financial, pelo contrario ita nia nasaun hetan kresimentu as, maske ita sei depende deit ba investimentu uniku husi orsamentu estado.

2.Receita domestica: politika reforma ba taxa nebe Governu ida ne’e hahu husi Lei Tributaria nebe efetivamente vigora iha ano 2008 hatudu momos sinal positivo agora, antesde reforma tributaria TL, receitas nao petroliu tinan tinan por-volta de US$ 32 milioins ho investimentu nebe ki'ik no la progresivu, maybe post lei tributaria, receita domestika sae husi tinan ba tinan, hahu kedas husi tinan 2009U$ 87.0 milioins no iha 2010 ne’e projeta ba U$ 94,8 milioins. Laos data statistika sira ne’e deit maka indikador, relatoriu Banko ANZ Timor Leste nian hateten katak; konta foun aumenta 80%, numeru vizitas aumenta 2% por semanas, no inprestimo aumenta badobru. Iha tinan 2007 regista 891 emprezas internasionais maybe iha 2008-2009 regista aumento significante bot 2.222 emprezas internasionais nebe kobre sektores oi-oin. Ida ne’e hatudu moos sektor privado kontribui positivamente ba kresimentu economia nasaun nian iha 2009.

3.Estabilidade Social:situasaun social povu ninian nebe estavel ba bebeik, sei kontinua nafatin liu husi realizasaun ba pagamentus pensaun veteranus, idozos, defisientes, kontribuisaun moos mai husi acelerasaun obras infrastruturas ho vizaun reconstrusaun komunidade. Parte investimentu infrastrutura “megaprojetos” Central Eletricidade por-exemplu : lori dadauk imagem positivu ba povu no mos investoresestranjeirus nebe ninia numeru aumenta ba bebeik.

Indikador sira nebe menciona iha leten sei kontinua positivo no fo esperansa bot wainhira Governu kontinua hala’o ninianpolitika nebe adekuadoba aspecto social no fiscal, Pakote Referendum por-ex fo tiha ona kbit de kompras ba ita nia povu liu husi sirkulasaun osan nebe hamosu kriasaun kampo de serbisu iha nivel distritus no subdistritus ate to’o sucus. Laos deit ne’e, Pakote referendum lori impacto positivo barak ba povo Timor- Leste tanba setor privado nebe “mate-moris” durante ne’e – iha tempo presente mais ao menus bele moris ona no iha ona seriedade no k’bit atu sai parseiro dezenvolvimentu estado ninian. Emprezas nasionais nebe durante ne’e lao mesa-mesak deit – oras ne’e bele coordena-an diak liutan no asosia sira nia-an iha grupus iha nivel nasional to nivel sub-distritus no sucu atu nune’e entre sira bele kontrola malun, povu bele akompanha no governu bele indika sira, ho fasil kuandu estado persiza atu sira sai parseio nebe responsavel no iha confiansa hodi implementa projetus de construsaun nebe governu estabelece. Situasaun actual sector privadu presiza tebes duni insentivos husi Governu atu prepara sira sai sector nebe forte no iha capacidade kah kualidade nune’e sei completa no estende liu tan investimentu publiku.

Proposta OR ida ne’e refleta duni necessidade real no actual nasaun ninian, hodi nune’e medidas novas nebe Governo adopta iha proposta OR ne’e, Bancada simu no fo valor a’as tebes tanba garantida katakIV governu Constitucional iha vontade diak no responsabilidade atu kontinua ho politika investimentu publiku atu mantein no kontinua pozisiona Timor Leste iha Dalan Progresso” atu lori povo ida ne’e ba prosperidade. Nune’e Bancada reafirma ninian pozisaun hodi simu proposta rectificaticu nebe reflecta iha medidas novas nebe aprezenta hanesan :Categoria Capital Dezenvolvimentu U$ 34.201.000, Bens e Servico U$ 58.470,000, Tranferencia publica U$ 79, 241, 000 nebe inklui U$ 31.356,000 (husi transferencia das linhas ministeriais ba Pakote Dezenvolvimento Desentralizado/PDD) nebe sei aplika ba necessidades konkretas hanesan:

1. Compra de Geradores (U$ 10 milioins)

2. Sistema integrado finanseiru para garante tranparencia (U$ 7.3 milioins)

3. Construsaun cazerna komponente naval no docas Hera (U$8,350.000)

4. Primeira Faze Rehabilitasaun Pista Aeroportu Dili (U$ 2 milioins)

Bens e Servisoc:

1.Siguranca alimentar husi compra, armanezamento no distribuisaun fos (U$ 17,5milioins).

2.Provizaun ba estudantes Cuba (U$ 1,9 milioins)

3.Kontinuasaun apoia edukasaun mediante no fortalecimentu programa alimentasaun escola no programa lingua maternal (U$ 1,125 milioins)

Tranferencia Publikas;

1.Pagamentus veteranos (U$ 25,510 milioins)
2.Casos pendentes IDP (U$ 4 milioins)
3.Dezastres Naturais (U$ 1 miliaun)
4.Tratamentu medicos no estranjeiros (U$ 2 milioins)
5.Demolizaun edefisios estragos (U$ 5.5 milioins)

6.Pagamentus para nova diosese Maliana no renovasaun Igrejas iha Distritos (U$ 3,5 milioins).

Molok atu remata Bankada CNRT rekomenda :

1. Atu garante kualidade projetus fisikus sira maka, presisa halo planeamentu ida diak no supervizaun ida efikaz.

2. Hadia sistema distribuisaun fos MTCI, atu nunee fos nee bele too ba povu konsumidor nia liman ho presu nebe estabelese ona no fo sansaun ba manipuladores sira.

3. Ho hari sentral EDTL rua ho kapasidade 250MW nee hatudu katak la kleur-tan povu sira nebe hela iha Estrada ninin sei hetan energia eletrika iha kurtu prazu, mai be ba populasaun sira nebe hela iha areas REMOTAS la sei hetan ahi iha kurtu prazu. Tamba nee ami rekomenda atu fornese energia eletrika liu husi painel solar ka tenaga surya ba sira atu nunee sira labele sente margenelizadu.

4. Simplifika sistema aprovizionamentu atu fasilita implementasaun dos projetus.

5. Halo revizaun ba Lei Veteranus…..

6. OGE 2011 rekomenda atu orsamenta mos orsamentu ba sosa material uma ba familias inkapasidades sira atu hadia sira nia uma.

Ba dala ikus Bancada encoraja nafatin Governo lao ba oin hodi serbi povo ho responsabilidade no boa vontade no mos husu atu hadia fraquezas nebe mak sei hasoru.

Obrigado

Bancada CNRT

Aderito Hugo da Costa

Porta-vos

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.