VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090518

Governu Alkatiri selu Assessores Inter. ho Osan Povu nian*

Dili -Iha fulan ida nia laran, husi bankada oposisaun, Fretilin foti konaba Korupsaun no Selu Assessores Internacionais (AI´s) barak iha Ministeriu Finansas (MF). Iha konferensia imprensa ne´ebe PM Kay Rala Xanana Gusmão akompanhada ho Ministra Finansas Emília Pires, iha tersa-feira (12/05) loke fali dadus foun ne´ebe hatudu katak Governu anterior selu AI´s sira ho osan povu nian no osan mesak boot deit.

Assessores Internacionais (AI´s) selu ho Osan Povu Timor nian:

Iha tinan 2002 to´o ba tinan 2007, I Governu Konstitucional, lidera husi eis-PM Mari Alkatiri, selu AI´s barak ho Estadu ka Governu maka selu liu husi Ministeriu Finansas i Planeamentu (MFP). Tuir PM Kay Rala Xanana Gusmão iha ninia deklarasaun liu husi konferensia imprensa haktuir katak “uluk Governu transparente liu, tamba sira loke ba publiku ou ba Parlamentu Nasional konaba dezisaun selu ba asessor internasional ho governu no estadu Timor-Leste nia osan (12/05)”. Iha biban neba, I Governu Konstitucional, lidera husi eis-PM Mari Alkatiri halo hanesan perseguisaun politika ba media massa, liliu STL ne´ebe kritika ba Mari Alkatiri ninia politika. Konsekuensia STL tenke sai husi sira nia knua ka fatin iha Kolmera Díli. Hamosu Lei Defamasaun iha Kodiku Penal (KPP) hodi defende Mari Alkatiri.

Tuir PM Kay Rala Xanana Gusmão iha konferensia imprensa koalia konaba «Liberdade de Imprensa»,”realsa importancia kona ba Liberdade de imprensa hodi informa konaba korupsaun maibe husu mos ba responsabilidade husi journalista sira ninia profissionalismo”. Exije journalismo ninia responsabilidade mos ba publikasaun ne´ebe bele sai hanesan instrumentu ba eduka ita nia povu maibe laos ba akese deit situasaun.

Tuir mai hakerek AI´s sira ne´ebe maka Governu anterior selu hodi Osan Povu Maubere nian, hakerek tuir konferensia imprensa ne´ebe PM Kay Rala Xanana Gusmão hatoo iha tersa-feira (12/05), temi balun deit tamba dossiêr boot ida ho naran sira ne´ebe manan osan boot, hili 7 deit:

1. Arquitectu ida, ho tempo ba kontratu badak, nia manan $426 mil USD
2. Asessor ba Taxas iha Ministeriu Finansas, nia manan $330 mil USD
3. Xefe ba projektu Aprovisionamentu, nia manan $396 mil USD
4. xefi ba Projektu Finansas, nia manan $392 mil USD
5. Assistencia Juridika ida ho part time, nia manan $210 mil USD
6. Konsultan ida iha Agrikultura, nia manan $568 mil USD
7. Konsulta ida ba loron 23, nia manan $23 mil USD

AMP nia tempo AI´s selu ho Programa Banku Mundial

Iha Governu AMP (Aliança Maioria Parlamentar) liliu iha Ministeriu Finansas (MF), hamutuk AI´s nain 48 maka Banku Mundial selu liu husi Projektu Public Finance Management Capacity Building Programe (PFMCP). Projektu ida ne´e hahu husi Governu Fretilin iha loron 21 Marsu tinan 2006 no foin halao iha loron 15 fulan Novembru tinan 2006. PFMCP ne´e Governu Fretilin nian, laos AMP nian. Tuir Partidu Maioria Parlamentar iha Oposisaun (MPO) dehan katak Governu AMP selu AI´s to´o lalehan. Maibe Governu Fretilin selu ba AI´s ho osan Povu nian.
Iha 2003, Assessor ba xefi projektu aprovisionamentu nian mos hetan kontratu ho $396 mil, Setembro 2006, kontratu ba xefi Finansas ho montante $397 mil, hotu selu ho osan povu nian.

Etika politika:

Fase roupa foer iha liur, precisa demonstra ita nia nasionalismo, haknauk espresaun PM Kay Rala Xanana Gusmão. Tamba ne´e maka iha tinan 2004, Presidente Republika (PR) wainhira Journalista Macdot husu ba nia konaba monopolio hola armamentu ba Forsa Seguransa ho Forsa Defesa Mari Alkatiri nia maun alin ida. Presidente KXG sai hodi defende dehan katak: ”Ne´e la los, procesu ba sosa armamentu ba eis-PM Mari Alkatiri ninia maun alin liu husi procesu normal, tenderizasaun ne´ebe loke ba publiku. Tenik tan, ne´e kestaun principiu nasionalismo, buat uma laran laos ba fakar ba ema seluk”.

Buka iha sentidu estadu, tuir espresaun eis-PM Mari Alkatiri. Iha fulan Juni, loron 3 tinan 2008, Mari Alkatiri hatoo ninia diskursu iha Sociedade Geografia, Lisboa, Portugal, wainhira halo deslokasaun ba Portugal, hahu «fase roupa foer», dehan áat IV Governu Konstitusional no liliu dehan áat Governu ne´ebe ninia líder maka Kay Rala Xanana Gusmão». Saida maka Mari Alkatiri haktuir iha konferensia iha Sociedade Geografia no deklarasaun ne´ebe maka hatoo ba TV Sicnoticias (edisaun, 05/06/2008). Mari Alkatiri la hatudu-an nudar líder ne´ebe iha responsabilidade moral hodi hatudu ba sira seluk hodi banati tuir konaba saida mak sentidu de estadu.

Mari Alkatiri lori Estadu nia naran ba Guiné Bissau
Iha fulan Marsu tinan 2009, krise iha Guine-Bissau nakfera dala ida tan, Presidente Bernardino (Nino) Vieira no Chefe Estadu Maior Jeneral (CEMJFA) General Tagme Na Waie mate hotu. Uniaun Afrikana (UA) liu husi ninia Presidente Jean Ping, hili enviadu especial ba Guine-Bissau maka Deputadu João Miranda husi Republika Popular Angola, haktuir husi fonte Embaixada Angola nian ba agencia noticias ANGOP iha Adis-Abeba. Krisi Guine-Bissau ne´e krise rejional, neduni UA nudar organizasaun rejional tenke buka resolve iha kontextu Afrikanu nian. Tuir Diplomata husi Angola nian ne´ebe agencia ka kantor berita ANGOP hakerek katak “UA tenke hatudu ninia kapacidade ba jestaun ba krisi regional”. Governo Carlos Júnior anuncia ona atu halo eleisaun iha loron 28 Fulan Junho tinan 2009, hakerek ANGOP. Mari Alkatiri rasik kontra eleisaun iha Guine-Bissau foin dau-daun ne´e iha ninia deklarasaun ba agencia ka kantor berita Lusa Portugal.

Governu no Estadu Timor-Leste hatudu ita nia solidariedade ho Povu no Estadu Guine-Bissau hod hili Mari Alkatiri nudar enviadu Estadu Timor-Leste nian ba Guine-Bissau. Tuir PM Kay Rala Xanana Gusmão iha ninia deklarasaun ba journalista Tersa-Feira (12/05) katak "Governu suporta Mari Alkatiri sai nudar enviadu especial ba Guine-Bissau, no ikus mai muda fali ba enviadu especial husi Presidente José Ramos Horta”. Kustus financeiru ba Missaun Mari Alkatiri iha Guine-Bissau, tuir fonte ka sumber iha Ministeriu Finanças katak “total osan ne´ebe maka Governu no Estadu selu ba misaun ne´e nian ho ninia deskrisaun maka tuir mai ne´e:

- $80.660 mil USD
- Perdiam $15 mil USD
- Adiantamentu $25 mil USD
- Bilhete Aviaun $39 mil USD

Maibe Mari Alkatiri, wainhira lao ba liur hahu dehan áat Governu no Estadu ne´ebe maka hili no fihir nia ba sai nudar enviadu especial. Mari Alkatiri dehan no hananu katak «husu iha sentidu estadu», hahalok hanesan ne´e maka reflekte ba sentidu estadu? Tamba Estadu no liliu Presidente Republika ne´ebe tau fiar ba nia lori Timor-Leste nia naran, laos ba fase fali hena foer iha liur. Tamba: Ida (1); Mari Alkatiri la hatudu sentidu estadu; Rua (2); falta respeitu ba estadu no liliu ba Presidente Republika nebe tau fiar ba Mari Alkatiri hodi lori nia naran ba Guine-Bissau; Tolu (3); Mari Alkatiri la konsistente wainhira iha Presidente José Ramos Horta nia oin dehan ida, ba liur dehan fali seluk no Haat (4); hahalok Mari Alkatiri nian ne´e laos edukativu ida ba povu, nudar líder historiku no mos líder ne´ebe hola parte ba fundasaun Nasaun ida ne´e nian, minimu tenke hatudu autoridade moral. Mari Alkatiri ninia atitude fase roupa foer iha liur hodi dehan áat Estadu no Governu Timor-Leste, ne´ebe hili nia ba respresenta Estadu no enviadu especial Presidente Repúblika José Ramos Horta. Minimu iha responsabilidade ba povo no estadu Timor-Leste, tamba lori osan povu nian maka selu Mari Alkatiri nia viagem ba Guine-Bissau, laos selu ba passiar ho interesse partidu nian hodi halo kampanye kontra estadu ne´ebe haruka no selu. Buka hatudu autoridade moral ne´e iha ne´ebe?

De faktu iha diskursu maibe de Yure iha husu osan

Diskursu oficiais ne´ebe sai ona hanesan doutrina oficial husi Oposisaun iha Parlamentu Nasional maka “Governu iligitimu, de faktu,..”. Ne´e iha diskursu verbal deit, mos liu deklarasaun politika iha Parlamentu Nasional, uja termu hanesan deit.

Ibun dehan ida, maibe laran dehan seluk, ka laran rekonyece IV Governu Konstitucional, iha situasaun ne´ebe wainhira ba husu osan ka husu Pensaun (haré karta Mari Alaktiri, 2008). Hare deit wainhira Eis-PM Mari Alkatiri hakerek karta Ministeriu Finansas, nia la uja termo «De faktu», maibe rekonyece implisitamente «Dear Your» Ministeriu Finansas ne´ebe iha IV Governu Konstitusional. Karta rua (2) ne´ebe maka Mari Alkatiri haruka ba Ministeriu Finansas «Dear Your» hodi husu osan, ida iha loron 19 Fevereiru tinan 2008 no selu iha loron 25 Agustu tinan 2008. Iha assuntu ba karta rua (2) Eis-PM Mari Alkatiri husu Ministeriu Finansas atu fó ba ninia direitu tuir Lei Nº.7/2007 no Deckretu Governu 2/2007. Ida tan iha karta ka surat ne´ebe maka Mari Alkatiri hakerek ho base ba Lei Imoralidade ne´ebe ho naran famosu “Lei Pensaun Vitalisia (LPV)”.

LPV maka fó mahon ba karta ne´ebe Mari Alkatiri haruka ba Ministeriu Finansas «Dear Your» (tamba husu osan), de faktu iha koalia ka discruso deit. Lei PV ne´e maka sai hanesan base Legal ka fo kobertura legal ba Mari Alkatiri nudar eis-titular hodi husu ba Governu atu kumpri ninia dever hodi fó ba sira saída maka sira merece hetan. Maibe iha ne´e hakarak hatene tan saida maka mosu Lei PV ho ninia finalidade ne´e saída? Lei PV Mari Alkatiri ho ninia grupo maka ninia kakutak no hanoin ba ida ne´e (autor intelektual). Iha ne´e sira nebe uluk vota ba Lei PV ne´e hanoin deit ba sira nia-An no la hanoin ba povu sira nebe maka hili ka vota sira hodi ba tuur iha Uma Fukun ka Parlamentu Nasional (PN).
Hananu iha diskursu ho refraun katak «Povo Maubere» maibe wainhira halo, hanoin hodi hakerek Lei PV Laos tamba Povo Maubere maibe tamba sira nia-An rasik. Karta Mari Alkatiri nudar eis-titular ba Ministério das Finaças obriga Governu atu interpreta no aplika Lei, nebe maka sai hanesan centru ba polemika iha haksesuk malu ba OGE-2009.

Harii KAK, tansa maka Fretilin kontra?

Fretilin nudar Partidu Maioria Parlamentar iha Oposisaun (MPO) iha Parlamentu Nasional, sempre hananu ho musika, Governu AMP ne´e koruptus ka nakonu ho koruptus deit. Maibe responsabilidade moral ne´e iha ne´ebe, wainhira koalia konaba Komisaun Anti Korupsaun (KAK). Fretilin rasik maka kontra. Iha ne´e litik, se kanta ka hananu deit muzika Korupsaun, anti-korupsaun, nusa maka kontra harii KAK? Moral politika ne´e iha ne´e nudar Partidu Maioria Parlamentar iha Oposisaun?

Se Bankada Fretilin la kontra KAK, neduni Fretilin ninia seriedade ba kombate korupsaun no hakilar korupsaun hanesan folin laek, tamba hakarak aproveita deit espasu ne´ebe iha no moboliza opiniaun publika liu husi kampanye baratu ba media konaba komabte Korupsaun, maibe sira rasik kontra instrumentu ka kumpromisu IV Governu Konstitusional hodi harii KAK!

*Fontes: STL, TP, JND (13/05), Telejornal TVTL (12/05) i RTL (edisaun dadersan,13/05)!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.