VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100131

Konstrusaun Oleu Pezadu lori Naroman ba Povu Timor-Leste ou husi Ahi Mate Permanente ba AMP - Ahi Moris Permanente*

Dili - Mehi bot husi IV Governu Konstitucional oinsa maka konstruzaun ba projektu oleu pezadu hodi fo elektrifikasaun ba Timor-Leste laran tomak. Projektu ida ne´e hatama iha Programa IV Governu Konstitucional nian, «oinsa maka bele fornece elektrecidade 24 horas ba ita nia emar».

Cerimona ba lançamentu konstrusaun Power Plant husi konstrutor husi RPC (Republika Popular China),China Nuclear Industry 22 ND Construction Co., Ltd.

Tuir PM Kay Rala Xanana Gusmão, iha lançamentu ba Projektu Power land iha hera katak: "ohin loron importante (15.01.2010), esforsu no desempenu husi Governu ida ne´e, maka ohin ita lansa projektu ida ne´e. Biban ida ne´e mos agradece ba servisu hamutuk husi Konstrutor, Konsultor no Governu, ikus mai ita bele realiza projektu ida ne´e”, haktuir PM Kay Rala Xanana Gusmão.

Tenik tan PM Kay Rala Xanana Gusmão, “atu halao no halo desenvolvimentu infra-estrutura nasional, uluk nanain harii infra-estrutura basika maka elektrecidade, ho elektrecidade bele halao desenvolvimentu ne´ebe sustentavel”.

Iha abertura cerimonia ba lançamentu Projektu Power plant, PM Kay Rala Xanana Gusmão haktuir,"Lori governu AMP nia naran husu ba povu Timor-Leste tomak atu kontente no suporta ba projektu ida ne´e, hodi desenvolve elektrecidade oliu pezadu hahu halao sei fó beneficiu boot ba povo Maubere nia oan tomak, tamba sira nia uman ahi sei lakan 24 horas iha aban bai rua (futuro, red)”.

“Konstrusaun oleiu pezadu ne´ebe ohin ita lança ne´e buat ne´ebe diak liu ba povu tomak, tamba governu ho kontraktur ami hotu buka hanoin ida deit atu halo buat diak ne´ebe serve ba desenvolvimentu Timor-Leste nian”.

Dehan tan PM, “desenvolvimentu infra-estrutura, elektrecidade nudar elementu importante ba povu, tamba ne´e governu estuda hotu ona procesu realiza konstrusaun neé para povu tomak bele sente ona dezenvolvimentu Timor nian”.

PM Kay Rala Xanana Gusmão, dehan tan,"hodi governu nia naran,hau fó konfiansa bot ba povu no estadu ho hanoin katak iha tinan rua nia laran ita bele asegura ona fornecimentu elektrecidade ne´ebe permanente no sustentavel ba ita hotu”, dehan PM Kay Rala Xanana Gusmão.


Husi parte infra-estrutura, Ministru Infra-estrutura, Pedro Lay , haktuir katak, “konstrusaun ba central elekrika ho ninia objektivu elektreifikasaun ba teritoriu tomak ho kapacidade 250 Mega Watts. Haktuir tan Pedor Lay da Silva, “harii central elektrika 2 koresponde ba patrauns internacionais, hanesan kumprimentu ba protokolo Kioto konaba emisaun ba gas no kontrolu ba meio ambiente”.

Husi parte seluk,Sekretariu Estadu, Agua, Saniamentu, Elektrecidade no Urbanizasaun (SEAEU), Januario Pereira, haktuir katak, “harii central elektrika 2,ida iha Hera ho kapacidade 130 Mega Watts no seluk iha Betano ho kapacidade 120 Mega Watts, total 250 Megawatts, ne´ebe bele kobre teritoriu laran tomak”. Haktuir tan Januario Pereira,” projektu bot ne´e sei harii ho linas transmisaun hamutuk 105 SKP no ho jeradour foun. No linas ne´ebe sei abranje hamutuk 715 KM no iha sub-estasaun total 10. La sei viola ita nia valores kulturais no kumpri tuir patroens internacionais.

Parlamentu Nasional nudar Povu nia representante sei fiskaliza Projektu ne´e:

Tuir Prezidente Parlamentu Nasional (PN), Fernando Lasama de Araujo, iha ninia lian menon katak,” ohin hau mai iha ne´e lori PN nia naran no povu Timor-Leste ninia representante iha Uma Fukun hodi sai sasin ba lançamentu ba projektu konstrusaun elektrecidade ba Timor-Leste”. Tuir Presidente PN Lasama de Araujo, "tamba projekt bot ida ne´e atu lao ho didiak husu atu koloborasaun husi komunidade tomak nian atu projektu bot ne´e bele lao ba oin”, dehan Lasama.

Oleu pezadu sei la oho ema ida,tamba tuir Presidente PN dehan katak, “PN garante katak projektu ne´e sei la oho ema no estraga meio ambiente”, defende Lasama de Araujo.

“Molok harii konstrusaun ne´e, komisaun G husi Parlamentu Nasiona, ba asuntus infra-estruturas halao estudos komparativa iha rai barak ne´ebe uza oleiu pezadu ne´ebe la oho ema no estraga meio-ambiente ida”. Lasama mos fiar metin ba PM Kay Rala Xanana Gusmão,” sei hakotu konstrusaun ne´e tuir desenu obras nian no prazu ne´ebe determina ona, tamba povu barak ninia preokupasuan maka infra-estrutura, bé mos, elektrecidade no estradas, nudar faktor importante ba estado no povu”, dehan Lasama.

Iha fatin seluk, Pedro Costa, husi bankada CNRT no Presidente Komisaun G, komisaun ne´ebe maka kaer ba infra-estrutura katak,” importante ba harii central elektrika ida ne´e ho ninia objektivu oinsa maka elektrifika Timor-Leste tomak no koresponde ba planu IV Governu Konstitucional nian oinsa maka kanaliza ba distritus,sub-distritus no aldeias iha Timor-Leste laran tomak atu hetan acesu ba ahi (elektrecidade)”.

Tuir Pedro Costa,” ho elektreifikasaun ba Timor-Leste, buka hadia ita nia emar nia moris no hasae sira nia qualidade moris nian mos”.

Elektrefikasaun ba Timor-Leste laran tomak fó beneficiu ba povu tomak,tamba sei hasae sira nia qualidade moris, hasae qualidade ba matenek populasuan nia oan sira bele acesu ba informasaun no bele estuda didiak tamba ahi lakan, bele fó beneficiu ba industria kiik, klaran (menengah) to´o ba industria sira nebe uja energia bot no barak.

Haktuir tan Pedro,” maske obras ne´e atrasu witoan maibe Governu ne´ebe lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão konsistente hodi buka dalan ba problemas ne´ebe maka infrenta, inkluindo buka jerador foun hodi troka tuan, ne´ebe suporte husi teknologias ne´ebe modernus”, dehan tan Pedor Costa.

Presidente Republika suporte 100%:

Iha biban lançamentu ba Projektu Power Plant ne´e, Presidente Republika, José Ramos Horta, "sauda PM Kay Rala Xanana Gusmão tamba ho determinasaun hodi lança obras ne´ebe murak no folin tebes ba Timor-Leste”. Haktuir PR,” labele preokupa ho kritikas, tamba ita ne´ebe funu husi tinan 1975 no laliga sira ne´ebe oras ne´e atu foin mai hasae lian litik no foin preokupa ho kestaun ambientais”. Dehan tan José Ramos Horta,” importante maka ba desenvolvimentu no progresu ba Timor-Leste, atu to´o ba desenvolvimentu ne´ebe sustentavel buka harii uluk infra-estrutura basiku, hanesan elektrecidade,edukasaun, Saude, Amibente, no seluk tan”, defende Presidente Ramos Horta, ne´ebe mos Premio Nobel ba Paz tinan 1996.

Haktuir José Ramos Horta, ema No.1 iha Timor-Leste (TL1) tuir Konstituisaun hierarquia Estado nian, “husu ba kompania no empresaiu ne´ebe kaer projektu ne´e, estado fó konfiansa ba imi atu lori imi nia servisu ne´e lao ba oin tamba projektu ne´e kumpri ona estandar internacional hanesan rekomendasaun Banku Mundial no protokolo Kyoto nian”, dehan Prezidente José Ramos Horta.

PR Horta hateten katak, "nia fó apoiu 100 % ba governu atu finaliza lalais konstruzaun oliu pezadu ne´e durante tinan 2010/12, atu nune povu tomak bele hetan benefeciu husi elektrecidade”. Haktuir tan Prezidente Ramos Horta,”ohin hau mos sai sasin hamutuk ho Prezidente PN, ho korpus diplomatika tomak apoiu 100% ba konstrusaun projektu Oleiu Pezada”, defende Presidente Horta.

Konaba Oleiu pezadu ne´ebe bele estraga ba meiu ambiente no ba saúde publika, durante ne´e preokupasaun husi aktivistas meiu ambiente no politikus balun nian. Presidente Ramos Horta argumenta nune´e,” oleu pezadu agora ne´e diak no la estraga meiu ambiente i uza ona iha rai barak, hanesan: Portugal, japaun, Koreia du sul no Europa central, sira uza nafatin oleiu pezadu”. Dehan tan Prezidente Ramos Horta, “sira ne´ebe kritika, sira hanoin katak sira maka resposta ba governasaun no sira maka preokupa liu fali meiu-ambiente do ke governu i ita ne´ebe funu hahu tinan 1974 la preokupa, sira maka derepente preokupa liu fali ita”,dehan tan Horta.

Konstrusaun Oleiu Pezadu sei loke fatin servisu ba Timor Oan:

Tuir informasaun ne´ebe maka hetan husi SEAEU, Januario Pereia katak,” ho kontruzaun Oliu Pezada sei loke fatin servisu ba Timor oan hamutuk 20000 ho resin,husi nivel trabaladores hanesan badain, fatuk no ai nian, to´o sira ne´ebe iha kursus áas hanesan engineria”. No ninia impaktu ba moris ita nia emar ka povu nian, hasae moris ba ita nia emar, reduz problemas sociais ne´ebe sei mosu tamba servisu la iha no kiak. Ho Konstrusaun oleiu pezadu fó servisu fatin ba jovens sira,hanesan iha Hera no Betano ne´ebe implika direkta ba nivel moris populasaun iha areas sira ne´ebe refere. Konstruzaun oliu pezadu mos sei beneficiu mos ba trabaladores permanente ba manutensaun servisu iha distritu sanulu resin tolu (13), konstroe torres hamutuk 2000 no kada torre precisa ema nain sanulu husi tekniku especializada ba halo servisu. Neduni Konstrusaun Oliu Pezada laos lori deit naroman ba povu Timor-Leste tomak maibe lori mos moris diak ba ita nia emar sira!

*Fontes: Jornal Nacional Diario (JND, 01/02/2010, paj.5)!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.