VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091006

Politisi Timor Leste: Sikap Agung Menolak Penagilan Internacional

Politisi Timor Leste

( Ramos Horta, Xanana Gusmao, Fernando La Sama e Alkatiri)

dengan Sikap Agung Menolak Penagilan Internacional

Titulu nee hau foti hodi hatutan deit e nudar kontinuasaun ba artigu nebe Amo Padre Martinho Gusmao hakerek iha Jornal Timor Post iha dia 11 de Setembro 2009.

Paragrafo nebe hau atu usa nudar titulu ba continuasaun deit e bele mos usa hanesan meius atu bele halo reflesaun nudar timor oan ida nebe moris hamutuk hela entre sociedade seluk iha invasaun publikasaun media nomos jornais.

Hau nia hanoin la hakmatatek depois lee tia artigu nebe Amo Padre Martinho hasai. La hakmatek nee nudar reasaun spontania husi involvimento emosional wainhira lee artigu nebe amu martinho hakerek.

Lee nain questiona tamba sa mak hau foin hatun artigu depois de lee Amo nia artigu nee.

Liu tia hau tuur lakleur, hanesan hau dehan iha leten ho spontaneamento deit hau tenta atu hakerek hau nia hanoin ruma nebe tuir hau “artigu diak liu halo tangapan duke ita nonok deit e ikus mai bele mosu preconceito ida katak Timor nia Lideranca la aceita duni Tribunal Internacional.

Atu hahu artigu nee, primeiro hau louvo ba Amo Martinho Gusmao nebe tuir hau bele bolu nudar penulis ho kritikus kontemporer.

Amo Martinho nebe iha nee hau konsidera nudar colegas nomos maun tanba deit razaun Almamater nebe hau rasik mos escola iha Universidade Catolika iha Malang.

Ema hatene Malang nee sidade kiik nebe mak malirin, cidade nebe sai duni simbolo sidade estudante nomos Universitario tamba ( quase 36 Universidade nebe izizte desde 1996) agora bele liu tanba tinan 13 liu ona.

Involve aan nudar ativista Universitario (Impetimur) nomos Pencinta Alam e Atividade Resistencia ba ukun aan iha (RENETIL) e hola parte husi manifestasaun nebe involve Pro Democrasia Indonesia) nomos Pro Refendum ba Timor.

Kadaves iha konvite entre Ativista Indonesia (Nasionalista) nomos Muslumano (Muhamadyah) e grupos ativista Universitario halo diskusaun makas nomos debates Ilmiah atu responde prekupasaun ba Timor nia ukun aan e nomos prekupasaun indonesia nian ba Unidade nudar estado Indonesia timor Independensia.

Malang nudar fatin timor oan sira atu konsolida nia forca ba ukun aan laos deit atu halo kontaktu ba externo (Diplomata) maibe oinsa mos timor oan bele konvense Pro Nasionalista indonesia ho Muslimano iha Malang atu hatene sobre ema timor oan hotu nia hakarak ba ukun aan.

Husi sorumutu ho grupo diskusaun barak nebe mais akademiku tamba komesa halo debate iha Kampus Muhamadyah nomos Brawijaya e SMA Cor Jessu, e asves atraves festa komemorasaun nomos agredecimento ba Univestario timor oan nebe halo graduasaun.

Ativista Indonesia nebe pro democrasia ladun duvida ho timor nia ukun aan, maibe ba ativista Pro Muslimano nomos Nasionalista nee laos buat fasil atu konvense sira sobre timor nia ukun rasik aan.

Dala barak atraves PMKRI ho GMNNI ativista sira konvida malu atu halo debate no diskusaun , e Ativista Timor oan sempre tau fiar ba Amo Martinho e Mariano Sabino ho nia maluk seluk timor oan atu apresenta nosaun Timor oan kona ba liverdade Patria no nia konsekwensia ho Indonesia nia Unidade Teritorial.

Naran nebe hau temi iha leten nee nudar Ativista pro Liberdade timor nian nia Jagoan , nebe pronto atu hola parte kualker debates akademikus nomos politicos e ho tema seluk etico iha altura entre tinan antes de 1997

Hanesan ema nebe i intelegente e ativista, Amo Martinho nee nunca para atu hatoo nia hanoin, saatan,, silencio deit ga nonok wainhira Amo hare buat ruma nebe (simofro) sinal nebe ladun justo iha sociedade nia leet liu-liu ba asunto sociais nebe acontece.

Tamba nee ohin loron, Amo Martinho quando la hatoo nia hanoin atraves artigus ruma iha jornais ema barak, liu-liu hakerek nain mos hein saida mak Amo Martinho sei fo sai (hakerek).

Hanesan gerasaun nebe besik Amo Martnho, hau buka meius atu kumprende saida mak Amo hakerek, e mensagem saida mak hatoo ba sociedade lee nain e preskupasaun amo nian nee kona ba saida?

Hau tenta lee dala rua amo nia artigus ho titulo nebe hau mensina kona ba “KADO 10 TAHUN REFERENDUM”. Hamosu kedas hanoin balu espresa iha biban ida nee.

Antes de tudo hakerek nain atu konfesa oituan ba leitor sira, antes nee ladun tau importansia jornais, tamba noticia nebe sai mak nee hela deit!

Mais ikus hau mos labele ses aan atu lee tamba hau nia pai iha abitu atu lee jornais e rona noticias, tamba nee agora abitu nee mos halo tia lee jornais nee nudar hau nia obrigasaun wainhira iha tempo livre depois sirvisu.

Loron hirak liu depois de loke fali jornais atu hare noticia saida mak iha jornal nee. Por concidencia hau foti jornais nebe sai iga dia 11 de Setembro 2009.

Hare tia data, hau loke liu deit pagina ida ba pagina seluk atu hare noticia sobre 11 de Setembro loron negra ba Mundo Tomak tamba Terorista ataque iha America.

Kuando hau loke pagina ida ba seluk, too pagina 9 jornal nee ho nia artigo nebe ho titulo “10 TAHUN REFERENDUM” INDONESIA “ MENAMPAR MUKA “TIMOR LESTE parte rua.

Iha artikel nee hau lee hahu husi paragrafu ida too lima, hau tenta atu kompriende saida mak Amo hatoo ba leitores, hau doko ulun sinal konkorda ho idea nomos paragrafu iha artigu nee balun nebe amo Martinho hatun.

Tuir hakerek nain, hau too iha pontu atu konkorda tamba literatura nomos referencia nebe amo hatoo nomos ho nia exemplo nee monstra duni situasaun nebe kompletamente los tuir realidade nebe uluk hau rasik konviviu hamutuk ho Javanes “Arema” Malang.

Nune mos fo hanoin fali mai hau wainhira artigu nebe hanesan kuando Amo Bispo Belo dala ruma hatoo atraves nia intervista exclusive iha Majalah Indonesia nian, Tuir Amo Belo “Jogador Indonesia nunka bele halo golo contra nia adversario tanba deit sira iha cultura permisista “ hakruk husu lisensa “permisi ho liafuan Indonesia, atu tama ba area seluk nebe nia atu atraves.

Cultura husu licensa nee mos laos iha vida bain-bain maibe iha campo de fotebola, e ikus mai waihira avandaso Indonesia atu lori bola ba remata antes nee husu uluk lisensa, aantaun saida mak akontece, adversario contra indonesia hasai bola e indosia nia jogador nee sei la kosegue halo golo.

Pronto, Agora para ona ho historia nee hakerek nain atu bolu leitor, mai ita hamutuk hare fali saida mak akontece depois de hau lee artigu nebe Amo Martinho hakerek , kuando hau lee too iha paragrafo 6 nebe Amo Martinho hatun mosu kedas bis-bisu ida husi lia anin, nomos mensagem husi ema seluk nebe hafanu hau atu hatun hau nia hanoin kontaditoriu ho Amo nebe dehan “POLITISI TIMOR LESTE (RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO, FERNANDO LA-SAMA, ALAKATIRI) DENGAN SIKAP AGUNG MENOLAK PENGADILAN INTERNASIONAL”.

Hahu husi tinan 1999, desde timor nia transitorio too ohin loron hau nunka rona declarasaun husi maun boot nomos tiu sira sobre “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO, FERNANDO LA-SAMA, ALAKATIRI” rezeita Tribunal Internacional.

Maibe buat nebe hau rona dala ruma “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO” la fiar katak "TRIBUNAL INTERNASIONAL SEI LA LORI JUSTISA MAI VITIMA TIMOR OAN”.

Rezeita ga menolak ( liafuan indonesia) ho lia fuan lafiar nee la hanesan, la fiar nee bele acontece duni ou lae, rezeita nee buat seluk . Tamba nee ladun los no justo atu Amo Martinho iha nia artculasaun nebe dehan “POLITISI TIMOR LESTE (RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO, FERNANDO LA-SAMA, ALAKATIRI) DENGAN SIKAP AGUNG MENOLAK PENGADILAN INTERNASIONAL”.

Tuir articulasaun nebe hau lee fila-fila iha mengsagem nee hau bele foti atu usa nudar konsklusaun ga “asumsi “ katak sei laiha justica nebe mak justo liu ba vitima nomos timor oan hotu, tamba nee mak maun boot, “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO” la fiar atu iha TRIBUNAL INTERNASIONAL nebe fo justica nebe justo liu, tamba nee mosu hanoin seluk husi maun boot “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO” sekarik diak liu halibur faktus nebe verdadeiro atu bele fo opsaun ba justica seluk hanesan fo bolsu estudo, trainamento ruma, hari hospital, e halo reparasaun hanesan fo osan insentivo ba kada familuia vitima atraves REKONSILIASAUN , laos Tribunal nebe sei gasta deit ba beneficio Juiz Internacional Estagio lori timor nia historia negra.

Faktus hatudo mai ita pelumenus iha tinan hirak liu ba TRIBUNAL AD HOC IHA INDONESIA NOMOS TRIBUNAL SERIUS CRIME IHA Transisaun UNTAET nebe hetan apoyu husi Internacionais too ohin artigu nee hau hatun nunka fo justica nebe justo ba vitima nomos timor oan sira.

Pelo kontrario, saida mak izizte, Tribunal rua nee hamosu kanek foun entre timor oan nebe vitima no mate restu tamba nudar teatro no acrobaticoba iha sociedade, at liu tan hafoun fali kanek mai parte timo oan atraves disisaun tribunal nee. Vitima nomos mate restu sai fali estagio ”kelinci percobaan” anekdota indonesia ba JUIS INTERNACIONAL atu koko sira nia matenek.

Atu repete fali deit katak too ohin “TRIBUNAL AD HOC IHA INDONESIA NOMOS TRIBUNAL SERIUS CRIME IHA Transisaun UNTAET nebe hetan apoyu husi Internacionais nudar fatin estagio deit , buat nebe hau lolos labele dehan maibe de facto acontece nune , tribunal nebe ho nia gasto orcamento ba salarial, alojamento, viagem ba Tribunal de teatro no acrobatico nebe la hamosu sintimeto justo ba timor oan.

Hau bele espresa mos hau nia hanoin katak tribunal rua "ADHOC IHA INDONESIA HO SERIUS CRIME UNTAET" lori issu lokal hodi faan ba mundo atu sai fatin estagio deit ba autor tribunais nebe recrutado no contratado husi naran INTERNACIONAL nebe la lori nein beneficio ba vitimas timor oan.

Tamba sa, razaun saida mak ita nia maun boot “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO” la fiar katak TRIBUNAL INTERNASIONAL SEI LA LORI JUSTISA MAI VITIMA TIMOR OAN”. Se tribunal nee sai fatin estagio deit diak liu para. Buka dalan mais pasifika iha ita nia rain maibe mos sei fo beneficio ba gerasaun-no gerasaun timor oan iha tinan hirak nebe sei mai.

Nusa ita la hamutuk maun boot “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO, FERNANDO LA-SAMA, ALAKATIRI” atu buka dalan nebe bele halo reparasaun ba vitima sai husi historia negra nebe ita atravesa desde 1975-1999.

Husi hau nia hare TEATRO NO ACROBATICO adhoc no serius crime nee completamente fo beneficio deit ba estagio internasional sira, se nune semak atu ba hare teatro no acrobatico nee, hau hanoin nein timor oan ida sei gosta atu ba hare, lakon no gasta deit tempo.

Felismente, ikus mai ema barak sei kontente wainhira gasto orcamento nebe halo ba tribunal nee diak liu koloka deit nomos aumenta oituan husi orcamento estado atu halo reparasaun ba vitima nomos familia vitima .

Atu remata hau nia reflesaun nudar Advogado nomos hau atu espresa deit esperencia lubuk ida nbe hau nota katak diak liu ita (timor oan) hamrik tuir fileira nebe ‘’ maun boot, “RAMOS HORTA, XANANA GUSMAO” la fiar atu iha TRIBUNAL INTERNASIONAL nebe fo justica nebe justo”.

Kuando ita hamrik ho filiera nomos posisaun nebe maun rua hamrik uluk tia ona nudar ita nia respresentante do estado, ita bele resposta tia ona perguntas hira mak tuir mai nee:

Saida mak politicos?saida mak politicos sira halo? Saida mak jusitca? nomos saida sintimento justica nebe justo?, Los duni ita persija ka lae tribunal internacional?

Perguntas sira nebe iha leten, fanu ita nia intensaun atu fo resposta hamutuk tuir ita nia hakarak iha contexto timor leste nia interese mais futuru iha tinan hirak mai pelo menus tinan 2025.

Disisaun ohin nebe liu tia ona nomos hamosu debates publiko ba MATERNUS BERE loke pagina nebe ita rasik la kontente, maibe disisaun ida nee nia beneficio mak ita timor bele sinti iha tinan 2020-2025.

Hau la fiar katak hasai tia MATERNUS BERE husi prisaun nee haksoit liu tia ona ita nia hakarak ou sai fali nudar traidor ba vitima nomos familia vitima sira nia interese. Mesmo hakerek nain mos ladun satisfas tamba razoes separasaun dos poderes e estado de direito nebe itav hahi.

Defacto durante periode semana rua laran noticias nebe jornais hatun kona ba espresaun e lamentasaun sobre liberdade ba Maternus Bere estudante nebe mak sunu escola iha Becora tamba la passa ijame.

Intevensaun ba Puder Judiciais nee erro, se nune autoridade sira tenque gungsiona fali sirvisu ASSESSOR nebe hetan previlegio husi orcamento nebe koloka ba sira.

Waihira Parlamento halo declarasaun no Tribunal de Recurso mos articula crime ida ba ema nebe fo livre ba detido nebe iha prisaun tamba disisaun juiz nian, e saida mak ita persija halo, ba hakerek nain, Estado Timor tenque lao nafatin ba oin, e Triubla mos kontinua halo nia mandato constitucional e Timor oan hotu tenque iha fiar ba sira nia aan atu hadia erro nebe liu ba governasaun nebe ikus mai ita hakarak diak liu, efikas nomos respeito direitos humanos, nomos seluk-seluk ho

Timor persija moris hakmatek ohin nomos depois de ohin, nee la signifika Maternus Bere , se livre ita sei la hakmatek, maibe saida mak maun boot RAMOS HORTA E XANANA foti tia ona nee nudar prosesu aprendigagem governantes no aprende atu ser Estado ida nebe bele responde politica, economia, seguranca, lei nomos apeto hotu iha kontextu estado.

Perguntas seluk nebe sei mosu, oinsa ona resultado carta nebe comisario Direitos Hmanos Onu nebe hakerek ba Presidente Ramos Horata iha dia 2 de Setembro. Kona ba lamentasaun nebe grave ba prospect acountabilidade ba crime nebe seriu .

Nune mos reasaun saida, hasoru karta Amnestia Internasional nebe dehan Timor nee: Failure to prosecute indicted militia leader reinforces urgent need for an international tribunal.

Hanesan Estado iha obrigasaun atu hare opsaun ruma entre opsaun sira nebe iha atu toma disisaun , Governo liu ona, Autoridade Tribunal de Recurso mak kontinua atu foti medidas seluk nebe tuir sira nia competencia nomos juridiksaun, maibe labele hakat liu timor nia interese rasik.

Hakerek nain mos aproveita atu dehan sai katak la konkorda Amo Martinho nia articulasaun nebe dehan Igreja catolica nudar alas kaki e rakyat timor nudar sampah, mesmo que hau la dehan sai hau nia razaun, tamba hakerek nain hare husi disisaun nebe maun boot rua halo durante nee foti fo beneficio barak liu ba TANTO IGREJA NOMOS CIDADAUN TIMOR mesmo oposisaun sira ladun satisfas , stamento ida nee ba hau nomos hau nia kolega hirak nebe hau dada lia nee dehan katak Amo hakarak hamosu contoversun deit.

Ba hau caso maternus bere nee bele dehan conncretamente katak laiha a ema ruma sala iha asunto nee ou bele dehan “de que ninguém tem culpa”.

Ikus liu hakerek nain atu bolu atensaun ema hotu atu tau interese commum e hases tia interese nebe la importante.

Timor oan hotu bele halo “filtrasaun “ ba interese partidaria e organisaun, e tau ita nia interese hamutuk nudar timor e ser timor nebe sempre la influensia ema i liur.

Jose Camões

Mediator e advogado timor oan Presidente Asoisaaun Advogado Timo Lorosae

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.